Bosna i Hercegovina suočava se s rastućim klimatskim rizicima, uključujući poplave, suše i šumske požare, sa značajnom posljedičnom ekonomskom štetom. To je navedeno u dokumentu “BiH i Ujedinjene nacije – Okvir suradnje za održivi razvoj za razdoblje od 2026. do 2030.”
Dokument je objavilo Ministarstvo vanjskih poslova BiH.
Klimatske promjene
“Klimatske promjene predstavljaju značajne rizike, sa čestim katastrofama, prvenstveno poplavama i šumskim požarima, otkrivajući slabosti u pripravnosti za katastrofe i politikama koje se odnose na okoliš”, navedeno je u ovom dokumentu, prenose Nezavisne.
Naglašeno je da degradacija vode, zraka, šuma i poljoprivrednog zemljišta, u kombinaciji s gubitkom bioraznolikosti i klimatskim promjenama, ugrožava ekonomsku stabilnost, javno zdravlje i sigurnost hrane.
“Opasnosti povezane s klimom, kao što su poplave, klizišta i šumski požari, predstavljaju sve veći rizik za poljoprivredu, infrastrukturu i sredstva za život. Jačanje upravljanja rizicima od katastrofa, unaprjeđenje spremnosti zajednice i ulaganje u strategije prilagođavanja i ublažavanja klimatskih promjena od ključne su važnosti za zaštitu života i ekonomskih resursa”, naglašeno je u dokumentu.
Povećan broj elementarnih nepogoda
Boris Trninić, v.d. direktora Republičke uprave civilne zaštite, kaže da je očigledno da u posljednje vrijeme imamo povećan broj elementarnih nepogoda, i to u apsolutno svakom godišnjem dobu.
“Jesu li to kiše, požari, poplave, snjegovi… U zadnje dvije godine imali smo velike požare u Hercegovini, potom poplave na području Prijedora, Laktaša… U FBiH je bila velika tragedija u Jablanici. Moramo li se u narednom razdoblju dodatno posvetiti zaštiti i spašavanju te prevenciji, odnosno smanjenju rizika? Apsolutno”, ističe Trninić za “Nezavisne novine”.
Poznato je, dodaje, koje su slabe točke kada je riječ o Republici Srpskoj i na tome će se, uvjerava, u narednom razdoblju raditi.
“Što se tiče konkretno požara, moramo uraditi posebne sustave za rano upozoravanje od požara. Kada je riječ o poplavama, moraju se urediti korita rijeka, slivovi, te podići svijest, što je možda najbitnije”, naglašava Trninić.
Srbija je, kaže, uložila ogromna sredstva u sustav zaštite i spašavanja te imaju devet helikoptera za gašenje požara, a u jednom danu imali su registrirana 680 požara.
U Bijeljini u jednom danu 25 požara
“U Bijeljini je u jednom danu zabilježeno 25 požara. U većini slučajeva bio je u pitanju ljudski faktor. A i kod poplava… Znate onu staru narodnu: u vodu sve što bacite voda će vam vratiti. Osnovno je da se mora podići svijest svih nas, a onda da svi mi zajedno dodatno radimo”, naglašava Trninić.
Kako je naveo, u Semberiji je 7. srpnja ove godine buknulo 25 požara. I budimo precizniji, ne u jednom danu, već u tri i pol sata – od 13.30 do 17 sati.
Toliki broj požara u tako kratkom razdoblju ne pamti Mile Spasojević, starješina Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Bijeljina, koji se ovim poslom bavi 32 godine.
“Godine 2007. bilo je 16-17 požara, isto u popodnevnim satima, ali 25 nije bilo nikada”, priča Spasojević za “Nezavisne novine”.
Svake godine će, očekuje, biti sve više intervencija, te dodaje da imaju dovoljno vatrogasaca, a zadovoljni su i opremom.
“Ali, hoću da vam kažem – ne možemo mi nabaviti, pa i da smo radili neki plan, ne bismo mogli predvidjeti da će u tri sata biti 25 aktivnih požara. U tom trenutku ja sam digao kompletnu jedinicu, sva vozila. Ljudi zovu, a ja kažem: ‘Nemam što poslati’. Sreća je što nitko nije nastradao. Ali je takav vjetar puhao da je vatru nosilo prema kućama i autima. Naravno, bude panike”, prisjeća se Spasojević.
Česte poplave
Pored požara, česte su i poplave, pogotovo u nekim lokalnim zajednicama. Poplave u listopadu 2024. godine, kako je istaknuto u spomenutom dokumentu, dodatno su naglasile potrebu za smanjenjem rizika od katastrofa i mjerama klimatskog prilagođavanja, a koje treba usvojiti na različitim razinama vlasti.
Podsjetimo, u noći s 3. na 4. listopada 2024. godine u kataklizmi koja je u Donju Jablanicu sa sobom donijela bujicu kamenja i vode, stradalo je 19 osoba.
