Dok vlasti narodu mažu oči da će mutni elektroenergetski projekti puniti proračune službeni podatci pokazuju nešto sasvim drugo.
Naplata naknada u Bosni i Hercegovini u prošloj godini smanjena je za oko 17 %, pokazuju preliminarni podaci Transparency Internationala u BiH koji su predstavljeni na konferenciji posvećenoj transparentnosti upravljanja koncesijama. Radi se o podacima koje su vlasti dostavile, ali brojka nije konačna jer TI BiH i dalje vodi sporove s institucijama koje odbijaju objaviti informacije, dok brojni koncesionari koji eksploatiraju značajne prirodne resurse izbjegavaju plaćanje ionako niskih obveza prema državi. Udio koncesijskih naknada u ukupnim prihodima javnih proračuna kontinuirano opada. U posljednjoj godini smanjen je s 1,2 % na 1,02 %, što je izravna posljedica slabe naplate i kroničnog nedostatka transparentnosti.
Trenutačni dug koncesionara premašuje devet milijuna konvertibilnih maraka, ali stručnjaci upozoravaju da to nije konačna cifra. Čak sedam tijela vlasti i dalje odbija dostaviti podatke o uplatama, dok su ostali pružili samo djelomične informacije, čime se onemogućava precizan uvid u to koliko novca država zapravo gubi. Revizori u brojnim institucijama konstantno nailaze na propuste koji su uzrokovani neusklađenim zakonima i nepostojanjem adekvatnih evidencija.
Zbog toga TI BiH smatra da nedostatak transparentnosti u postupcima dodjele koncesija kasnije dovodi do ekoloških, ekonomskih i drugih negativnih posljedica za cijelo društvo.
„Ovaj problem dodatno pogoršava slabost institucija koje trebaju osigurati poštovanje zakonskih procedura, što omogućava izbjegavanje obveza i neregularnosti u realizaciji ugovora. Neodgovorno dodijeljene ili neadekvatno nadzirane koncesije ne samo da ugrožavaju okoliš, već i izravno dovode u opasnost živote ljudi, pritom narušavajući povjerenje građana u institucije“, poručila je Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH.
Na konferenciji koju je TI BiH organizirao u Sarajevu okupili su se relevantni akteri iz ove oblasti koji su se usuglasili da društvo ima malo koristi od ovakvog načina upravljanja koncesijama.
Zastupnik u Parlamentu FBiH Admir Čavalić kazao je da su koncesijske naknade u Bosni i Hercegovini među najnižima u regiji i da bi se one morale povećati, uz uvođenje varijabilnog dijela koji bi pratio promjene cijena na tržištu, dok bi se prikupljeni novac morao razmjernije dijeliti lokalnim zajednicama koje izravno osjećaju posljedice eksploatacije resursa.
Na sustavne anomalije ukazao je i Mirsad Hasanić iz Komisije za koncesije FBiH, navodeći da su samoinicijativne ponude postale pravilo umjesto iznimke, te da u pravnom smislu gotovo nijedna koncesija do sada nije dodijeljena putem klasičnog natječaja, što favorite u startu stavlja u povlašten položaj.
Dodatni problem predstavlja i takozvana „fragmentacija projekata“, na koju je upozorio Redžib Skomorac iz Centra za životnu sredinu. On navodi da se kod izgradnje solarnih elektrana projekti namjerno dijele na manje dijelove kako bi se u potpunosti izbjegla obveza dodjele koncesije. Profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli dr. Hajro Kofrc kazao je da koncesije mogu biti snažan alat ekonomskog razvoja, ali samo uz striktno poštovanje pravila.
Na konferenciji su predstavljene i preporuke za unapređenje transparentnosti upravljanja koncesijama. U prvom redu, usklađivanje zakonodavnog okvira o koncesijama na svim razinama u BiH s direktivom o koncesijama i drugim značajnim segmentima EU acquis, zatim donošenje i javna objava planova koncesija, uz obvezne prethodne javne konzultacije od najranijih faza projekata, te inkorporiranje sva tri stupa Aarhuške konvencije u zakone o koncesijama u BiH, a radi se o pravu na pristup informacijama, pravu na sudjelovanje javnosti u donošenju odluka i pravu na pravnu zaštitu. Također je pozvano na uvođenje registara ugovora o koncesijama s detaljnim podacima otvorenim za širu javnost, koji uključuju financijske pokazatelje, jer samo to može omogućiti javnosti adekvatan nadzor nad radom koncesionara.
