Napad na informacijski sustav Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine mogao bi izazvati posljedice koje nadilaze narušavanje privatnosti pojedinaca. Dok stručnjaci upozoravaju na potencijalnu ugrozu cjelokupnog sigurnosnog sustava države, mjerodavne institucije još uvijek ne otkrivaju kolika je količina podataka kompromitirana.
Kako je službeno priopćeno 17. kolovoza, Služba za poslove sa strancima BiH našla se na meti hakerskog napada koji je zabilježen tijekom lipnja 2026. godine. Napadač je otuđivao korisničke akreditive — odnosno pristupne podatke za sustav — koje je potom upotrebljavao za pohranu i daljnju distribuciju ukradenih informacija.
Nadalje, prema saznanjima Radija Slobodna Europa, pojedini dijelovi sustava ove Službe nisu imali aktivnu zaštitu još od 2025. godine. Zbog sumnje da određeni zaposlenici nisu pravodobno poduzeli odgovarajuće mjere zaštite sustava, pokrenuta je i unutrašnja istraga. Trenutačno nije poznato tko stoji iza ovog napada, koliko je podataka kompromitirano, kojim se bazama pristupilo niti jesu li ukradene informacije dospjele na internet ili dark web.
Inače, Služba za poslove sa strancima predstavlja jednu od ključnih institucija u migracijskom sustavu BiH. Njezine evidencije obuhvaćaju podatke o ulasku i boravku stranih državljana, prijavama boravka, izdavanju privremenih i stalnih dozvola, migrantima te druge baze iz područja nadzora kretanja i boravka stranaca. U tim se bazama nalazi velik broj osobnih i identifikacijskih podataka, kao i informacije koje Služba razmjenjuje s drugim sigurnosnim tijelima.
Upozorenja sigurnosnih stručnjaka
Nedžad Korajlić, voditelj studija sigurnosti u Centru za poslovne studije Kiseljak, u razgovoru za Radio Slobodna Europa ističe da je riječ o iznimno osjetljivim informacijama.
“Riječ je o informacijama koje mogu sadržavati identifikacijske podatke, podatke o kretanju i boravku stranih državljana, migracijskim rutama, kontaktima, sigurnosnim procjenama, izrečenim mjerama, ali i podatke dobivene razmjenom s drugim domaćim i međunarodnim institucijama”, rekao je Korajlić.
Prema njegovoj ocjeni, takvi bi podaci mogli biti iznimno dragocjeni kriminalnim skupinama, krijumčarima ljudi te stranim obavještajnim službama.
“Posebno je opasno ako bi se iz podataka moglo zaključiti koje su osobe predmet provjera, tko surađuje sa sigurnosnim institucijama ili u kojem se smjeru vodi određena istraga. Time pojedinci mogu biti izloženi pritisku, ucjenama ili fizičkoj opasnosti”, upozorio je Korajlić.
Dodatno je naglasio da bi eventualni gubitak nadzora nad takvim informacijama mogao negativno utjecati na suradnju Bosne i Hercegovine sa susjednim državama i partnerima iz Europske unije.
“Ako partneri procijene da takva zaštita nije dovoljno pouzdana, mogu privremeno ograničiti opseg, sadržaj ili brzinu razmjene osjetljivih informacija. To bi izravno oslabilo sposobnost Bosne i Hercegovine da reagira na organizirani kriminal, terorizam, krijumčarenje ljudi i druge prekogranične prijetnje”, kazao je Korajlić.
Korajlić stoga smatra da je nužno hitno utvrditi ne samo je li sustav bio kompromitiran, nego i koliko je dugo neovlašteni pristup trajao, kojim se podacima pristupalo te jesu li oni povezani s drugim domaćim i međunarodnim bazama.
Nužnost digitalno-forenzičke istrage
Stručnjak za kibernetičku sigurnost Saša Mrdović za RSE objašnjava da će se stvarne razmjere i posljedice napada moći procijeniti tek nakon provedbe detaljne digitalno-forenzičke istrage.
“Prvo treba ustanoviti kojim podacima su napadači pristupili, jesu li te podatke otuđili, jesu li ih izmijenili ili obrisali, a zatim sanirati štetu od konkretnog događaja i poduzeti korake da se nešto slično ne ponovi”, izjavio je Mrdović.
Nakon procjene štete, kako navodi, prioritet mora biti jačanje zaštite sustava kroz ažuriranje softvera, ulaganje u sigurnosnu infrastrukturu i razvijanje kapaciteta za odgovor na kibernetičke incidente.
Mrdović upozorava i da problem nije ograničen isključivo na jednu instituciju, budući da brojna tijela vlasti u Bosni i Hercegovini koriste zastarjele verzije softvera s poznatim sigurnosnim propustima. Uz zastarjelu tehnologiju, dodatnu prepreku čine nedostatak stručnog kadra te ograničena financijska ulaganja u zaštitu informacijskih sustava.
Neodgovorena pitanja i izostanak službenih detalja
Služba za poslove sa strancima prethodno je priopćila da su je o hakerskom napadu službeno obavijestile sigurnosne agencije u BiH te da poduzima aktivnosti na zaštiti podataka građana i zaposlenika. U službenom se priopćenju navodi da je napadač otuđio korisničke akreditive koje rabi za pohranu i distribuciju ukradenih podataka, no detalji o opsegu kompromitacije i mogućoj šteti zasad nenaslovljeni ostaju nepoznati.
Do zaključenja teksta, novinari RSE-a od mjerodavnih institucija nisu dobili odgovore na pitanja tko stoji iza napada, koliko je podataka eventualno kompromitirano te jesu li ukradene informacije dijeljene ili prodavane. Služba za poslove sa strancima i Ministarstvo sigurnosti BiH nisu odmah odgovorili na upit o tome koliko je napad trajao te je li u međuvremenu zaustavljen.
Također, izostali su odgovori na pitanja kojim je bazama podataka pristupano i postoje li saznanja da su ukradeni podaci završili na internetu ili dark webu. Među upućenim pitanjima bilo je i ono jesu li napadači mogli pristupiti podacima o stranim državljanima koji su ulazili u Bosnu i Hercegovinu, migrantima te osobama koje su iz različitih razloga predmet sigurnosnih provjera.
Raniji kibernetički incidenti u BiH
Posljednjih godina više institucija i tijela na razini države, entiteta i županija u Bosni i Hercegovini bilo je metom kibernetičkih napada. Jedan od najozbiljnijih slučajeva zabilježen je 2022. godine napadom na Parlamentarnu skupštinu BiH, kada su mrežna stranica i elektronička pošta te institucije danima bili izvan funkcije.
Kasnije su evidentirani i napadi na zdravstveni informacijski sustav Republike Srpske, Poreznu upravu RS, pojedina javna poduzeća te obrazovne ustanove.
Posljednji u nizu slučajeva dogodio se u lipnju ove godine, kada je na dark webu objavljena baza s više od 50.000 osobnih podataka građana Bosne i Hercegovine, za koju su hakeri tvrdili da potječe iz sustava Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske. Mjerodavne institucije tada nisu mogle potvrditi da su podaci procurili upravo iz tog sustava, dok su prve analize ukazivale na to da bi mogla biti riječ o podacima prikupljenim iz više različitih izvora.
Stručnjaci za kibernetičku sigurnost naposljetku upozoravaju da javna objava osobnih podataka, čak i kada obuhvaća samo osnovne identifikacijske informacije, može znatno povećati rizik od krađe identiteta, phishing prijevara i drugih oblika zlouporabe.
Istina.media
