Foto: Ilustracija/ Luiz Oliveira/ Pexels
Sektor kamping turizma u Bosni i Hercegovini bilježi trenutačni rast, no njegov udio u ukupnom turističkom prometu i dalje je iznimno skroman te čini manje od tri posto ukupnog broja noćenja. Dok europske zemlje bilježe izniman procvat ove grane turizma, BiH se tek nastoji pozicionirati na kamping mapi. Pritom se ponajviše oslanja na inozemne goste koji u potrazi za očuvanim prirodnim ljepotama istražuju domaće planine i rijeke.
Suad Garibović iz kamping udruženja Nomad BiH ističe kako su ljubitelji ovakvog načina putovanja tijekom ove sezone posjećivali Albaniju, Prizren na jugu Kosova te Crnu Goru, dok se trenutačno usmjeravaju prema Uni na području Cazina. Tamo uglavnom borave na plaži Salihovac, a ove su godine dobili i poziv za sudjelovanje na okupljanju ekoloških volontera u Ljusini, smještenoj na raskrižju Cazina i Bosanske Krupe, gdje se rječica Baštra ulijeva u Unu.
Iako su nakon proljetnog godišnjeg susreta na Alinoj Luci i rijeci Sani u blizini Ključa najavljivali snažan uzlet kamping turizma u BiH za ovu godinu, takva su očekivanja izostala.
„Kampovi u BiH ove su godine posjećeni u manjoj mjeri nego što smo predviđali, a izostala su i masovnija okupljanja kampera. Velika očekivanja sada imamo od kampa u Bijeloj Crkvi u Srbiji, čiju organizaciju vodi naša sestrinska udruga Nomad SR. Oni trenutačno pripremaju susret koji bi mogao postati najposjećeniji ove godine”, izjavio je Garibović.
Problem nedovoljne infrastrukture i sadržaja
Kamperi samostalno biraju svoja odredišta i zadržavaju se na mjestima koja im pružaju ugodan boravak. Iako BiH nastoji postati privlačna kamping destinacija, neodgovarajućim pristupom često sama sebi stvara prepreke.
„U BiH konstantno nedostaje popratnih sadržaja. Primjerice, pojedinci otvore autokamp uz rijeku Vrbas, ograda i oznaka postoje, ali uopće nema toaleta. S obzirom na to da se objekt bez toaleta ne smije smatrati kampom, takve bi pojave trebalo sankcionirati. Premda kamperi koji putuju Europom cijene boravak u prirodi, osnovni uvjeti moraju postojati. Zbog takvih se neodgovornih primjera širi pogrešan dojam da kampovi u BiH nemaju struju, toalete i osnovnu infrastrukturu, što u pravilu nije točno”, naglasio je Garibović.
Nadalje, digitalne i tiskane turističke te auto-karte nisu dovoljno zastupljene niti adekvatno izrađene. Inozemni gosti dolaze u BiH privučeni iznimnom prirodom i činjenicom da je boravak na mnogim mjestima besplatan. Ipak, nemaju ništa protiv plaćanja kvalitetnih usluga i sadržaja kada stignu na odredište. Kada se ostvari potrebna razina kvalitete, masovniji dolazak kampera bit će neizbežan, pri čemu će oni koji se pravodobno pripreme ostvariti veliku korist u promociji vlastitih turističkih potencijala.
„Općina Šipovo izvrstan je primjer kako se kvalitetnim radom turističke zajednice privlače gosti. Vozačima na prometnicama dijele brošure s uputama za obilazak prirodnih znamenitosti, a raspolažu i dobro održavanim riječnim odmaralištima, planinama, livadama, špiljama i jezerima. Na tom se području ima što istraživati punih pet dana. U BiH postoji još mnogo takvih lokaliteta, ali se mjerodavni u lokalnim zajednicama i županijama moraju dodatno potruditi kako bi ponudu podigli na europsku razinu”, objasnio je Garibović.
Uvođenje reda i obogaćivanje ponude
U svijetu se koristi niz kamping aplikacija, u koje sami kamperi prilikom otkrivanja novih atraktivnih lokacija uvrštavaju unijete rute i mjesta iz BiH. Međutim, domaći kamping aktivisti upozoravaju da domaći domaćini moraju biti dosljedni kako planirani kamping itinerari ne bi propadali, navodi Oslobođenje.
„Moramo uspostaviti red, jer će u protivnom gosti kampirati gdje god požele ako im to nitko ne brani. Stoga je potrebno proširiti ponudu i obogatiti sadržaj kako bi kamperi na jednoj lokaciji proveli što kvalitetnije vrijeme obilazeći razne znamenitosti te se zadržali dulje. U suprotnom će u mjestu samo prenoćiti i nastaviti put prema susjednim zemljama”, zaključio je Garibović.
Istina.media
