Bosna i Hercegovina može se ocijeniti ocjenom 2 od mogućih 5 po Indeksu zarobljenosti države – što znači da moć političkih stranaka nad institucijama i javnim resursima potiskuje interese građana i otežava stvarno funkcioniranje države.
Indeks zarobljenosti, koji je predstavio Transparency International u BiH (TI BiH) povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, mjeri ključna područja poput demokratskih procesa (ocjena 2), donošenja odluka (2,5), odgovornosti (2,5) i načina raspodjele resursa (1,5 – najniža ocjena). On ukazuje na ozbiljne sustavne slabosti u kojima se posebno ističe premoć izvršne nad zakonodavnom vlasti, koja bi trebala vršiti nadzor nad radom vlade. Upravo se ova konstatacija navodi i u izvještaju Europske komisije o napretku BiH, koji ističe da „političke vlasti nisu uspjele suočiti se s raširenom korupcijom, već su aktivno ometale napredak, što je dovelo do dugotrajne stagnacije i sve izraženijih znakova zarobljenosti države“.
Analiza na kojoj je temeljen Indeks ukazuje da stranke održavaju svoju moć kontrolom nad resursima i pristupom zapošljavanju, čime pod svojom kontrolom drže institucije. Posljedica je izostanak odgovornosti i slabljenje demokracije. To je dodatno pojačano nedostatkom integriteta izbornog procesa, zbog čega građani ne mogu biti sigurni da njihov glas zaista odlučuje i predstavlja ono za što su glasali, dok se sustavno podrivaju napori za uspostavu bilo kakvog sustava odgovornosti. Takvo okruženje omogućava političkim strankama da kroz javne nabave, koncesije i zapošljavanje u javnom sektoru koriste javne resurse u interesu stranačkih mreža, a ne građana. Uz to, utjecaji na sustav odgovornosti — prije svega na nadzorne institucije, tužiteljstva i pravosuđe — dovode do selektivne primjene zakona, dok nekažnjivost ostaje široko rasprostranjena pojava u BiH.
Istodobno, mediji i civilno društvo, iako formalno priznati kao nadzorni mehanizmi u demokratskom sustavu, često djeluju u suženom prostoru, bez stvarnih mogućnosti da ispune svoju ulogu zaštite javnog interesa i stvaranja pritiska za odgovornije upravljanje.
„Fenomen zarobljene države možemo okarakterizirati kao paralelni univerzum koji je neformalan i djeluje usporedno sa službenim, institucionalnim sustavom. U njemu stranke diktiraju zapošljavanje, upravljaju poduzećima i odlučuju o tenderima i koncesijama – ukratko, raspodjeljuju resurse. Tako se nagrađuje lojalnost i održava sustav zarobljene države“, izjavio je Srđan Blagovčanin, vodeći autor istraživanja i član TI BiH.
Blagovčanin je istaknuo da izlaz iz ovakvog stanja mora slijediti dva ključna pravca: „Potrebno je ograničiti moć političkih stranaka kroz njihovu demokratizaciju, ali i smanjiti ‘plijen’ kojim raspolažu — racionalizacijom javnog sektora iz kojeg crpe svoju moć“, dodao je, naglasivši da se ne može očekivati da će politički lideri samostalno prepustiti kontrolu nad javnim resursima, zbog čega promjene moraju doći izvan njihove kontrole — od građana, privatnog sektora i civilnog društva.
Zbog ovih nalaza, na konferenciji „Moć, interesi i država: Indeks zarobljenosti BiH“, koja je uz podršku Švedske i Danske obilježila 9. prosinca – Međunarodni dan borbe protiv korupcije, dio rasprave bio je posvećen uspostavi učinkovitog sustava sprječavanja sukoba interesa. Predstavljena je inicijativa s prijedlozima za novi Zakon o sukobu interesa na razini Federacije BiH, koji se ne primjenjuje još od 2013. godine i godinama čeka usvajanje. Prijedlozi se fokusiraju na uspostavu neovisnog tijela za provedbu zakona, jedinstvenog sustava provjere imovinskih kartica te sprječavanje utjecaja privatnih interesa na donošenje odluka nositelja javnih funkcija.
„Nedostatak transparentnosti, koji je u srži ovog problema, prijeti potpuno potkopati naše napore, s ozbiljnim posljedicama po građane. Jačanje transparentnosti i iskorjenjivanje korupcije nužni su za napredak Bosne i Hercegovine na putu ka europskim integracijama“, izjavio je Nj. E. Åge Sandal Møller, veleposlanik Danske u Bosni i Hercegovini, jedne od zemalja koje podržavaju provedbu istraživanja.
Zamjenica veleposlanika Švedske u BiH, Sara Lindegren, naglasila je: „Korupcija ostaje jedna od najvećih prijetnji napretku Bosne i Hercegovine.“ Dodala je da najnoviji izvještaj Europske komisije šalje jasno upozorenje: korupcija raste, a institucije su sve izloženije političkom utjecaju — zbog čega su hitne reforme nužne u područjima od pravosuđa do javne uprave i integriteta izbora.
Istina.media
