U 2024. godini, BiH je zabilježila dvanaest tragičnih slučajeva femicida, koji su izazvali veliku pozornost u medijima. No, mnogi slučajevi nasilja, posebice onog unutar obitelji ostaju neprepoznati, skrivajući se od očiju policije i pravosuđa. Zbog straha, prijetnji i psihičkog maltretiranja, mnoge žene ni ne pomišljaju da potraže pomoć. Prijave obiteljskog nasilja u dvije županije koje smo istraživali, Hercegovačko-neretvanskoj i Zapadnohercegovačkoj, bilježe značajan porast.
Što se tiče kapaciteta sigurnih kuća u HNŽ-u, izvršna direktorica Udruženja Žena BiH, psihologinja i psihoterapeutkinja Dijana Tadić ističe da oni trenutno zadovoljavaju potrebe. Međutim, žene iz Zapadnohercegovačke županije koje traže sklonište, prisiljene su putovati u Mostar, jer ZHŽ sigurnu kuću još uvijek nema.
Piše: Maja Kristić/Istina.media
Mnoge žene i djeca u BiH trpe nasilje unutar svojih domova, često nemajući gdje potražiti pomoć i zaštitu. Sigurne kuće pružaju im sigurno mjesto, podršku i zaštitu, gdje se ženama i djeci u nevolji nudi pomoć. Kroz nevladine organizacije poput Medice Zenica, Vive žene Tuzla, Žene BH Mostar, Fondacije lokalne demokratije Sarajevo i Žene s Une Bihać, žrtvama nasilja se nudi stručna pomoć, sigurnost, emocionalna podrška, uz timove posvećenih stručnjaka koji im pomažu u procesu oporavka i reintegraciji u društvo.
Zapadnohercegovačka županija nema sigurnu kuću
Jedna jedina sigurna kuća na području Hercegovine nalazi se u Mostaru te je kao takva jedna od osam sigurnih kuća na nivou BiH. Kapaciteti ove sigurne kuće trenutno zadovoljavaju potrebe žrtava nasilja, tvrdi izvršna direktorica Udruženja Žena BiH, psihologinja i psihoterapeutkinja Dijana Tadić. Iako sigurna kuća u HNŽ-u smješta žene iz ove županije, ona također prima žene iz Zapadnohercegovačke županije. No, ono što je problematično je da žene često izbjegavaju odlazak u drugu županiju, dodaje Tadić.
“Imamo 28 smještajnih kapaciteta, a žrtve nasilja imaju pravo na maksimalno šest mjeseci boravka u kući. Tijekom tog razdoblja naše osoblje radi na osnaživanju i integraciji žrtve u društvo”, kaže Tadić, no naglašava kako za smještaj u neku od sigurnih kuća, nasilje treba biti prijavljeno.
Nedostatak sigurnog utočišta za žrtve nasilja unutar Zapadnohercegovačke županije odražava ozbiljne slabosti u postojećem sustavu zaštite. Kroz intervju s sugovornicima saznali da se planira izgradnja sigurne kuće u Ljubuškom, no nismo uspjeli potvrditi ovu informaciju kroz službene izvore.
Jedna sigurna kuća, a sve više prijava nasilja
Nasilje nad ženama i dalje je u porastu, a postojeći sustav zaštite i podrške nije dovoljno razvijen da bi se nosio s rastućim brojem prijava. Samo je pitanje vremena kada će ovih 28 smještajnih jedinica postati nedovoljno. Podaci tužiteljstva u Hercegovini, u odnosu na prethodne godine, pokazuju porast broja prijava za nasilje u obitelji. Županijsko tužiteljstvo ZHŽ u Širokom Brijegu, prema podacima dostavljenim portalu Istina.media, u 2024. godini zaprimilo 58 prijava zbog nasilja u obitelji, dok je u 2023. godini zabilježeno 42 prijave.
Iz tog tužiteljstva su mišljenja da kaznena politika za kazneno djelo nasilje u obitelji još uvijek nije adekvatna, odnosno da se u Kaznenom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine trebaju uraditi dopune. Točnije, dopunu članka 97 Zakona o kaznenom postupku FBiH koji propisuje koje osobe mogu odbiti svjedočenje.
“Članak 97 Zakona o kaznenom postupku propisuje koje osobe mogu odbiti svjedočenje, što uključuje bračne, odnosno izvanbračne drugove osumnjičenika odnosno optuženika, koje osobe su u praksi najčešće žrtve nasilja, radi čega bi bilo nužno isti članak dopuniti na način da se osobama koje mogu odbiti svjedočenje kod kaznenog djela Nasilja u obitelji to onemogući, te ako su saslušani tijekom istrage da se ti zapisnici koriste kao zakonit dokaz u postupku pred sudom, odnosno da žrtve nasilja ne mogu odbiti svjedočenje pred sudom ukoliko su propisno upozoreni u istrazi i izričito izjavili da se neće koristiti pravom da odbiju svjedočenje u skladu sa člankom 97 Zakona o kaznenom postupku FBiH“, navode u odgovoru iz tužiteljstva Zapadnohercegovačke županije za Istinu.
HNŽ: U porastu broj prijava i podignutih optužnica
Broj prijava za obiteljsko nasilje u Hercegovačko-neretvanskoj županiji isto bilježi porast. Tijekom 2023. godine Tužiteljstvo HNŽ-a u Mostaru je zaprimilo 117 prijava te je za navedeno kazneno djelo, tijekom 2023. godine, podiglo 25 optužnica.
Nadalje, u Tužiteljstvu HNŽ Mostar za prvih 11 mjeseci 2024. godine zaprimljene su 154 prijave zbog kaznenog djela nasilje u obitelji iz članka 222. KZ F BiH, što je za 37 prijava više nego u prethodnoj godini. Za prvih 11 mjeseci 2024. godine ovo Tužiteljstvo je za navedeno kazneno djelo podiglo 48 optužnica, što je za 23 optužnice više nego u prethodnoj godini.
Kovač: Predmeti nasilja u obitelji prioritetni u radu
Prema mišljenju glavnog tužitelja Tužiteljstva Hercegovačko-neretvanske županije, Zdenka Kovača, nasilje u obitelji, kao specifičan vid nasilja u društvu, očigledno je u porastu. Za njegovo učinkovito rješavanje potreban je multidisciplinaran pristup društvene zajednice, koji uključuje centre za socijalni rad, obrazovne ustanove, vjerske zajednice, a potom i tijela represije poput policije, tužiteljstava i sudova, izjavio je Kovač za Istina.media.
I u Centru za socijalni rad Mostar, koji se gotovo svakodnevno susreće s problemom obiteljskog nasilja, slažu se da je po ovom pitanju nužan multidisciplinaran pristup cijele zajednice.
“Napominjemo ovdje kako žrtve mogu prijaviti nasilje u obitelji izravno i policiji i tužiteljstvu, kao i da prijavu mogu uputiti i drugi članovi obitelji, susjedi, prijatelji i poznanici. Budući da je djelo nasilje u obitelji definirano kao kazneno djelo u Kaznenom zakonu FBiH gdje je navedena i obveza prijavljivanja kaznenog djela i svima onima koji za takvo djelo imaju saznanja, tako se ne isključuje mogućnost prijava nasilja u obitelji i svake osobe koja dođe do saznanja za takvo nešto”, poručuju iz Centra.
Statistika o nasilju nad ženama na nivou BiH ne postoji
Nasilje nad ženama problem je koji ne stagnira i svakodnevno svjedočimo sveprisutnosti različitih oblika nasilja nad ženama na području BiH, poručuju iz Fondacije lokalne demokratije Sarajevo.
“Nažalost, još nemamo jedinstvenih i egzaktnih podataka na razini države vezano za nasilje nad ženama – sve organizacije prikupljaju svoje podatke posredstvom prijave nasilja na SOS telefon i smještajem žrtava u sigurnu kuću, a dostupna su i pojedina istraživanja tako da se može dobiti uvid o prisutnosti nasilja nad ženama koji nije ohrabrujući, ali jeste jasan pokazatelj da se svi uhvatimo u koštac sa problemom i da sa postojećim mehanizmima kojima raspolažemo ozbiljno pristupimo, prije svega, prevenciji, a zatim i konkretnim koracima kako bi se spriječio porast nasilja nad ženama“, objašnjava Nataša Mujkanović, socijalna radnica i koordinatorica Sigurne kuće u Sarajevu.
Trenutačno samo gasimo požare, ne radimo na suzbijanju i sprečavanju nasilja. Potrebna je nulta tolerancija na nasilje, koja mora biti provedena na razini svih institucija u državi. Nužne su dubinske reforme sustava podrške i zakona koji se odnose na zaštitu žena, ali i svih drugih osoba koje nisu adekvatno zaštićene od nasilja.
Istina.media
