Uoči Općih izbora, koji će biti održani 4. listopada, pojavile su se nepotvrđene informacije o mogućim pokušajima namjernog onesposobljavanja biometrijskih uređaja i skenera glasačkih listića. Jesu li takvi navodi utemeljeni, pokazat će činjenice i eventualni dokazi. No, s kaznenopravnog aspekta važnije je pitanje: što ako se na izborni dan pokaže da kvar nije bio kvar?
Za Istina.media Josip Aničić, pravnik ekspert i bivši tužitelj
Sama činjenica da je uređaj prestao raditi ne znači da je počinjeno kazneno djelo. Međutim, ako okolnosti upućuju na namjerno onesposobljavanje radi manipulacije izbornim procesom, pitanje kvara prestaje biti isključivo tehničko. Tada su ključna pitanja vrlo konkretna: tko je imao pristup uređaju, što se dogodilo neposredno prije njegova prestanka rada i što se nakon toga događalo na biračkom mjestu?
Što kaže Kazneni zakon?
Kvar uređaja, pa čak ni sumnja da je izazvan namjerno, ne znači sama po sebi da je počinjena izborna prijevara. Članak 154. Kaznenog zakona BiH propisuje kazneno djelo izborne prijevare. Ono obuhvaća krivotvorenje rezultata izbora ili glasovanja dodavanjem, oduzimanjem ili brisanjem glasova ili potpisa, netočnim brojanjem, neistinitim upisivanjem rezultata u izborne isprave ili na drugi način.
Drugim riječima, za postojanje izborne prijevare nije dovoljno utvrditi da je uređaj namjerno onesposobljen. Treba utvrditi što se time željelo postići i što se nakon toga stvarno dogodilo s glasovima i izbornim rezultatom. Ako bi se, primjerice, pokazalo da je uređaj namjerno onesposobljen kako bi se nakon toga dodavali glasovi, glasački listići činili nevažećima, glasovi namjerno pogrešno brojali ili u izbornu dokumentaciju unosili podaci za koje se zna da nisu točni, tada se otvara pitanje izborne prijevare.
Za ovo kazneno djelo potrebna je namjera. Pogreška pri brojanju nije isto što i svjesno prikazivanje rezultata za koji se zna da nije stvaran. Zbog toga bi za tužitelja ono što se događalo neposredno prije i nakon kvara moglo biti važnije od samog kvara.
A što ako je uređaj namjerno onesposobljen?
Tu se otvara drugo kaznenopravno pitanje. Članak 155. KZ-a BiH propisuje kazneno djelo uništenja izbornih isprava i obuhvaća, između ostaloga, uništenje, prikrivanje, oštećenje ili oduzimanje predmeta koji služi za izbor ili glasovanje. Pravna literatura kao primjere takvih predmeta navodi glasačke kutije, prazne glasačke listiće i obrasce koji se koriste tijekom glasovanja, ali to nabrajanje nije zatvoreno.
Biometrijski uređaji i skeneri glasačkih listića neposredno služe provođenju izbornog postupka. Stoga postoje opravdani razlozi da se takva oprema smatra predmetom koji služi za izbor ili glasovanje u smislu članka 155. KZ-a BiH. Ako bi se utvrdilo da je netko takav uređaj namjerno oštetio ili onesposobio za uporabu, više ne bismo govorili samo o tehničkom kvaru, nego o radnji koja može ostvariti obilježja kaznenog djela iz članka 155. KZ-a BiH. Za kaznenu odgovornost trebalo bi, naravno, dokazati da je riječ o namjernoj radnji, a ne o tehničkoj neispravnosti ili slučajnom oštećenju.
Kako dokazati da kvar nije bio slučajan?
Sama činjenica da uređaj ne radi nije dokaz da ga je netko namjerno onesposobio. Treba utvrditi uzrok i vrijeme nastanka kvara, tko je imao pristup uređaju te što se događalo neposredno prije i nakon njegova prestanka rada. Stručni pregled uređaja mogao bi pokazati je li riječ o tehničkoj neispravnosti ili ljudskoj intervenciji. Ako uređaj bilježi digitalne zapise o radu, i oni mogu biti važan dokaz, zajedno sa zapisnikom biračkog odbora, iskazima prisutnih osoba i drugim raspoloživim tragovima. Posebno je važna kronologija događaja. Sama vremenska povezanost nije dokaz kaznenog djela, ali zajedno s drugim činjenicama može pomoći u utvrđivanju onoga što se stvarno dogodilo. Namjera se rijetko dokazuje izravno. Najčešće se utvrđuje povezivanjem činjenica i tragova prije, tijekom i nakon događaja.
Primjer iz prakse Suda BiH
Kako izborne nepravilnosti mogu dovesti do kaznenog postupka pokazuje i predmet Zoran Matkić i drugi, koji se odnosio na Opće izbore 2018. godine i biračko mjesto u Liporašću kod Gradačca. Prema podacima Tužiteljstva BiH, optuženi predsjednik i članovi biračkog odbora teretili su se da su krivotvorili izborne rezultate dodavanjem potpisa i glasova birača koji nisu izašli na izbore. Prema službenoj objavi Suda BiH, Sud je 21. prosinca 2023. godine, nakon ročišta za razmatranje sporazuma o priznanju krivnje i pretresa za izricanje kaznenopravne sankcije, donio i javno objavio prvostupanjsku presudu kojom su optuženi oglašeni krivima za kazneno djelo izborne prijevare iz članka 154. KZ-a BiH. Ovaj predmet pokazuje da nepravilnosti na jednom biračkom mjestu mogu biti predmet kaznenog postupka. Pritom je kaznena odgovornost individualna: za svakog pojedinca potrebno je utvrditi njegovu konkretnu radnju i postojanje potrebne namjere.
Što kaže Europski sud za ljudska prava?
U predmetu Davydov i drugi protiv Rusije iz 2017. godine ESLJP se bavio ozbiljnim nepravilnostima pri utvrđivanju izbornih rezultata i utvrdio povredu prava na slobodne izbore iz članka 3. Protokola br. 1 uz Konvenciju. Sud je naglasio da svaka pogreška ili tehnička nepravilnost sama po sebi ne dovodi u pitanje slobodu izbora. Međutim, kada postoje ozbiljni i argumentirani navodi o nepravilnostima koje mogu utjecati na slobodno izraženu volju birača, mora postojati djelotvoran način njihove provjere.
Primijenjeno na izbornu opremu: kvar sam po sebi nije dokaz manipulacije, ali konkretne okolnosti koje upućuju na namjerno onesposobljavanje ne bi smjele ostati samo evidentirane kao tehnički problem.
Kvar je tek početak pitanja
Ne treba svaki kvar unaprijed proglašavati sabotažom. Tehnička neispravnost sama po sebi nije dokaz kaznenog djela. Ali ako postoje konkretne okolnosti koje upućuju na namjerno onesposobljavanje uređaja, nije dovoljno evidentirati da uređaj ne radi. Treba utvrditi uzrok kvara, tko je imao pristup uređaju i, možda najvažnije, što se nakon toga događalo na biračkom mjestu. Ako je uređaj namjerno onesposobljen, otvara se pitanje kaznene odgovornosti. Ako je to učinjeno kako bi se omogućila manipulacija glasovima ili izbornim rezultatom, otvara se i pitanje izborne prijevare. Sumnja nije dokaz. Ali ozbiljna sumnja potkrijepljena konkretnim činjenicama mora biti provjerena. Papir ostavlja trag. Potpis ostavlja trag. Glasački listić ostavlja trag. A od ovih izbora trag može ostaviti i tehnologija.
