Poznati oceanograf Mirko Orlić ističe kako su se prije pedesetak godina najviše temperature Jadranskog mora u pravilu bilježile u kolovozu i iznosile oko 25 °C. Danas ljetni maksimumi redovito dosežu 27 °C, no ove su godine te vrijednosti premašene znatno ranije.
Glavni uzrok ranog zagrijavanja mora leži u dugotrajnim toplinskim valovima te u činjenici da se Sredozemlje i Jadran zagrijavaju dvostruko brže od svjetskih oceana. Tijekom stabilnih anticiklona vjetar je preslab, što blokira isparavanje i miješanje morskih slojeva koji su ključni za njegovo hlađenje.
Za bosanskohercegovačke turiste, od kojih većina svake godine bira makarsku rivijeru, jadranske otoke ili pak domaće kapacitete u Neumu, toplije more donosi novi izvor nelagode. Ekstremno visoke temperature vode u kombinaciji s vrelim zrakom drastično podižu indeks toplinske nelagode u obalnim područjima. Zbog toga se u samoj špici sezone, tijekom srpnja i kolovoza, potpuno gubi efekt osvježenja, što boravak na plažama čini nepodnošljivim i zamornim.
Propast srpanjske špice i masovni bijeg turista
Ove tektonske klimatske promjene prisilit će turističku industriju na radikalno pomicanje kalendara putovanja. Naučne studije pokazuju da će ekstremne žege dugoročno smanjiti privlačnost Jadrana u srcu ljeta te preusmjeriti potražnju prema klimatski ugodnijim i hladnijim europskim odredištima.
S druge strane, predsezona i postsezona doživjet će ogroman procvat jer će toplo more privlačiti goste u mjesecima koji su ranije bili rezervirani za slabiji promet, navodi N1.
Pored ekonomske prijetnje za turizam, koji izravno puni proračune obalnih zemalja, ugrožen je i cjelokupni morski ekosustav. Zagrijavanje plitkog i poluzatvorenog Jadrana već dovodi do masovnog pomora autohtonih organizama te sve češće pojave tropskih vrsta riba koje uništavaju domaći riblji fond. Ako se stabilna i vruća razdoblja nastave bez vjetra, more će do kraja ljeta dosegnuti nove povijesne rekorde koji će zauvijek izmijeniti jadransku obalu kakvu poznajemo.
Istina.media
