Mladi u Bosni i Hercegovini nisu odustali od želje za stvaranjem obitelji i roditeljstvom, ali trenutak u kojem će učiniti taj korak sve više diktiraju stabilno zaposlenje, stambeno osamostaljivanje, dostupnost vrtića te mogućnost usklađivanja poslovnih i obiteljskih obveza.
Premda županije u Federaciji Bosne i Hercegovine razvijaju sve opsežniji sustav potpora za obitelji i mlade, detaljan pregled tih programa otkriva kako adresa prebivališta i dalje uvelike određuje vrstu i visinu pomoći na koju roditelji mogu računati.
Upravo se zbog toga pronatalitetna politika ne smije promatrati isključivo kroz iznos koji obitelj primi neposredno nakon rođenja djeteta. Ako mladoj osobi nije omogućeno osamostaljivanje, rješavanje stambenog pitanja ili dostupan predškolski odgoj, jednokratni poticaji teško mogu ponuditi dugoročno rješenje za znatno dublji demografski poremećaj.
Analiza mjera koje se trenutačno provode diljem Federacije BiH pokazuje da se lepeza potpora postupno širi — od rodiljnih naknada, dječjeg doplatka i jednokratnih pomoći za novorođenčad, preko subvencioniranja smještaja u vrtićima i produženog boravka, pa sve do potpora za najam stanova, stambene kredite i prvo stambeno zbrinjavanje.
Zbog čega mladi odgađaju roditeljstvo?
Ovaku stvarnost potvrđuju i rezultati opsežnog istraživanja Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA), objavljeni u srpnju ove godine. Istraživanje provedeno tijekom 2025. godine na uzorku od 758 ispitanika u BiH u dobi od 18 do 39 godina pokazalo je da mladi u načelu žele obitelj, no odluku o rođenju djeteta odgađaju zbog brojnih ekonomskih i društvenih barijera. Kao ključan razlog za odgodu roditeljstva, 36 posto ispitanika istaknulo je financijske poteškoće, 35 posto potragu za odgovarajućim partnerom, 33 posto zdravstvene razloge, a 24 posto nedostatak adekvatnog stana. Kada je riječ o stupanju u brak, financijsku nesigurnost kao prepreku vidi 32 posto ispitanika, dok njih 18 posto problem prepoznaje u neriješenom stambenom pitanju.
Analitičari UNFPA-e u svojem izvješću ukazuju na nezaobilazan slijed životnih odluka: stabilno zaposlenje uvjet je za samostalno stanovanje, ono je preduvjet za stabilnu vezu, dok je partnerstvo temelj roditeljstva.
„Ako izostane bilo koja karika u tom lancu, svi naredni koraci automatski se pomiču. Stoga financijski poticaji koji se dodjeljuju tek u trenutku rođenja djeteta imaju ograničen domet ukoliko prije toga nisu uklonjene prepreke pri zapošljavanju, stanovanju, zdravstvenoj skrbi i usklađivanju obiteljskog i poslovnog života”, istaknuli su iz UNFPA-e.
Slika postaje još jasnija kada se pogledaju službene statistike, zbog čega se ovo pitanje sve češće tretira kao ključni razvojni, a ne samo socijalni izazov. Na području Federacije BiH u 2025. godini rođeno je 15.387 djece, dok je u istom razdoblju umrla 20.541 osoba. To znači da je prirodni priraštaj bio u minusu za čak 5.154 stanovnika.
Negativan prirodni priraštaj zabilježen je u čak devet od ukupno deset županija. Jedina iznimka bila je Zapadnohercegovačka županija, u kojoj je evidentirano 919 živorođenih i 779 umrlih, što predstavlja pozitivan prirodni priraštaj od 140 osoba.
Iz Federalnog zavoda za programiranje razvoja upozoravaju kako broj novorođene djece neprekidno opada, pri čemu je ukupna stopa fertiliteta u FBiH u 2024. godini pala na 1,12 djeteta po ženi. To je daleko ispod stope od približno 2,1, koja je neophodna za jednostavnu reprodukciju stanovništva. Nadležni zavod također skreće pozornost na veliku neujednačenost novčanih izdvajanja za zaštitu obitelji, djece i mladih među pojedinim dijelovima Federacije.
Federalni okvir i iznosi dječjeg doplatka
Dio regionalnih razlika ublažen je stupanjem na snagu federalnog Zakona o materijalnoj podršci obiteljima s djecom. Dva temeljna prava definirana na razini Federacije jesu dječji doplatak i novčana pomoć za nezaposlene rodilje, dok županije imaju mogućnost propisivati dodatne oblike potpora u skladu sa svojim proračunskim mogućnostima.
S obzirom na to da je najniža plaća u FBiH za 2026. godinu utvrđena u iznosu od 1.027 KM, dječji doplatak — koji iznosi 19 posto minimalne plaće — iznosi oko 195 KM mjesečno. Ovo je pravo, uz rijetke iznimke, uvjetovano prihodovnim cenzusom od 40 posto minimalne plaće po članu kućanstva, odnosno iznosom od oko 411 KM.
„Za isplatu dječjeg doplatka u 2026. godini planiran je iznos od 228 milijuna KM, a to pravo trenutačno koristi gotovo 100.000 djece”, kazali su iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Prema istom zakonu, nezaposlena rodilja ostvaruje pravo na 55 posto minimalne plaće, što iznosi oko 565 KM mjesečno u trajanju do 12 mjeseci. Istodobno je i treću godinu zaredom osigurano 16 milijuna KM za jednokratnu pomoć u iznosu od 1.000 KM za svako novorođeno dijete u FBiH.
Ipak, naknade za zaposlene rodilje i čitav niz dodatnih prava i dalje spadaju pod županijske propise, gdje nastaju najveće razlike. Iz Federalnog zavoda za programiranje razvoja napominju kako se naknada zaposlenoj rodilji isplaćuje prema lokalnim pravilima, dok se dodatne subvencije za vrtiće, stanovanje i druga prava razvijaju nejednakom dinamikom.
Kako bi se potaknula demografska obnova, Federacija je u sklopu financijske pomoći županijama u iznosu od 200 milijuna KM uvjetovala da svaka županija mora najmanje 20 posto dodijeljenih sredstava usmjeriti u demografske mjere te o tome podnijeti izvješće do kraja 2026. godine. To znači da je minimalno 40 milijuna KM federalnog transfera izravno namijenjeno toj svrsi.
Što nudi Sarajevo, a što Tuzla i Zenica?
Razina pomoći i dalje uvelike ovisi o adresi stanovanja. Dok pojedine županije kreiraju opsežnije pakete potpora koji prate mlade i prije nego što postanu roditelji, u drugim se sredinama pomoć i dalje svodi isključivo na razdoblje nakon rođenja djeteta.
Sarajevska županija posljednjih godina širi potporu obitelji izvan okvira klasičnih novčanih transfera. U proračunu za 2026. godinu zadržana je razina rodiljnih naknada od 1.261 KM, dok sustav skrbi o obitelji s djecom, uz federalna prava, obuhvaća dodatnu pomoć za zaposlene i nezaposlene rodilje, nabavu opreme za novorođenče te prehranu djeteta.
Poseban fokus stavljen je na predškolski odgoj pa je za sufinanciranje boravka djece u privatnim vrtićima u školskoj 2026./2027. godini osigurano 17 milijuna KM, uz mjesečnu subvenciju od 235 KM za cjelodnevni te 120 KM za poludnevni boravak, uz dodatne pogodnosti za obitelji s troje i više djece.
Također, otvoren je i nov model potpore u području stambene politike. U rujnu je raspisan javni poziv putem kojeg mladi bračni i izvanbračni parovi u dobi od 18 do 35 godina mogu ostvariti do 300 KM mjesečne subvencije za najam stana tijekom 12 mjeseci. Za taj je program u 2026. godini osigurano 300.000 KM. Inicijativu za ovu mjeru pokrenuo je predsjedatelj Skupštine Županije Sarajevo Elvedin Okerić, koji je još u srpnju 2022. godine uputio zastupničku inicijativu s ciljem sustavne pomoći mladim parovima bez početnog kapitala i kreditne sposobnosti za kupnju nekretnine.
Tuzlanska županija također kombinira novčane potpore, predškolski odgoj i gospodarsko osamostaljivanje. Uz dodatna županijska sredstva, rodiljne naknade u 2026. dosežu 996 KM za zaposlene rodilje čija je osnovna naknada manja od tog iznosa, dok nezaposlene rodilje uz federalnu naknadu primaju županijski dodatak do istog iznosa.
Uz ranije subvencije za socijalno ugrožene kategorije, ove je godine uveden opsežniji program kojim 1.140 djece dobiva po 700 KM za troškove boravka u predškolskim ustanovama, za što je izdvojeno 770.000 KM.
Tuzlanska županija ulaže i u samu infrastrukturu. Za izgradnju javnih vrtića u sredinama koje ih nemaju te obnovu postojećih prvotno je planirano 900.000 KM. U kolovozu su ugovoreni kapitalni projekti vrijedni 892.292 KM, od čega je 736.000 KM usmjereno u Kalesiju i Teočak. Zahvaljujući tomu, broj djece u predškolskom sustavu ove županije porastao je sa 3.388 u pedagoškoj 2022./2023. godini na 4.964 u tekućoj godini. Od ukupno 954.000 KM namijenjenih mladima, 300.000 KM izdvojeno je za subvencioniranje kamata na stambene kredite, a 280.000 KM za razvoj poduzetništva mladih.
U Zeničko-dobojskoj županiji najveći dio proračuna usmjeren je u rodiljne naknade. Za zaposlene i nezaposlene rodilje u 2026. godini planirano je 49 milijuna KM, uz mjesečnu naknadu od 1.000 KM koju je prošle godine koristilo oko 4.100 rodilja. Cjelokupan program resornog ministarstva za ovu godinu iznosi 79,2 milijuna KM, prenosi Federalna.ba.
Međutim, na razini općina i gradova u ZDŽ-u mjere se drastično razlikuju. Podaci Vlade ZDŽ-a za 2025. godinu pokazuju da je općina Usora izdvajala 500 KM za prvo i drugo te 1.000 KM za treće i svako naredno dijete; Tešanj je osiguravao 500 KM za treće i svako sljedeće dijete, dok je Grad Zenica davao 330 KM za drugo i svako naredno dijete. Doboj Jug pomoć je diferencirao po redoslijedu rođenja — 600 KM za prvo i drugo, 900 KM za treće te 1.100 KM za četvrto i svako naredno dijete. To jasno pokazuje kako unutar iste županije mjesto stanovanja značajno mijenja konačan iznos pomoći.
Kakvo je stanje u Središnjoj Bosni, Krajini i Hercegovini?
Županija Središnja Bosna ove je godine izmijenila zakon kako zaposlena rodilja ne bi primala manju naknadu od nezaposlene. Ranije je minimalna naknada zaposlenoj rodilji bila vezana za 55 posto najniže plaće iz prethodne godine, dok se za nezaposlene koristila minimalna plaća iz tekuće godine, što je stvaralo nejednakost. Skupština ŽSB u veljači je izmjenom propisa uklonila tu razliku.
Sustav u ŽSB-u obuhvaća i subvencioniranje smještaja djece u vrtićima u rasponu od 30 do 100 posto troška, ovisno o kategoriji obitelji, pri čemu pravo na 30-postotnu subvenciju ostvaruju i obitelji s dvoje i više djece. Za drugo polugodište školske 2025./2026. godine Županija je izdvojila i 140.000 KM za sufinansiranje prijevoza osnovnoškolaca.
Unsko-sanska županija zadržala je vlastiti model obračuna naknada za zaposlene majke u visini od 50 posto prosječne plaće ostvarene u šest mjeseci prije poroda, uz propisan minimalni iznos. Mjere za mlade ove su godine proširene na stambenu politiku. U kolovozu su raspisana dva javna poziva — jedan za subvencioniranje kupnje prve nekretnine, a drugi za subvencioniranje dijela najamnine stanovanja, čime se obuhvaćaju i mladi koji žive kao podstanari.
Hercegovačko-neretvanska županija primjenjuje model povrata poreza. Mlade obitelji koje prvi put rješavaju stambeno pitanje imaju pravo na refundaciju plaćenog poreza na promet nekretnina odnosno troškova u uređenje građevinskog zemljišta, za što je u 2026. godini osigurano 750.000 KM. U prethodne dvije godine to je pravo ostvarila 141 mlada obitelj, kojima je ukupno isplaćeno 908.700 KM, dok je u prva dva mjeseca ove godine 16 obitelji dobilo 108.300 KM. HNŽ je u ovogodišnjem proračunu planirao i četiri milijuna KM za naknade zaposlenim majkama, 5,215 milijuna za nezaposlene majke te 750.000 KM za jednokratnu opremu za novorođenčad.
U Zapadnohercegovačkoj županiji, jedinoj s pozitivnim prirodnim priraštajem u 2025. godini, nezaposlena majka u 2026. prima 564,85 KM mjesečno tijekom 12 mjeseci, dok se za treće i svako naredno dijete isplaćuje 513,50 KM mjesečno. Županija izdvaja i sredstva za opremu novorođenčadi, nabavu udžbenika te prijevoz učenika.
Na ove se mjere nadovezuju lokalni programi. U Širokom Brijegu za svako novorođeno dijete isplaćuje se jednokratno 500 KM. Ljubuški u 2026. subvencionira privatne vrtiće sa 70 KM mjesečno po djetetu jasličke te 60 KM po djetetu predškolske dobi, uz ograničenje najviše cijene koju vrtić smije naplatiti roditeljima (240 odnosno 220 KM). U Posušju je utvrđena pomoć od 500 KM za treće te 1.000 KM za četvrto i svako sljedeće dijete, dok Općina Grude u proračunu izdvaja 817.000 KM za prijevoz učenika, 400.000 KM za Dječji vrtić Grude te posebne iznose za produženi boravak. Županija je ove godine osigurala i milijun KM za izgradnju novog javnog vrtića u Posušju.
Ipak, pozitivan prirodni priraštaj u ZHŽ-u ne može se pripisati isključivo jednoj mjeri, jer na demografiju utječu i dobna struktura, stopa zaposlenosti te migracijski trendovi.
Posavska županija već godinama primjenjuje poseban zakon za pomoć mladim obiteljima pri prvom rješavanju stambenog pitanja. Za 2026. godinu utvrđen je grant od 550.000 KM, dok je u kolovozu županijski dječji doplatak povećan sa 70 na 80 KM mjesečno.
Bosansko-podrinjska županija potporu primarno usmjerava kroz sustav prava obitelji s djecom, uključujući pomoći za nezaposlene i zaposlene majke, jednokratne naknade za opremu te posebnu pronatalitetnu naknadu za treće, četvrto i peto dijete — za što je samo u kolovozu isplaćeno oko 291.000 KM.
Hercegbosanska županija (Županija 10) ove je godine uvela univerzalnu jednokratnu mjeru od 1.200 KM za svako dijete rođeno u 2026. godini, uz definirane uvjete državljanstva i prebivališta.
Što je uistinu pronatalitetna politika?
Pregled županijskih politika otkriva i bitne razlike u samom konceptu mjera. Subvencioniranje kamatnih stopa pomaže onima koji su kreditno sposobni, povrat poreza olakšava teret tek nakon kupnje nekretnine, dok subvencija najamnine obuhvaća i parove bez početnog kapitala.
Jednokratna pomoć od 1.000 KM olakšava prve dane po rođenju djeteta, no subvencionirani vrtić, besplatni udžbenici i produženi boravak rasterećuju kućni proračun godinama.
Danas prava obitelji ovise o tomu jesu li roditelji zaposleni, kolika su im primanja, koliko imaju djece, pohađa li dijete javni ili privatni vrtić, jesu li podstanari te u kojoj županiji i općini žive. Zbog toga dvije obitelji s identičnim prihoda i brojem djece mogu ostvarivati potpuno različite razine državne potpore.
Sve to otvara pitanje definicije prave pronatalitetne politike. Dok su naknade za treće dijete izravno usmjerene na povećanje nataliteta, besplatni udžbenici ili subvencije vrtića prvenstveno predstavljaju obrazovne i socijalne mjere. Povoljniji stan dio je stambene politike, a poticanje zapošljavanja pripada ekonomiji.
Za mladu osobu koja planira obitelj te granice ne postoje. Najamnina, sigurnost radnog mjesta, trošak vrtića i produženi boravak dio su istog obiteljskog proračuna.
U tomu i leži ključna razlika između politike koja samo reagira nakon rođenja djeteta i one koja stvara preduvjete da mladi uopće donesu odluku o roditeljstvu. Podaci pokazuju kako mladi žele obitelj, no stabilan posao i vlastiti dom vide kao nezaobilazne korake koji moraju prethoditi rođenju djeteta.
Unatoč pojedinačnim programima, ukupna demografska slika Federacije BiH ostaje iznimno nepovoljna. Negativan priraštaj od preko 5.000 osoba u protekloj godini opominje da se uspjeh demografskih mjera ne može mjeriti samo visinom jedne naknade ili brojem korisnika pojedinog programa.
U FBiH se postupno gradi širi sustav potpora, ali on i dalje nije jedinstven. Za mlade ljude nije presudno samo koliko će pomoći dobiti kada rode dijete — jednako im je važno mogu li prije toga pronaći dostojanstven posao i priuštiv stan, a nakon rođenja djeteta osigurati mjesto u vrtiću i sustavnu podršku koja neće nestati nakon prve godine djetetova života.
