Direktor Agencije za zaštitu osobnih podataka u Bosni i Hercegovini Dragoljub Reljić izjavio je pred Povjerenstvom za borbu protiv korupcije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da javna objava podataka o izdanim diplomama može biti uređena zakonom, ali da se takva pitanja ne mogu rješavati mimo jasno propisanoga pravnog okvira. Govoreći u kontekstu saslušanja o načinu akreditacije visokoškolskih ustanova i slučaju Europskog sveučilišta Kallos iz Tuzle, Reljić je rekao da Agencija nije protiv provjere diploma, nego protiv nezakonitog načina njihove provjere.
Povjerenstvo je od Reljića tražilo savjet kako povećati transparentnost rada privatnih visokoškolskih ustanova, posebno u dijelu koji se odnosi na javnu dostupnost podataka o tome tko je stekao diplomu na određenom fakultetu ili sveučilištu. Predsjedatelj Povjerenstva Branislav Borenović rekao je da je potpuna netransparentnost jedan od ključnih problema na koje je Povjerenstvo naišlo tijekom saslušanja, piše N1.
Reljić: Agencija ne brani provjeru diploma
U uvodnom obraćanju Reljić je podsjetio da pitanje diploma i njihove provjere traje još od 2019. godine, kada su vođeni postupci u vezi s pokušajima provjere diploma u institucijama vlasti. Naveo je da je Sud Bosne i Hercegovine ranije potvrdio stajalište Agencije da se provjera ne može obavljati na način koji nije propisan zakonom.
„Agencija ne brani provjere diploma i sad ovdje to kažem, ali treba biti, ako hoćete, baš to kad ste me pitali tako fino za savjet, ja ću vam reći kako bih ja, da sam na primjer na tom mjestu onoga koji želi da to provede, kako bi to trebalo provesti”, rekao je Reljić.
Pojasnio je da pravo na zaštitu osobnih podataka proizlazi iz Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda te da se država može miješati u to pravo samo ako je to propisano zakonom i ako je riječ o nužnoj mjeri u demokratskom društvu.
„Načelo zakonitosti je ključno”
Reljić je istaknuo da svaka obrada osobnih podataka mora biti utemeljena na načelu zakonitosti, odnosno na jasnoj zakonskoj osnovi. Kao problem ranijih pokušaja provjere diploma naveo je to što su, prema njegovim riječima, bili postavljeni na pogrešan način i nisu omogućavali stvarnu provjeru je li netko doista studirao ili je samo formalno imao zavedenu diplomu.
„Prvo načelo je načelo zakonitosti. Što to znači? Određena obrada mora biti propisana zakonom”, rekao je Reljić.
Dodao je da su i prosvjetna inspekcija i policijska tijela, uključujući SIPA-u i tužiteljstva, tijela koja mogu provjeravati sumnje u zakonitost diploma u okviru svojih nadležnosti.
Javno objavljivanje diploma moguće, ali uz zakonsko rješenje
Borenović je tijekom saslušanja od Reljića zatražio konkretan savjet: bi li bilo bolje zakonom obvezati sve visokoškolske ustanove da javno objavljuju podatke o svim izdanim diplomama ili barem javne institucije da objavljuju podatke o diplomama svojih zaposlenika.
Reljić je odgovorio da bi i jedno i drugo bilo moguće ako se propiše zakonom.
„I jedno i drugo, ako se propiše zakonom, mi kao Agencija nećemo moći ništa drugačije raditi. Znači, mi ćemo poštovati i jedno i drugo”, rekao je Reljić.
Naglasio je da bi u tom slučaju bilo ispoštovano načelo zakonitosti, dok bi pitanje je li takva mjera nužna u demokratskom društvu moglo biti predmetom različitih tumačenja, a u krajnjoj liniji i ocjene Ustavnog suda BiH ili Europskog suda za ljudska prava.
Primjer iz Hrvatske
Član Povjerenstva Jasmin Emrić naveo je primjer Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje su u javno dostupnim publikacijama objavljeni podaci o diplomantima, uključujući ime i prezime, naziv diplomskog rada, datum diplomiranja i ime mentora. Upitao je Reljića bi li sličan model mogao biti primijenjen i u Bosni i Hercegovini.
Reljić je odgovorio da takvo rješenje ne bi bilo sporno ni za Agenciju.
„To nije nešto što se ne može ostvariti kod nas”, rekao je Reljić, navodeći da objava podataka u godišnjim publikacijama ili službenim listovima visokoškolskih ustanova nije isto što i raniji modeli provjere diploma koje je Agencija osporavala.
Povjerenstvo razmatra zaključke
Predsjedatelj Povjerenstva Branislav Borenović rekao je da Povjerenstvo kroz saslušanja pokušava doći do rješenja koja bi povećala transparentnost rada privatnih visokoškolskih ustanova i omogućila javnosti da zna tko je, kada i gdje stekao određenu diplomu.
„Moje je pitanje bilo vezano za transparentnost jer je nevjerojatno da mi ne znamo tko je završio doktorske studije na nekom sveučilištu, a dolazimo se liječiti kod njega”, rekao je Borenović.
Na kraju saslušanja najavio je da će Povjerenstvo u idućem razdoblju pripremiti izvješće i moguće prijedloge izmjena zakona te da će s njima upoznati i Agenciju za zaštitu osobnih podataka BiH.
Istina.media
