U najvećem proračunu do sada u Federaciji BiH ove godine je izdvojeno 70 milijuna maraka (oko 35 milijuna eura) za Fond solidarnosti, preko kojeg se nabavljaju lijekovi za najteže oboljele pacijente u ovom bh. entitetu.
No, potrebe onkoloških pacijenata daleko su veće. Prema financijskom planu Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, koji upravlja Fondom solidarnosti, za nabavu citostatika potrebno je 106 milijuna maraka, odnosno 51,5 milijuna eura, piše RSE.
Iako su iz Zavoda poručili kako ni tih 106 milijuna maraka nije dovoljno za liječenje pacijenata oboljelih od malignih bolesti, Parlament FBiH ipak je usvojio taj plan.
Među onkološkim pacijentima je i Eldina Zolj Balenović, koja je 2021. godine operirala karcinom dojke te svakodnevno uzima hormonalnu terapiju amoksifin. Ta joj terapija, kako kaže, uzrokuje promjene na maternici i jajnicima, zbog čega je operirana.
“Moja terapija trenutno postoji, ali nedostaju drugi lijekovi koji se koriste za karcinom dojke, kao i za ostale vrste karcinoma. Moja kolegica svaki mjesec mora izdvajati sedam i pol tisuća maraka za svoju terapiju. Boluje od karcinoma jajnika i, kada joj je bolest tek dijagnosticirana, taj je lijek bio na listi. Međutim, već godinu i pol dana taj lijek sama kupuje, a novac ne može refundirati”, rekla je Eldina za Radio Slobodna Europa (RSE).
Nedovoljno sredstava i duge liste čekanja
Ured za reviziju institucija FBiH je u svibnju 2022. utvrdio da Vlada FBiH već godinama za Fond solidarnosti izdvaja manje od 20 posto zakonom propisanog iznosa.
Zbog nedostatka sredstava, formirane su “liste čekanja” na kojima je trenutno 1.312 onkoloških pacijenata u Federaciji BiH koji čekaju na lijekove.
Za zatvaranje “lista čekanja” potrebno je osigurati dodatnih 200 milijuna maraka (102 milijuna eura).
Bosna i Hercegovina nema registar oboljelih od raka. Zdravstveni sustav je decentraliziran, s nadležnostima podijeljenima između dva entiteta, deset kantona i Brčko Distrikta.
Skupi lijekovi i nemogućnost liječenja
Zlatan Planinčić iz Udruženja oboljelih od multiplog mijeloma u BiH ističe da je mjesečna terapija za ovu vrstu raka krvi 300 eura, a pacijentima su trenutno dostupna samo dva lijeka.
“Kada se bolest vrati, potrebno je više lijekova, a njih u ovoj državi nema. Moraju se kupovati u inozemstvu, što godišnje iznosi preko 200 tisuća maraka (100 tisuća eura). Tko si to može priuštiti?”, pita se Planinčić.
Dodaje da, osim 1.500 pacijenata na listama čekanja, postoji još toliko onih koji ne mogu uopće doći na liste, jer Federacija nema zakon, strategiju ni program za rijetke bolesti.
“U ovih šest godina primijenili smo možda jedan ili dva inovativna lijeka. Ovdje su onkološki pacijenti osuđeni na smrt jer sustava nema. Pacijenti se moraju snalaziti i kupovati lijekove izvan zemlje, a ljudi nemaju sredstava”, kaže Planinčić.
Procjenjuje se da od rijetkih bolesti u BiH boluje oko šest do osam posto stanovništva.
Ograničen pristup lijekovima
Amila Zukić iz Mostara već osam mjeseci čeka na lijek Givosiran, koji u BiH nije registriran.
Alma Serdarević, članica Upravnog odbora inicijative “Glasaj za život”, koja okuplja oko 5.000 oboljelih u FBiH, kaže da je stanje neodrživo.
“U svijetu postoji mnogo terapija, dok ih je u Federaciji BiH dostupno svega 12 ili 13. Pacijenti često ne dočekaju svoju terapiju. Čekaju i po godinu dana, a kad lijek stigne, više nije učinkovit jer je bolest uznapredovala”, upozorava Serdarević.
Nedostatak inovativnih lijekova
Onkologinja Amina Jalovčić Suljević s Klinike za onkologiju Kliničkog centra univerziteta u Sarajevu ističe da se od 2019. godine do danas na tržištu EU pojavilo 164 nova lijeka, dok ih je u Federaciji BiH dostupno svega 14.
“Ti lijekovi u Federaciji se odobravaju na kapaljku. Na klinici dnevno imamo i više od 200 pacijenata. Lista lijekova nije revidirana od 2019., iako bi Federalno ministarstvo zdravstva trebalo provoditi reviziju dvaput godišnje”, kaže Jalovčić Suljević.
Dodaje da u regiji ne postoje liste čekanja za onkološke pacijente, dok u BiH pacijenti sami kupuju lijekove, često bez mogućnosti povrata sredstava.
Federalno ministarstvo zdravstva navodi da je 2023. i 2024. godine lista lijekova dopunjena s nekoliko terapija, no problem sustava i dalje ostaje neriješen.
