Ustavni sud Bosne i Hercegovine odlučivat će o događanjima s 21. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH nakon što skupina izaslanika sutra službeno podnese apelaciju, doznaje portal Klix. Sporno je zasjedanje održano 30. lipnja, a ključni problem odnosi se na način glasanja o točkama dnevnoga reda. Naime, one su formalno usvojene premda je čak osam izaslanika u sustavu zabilježeno pod statusom „nije nazočan”.
Riječ je o izaslanicima Kemalu Ademoviću, Šefiku Džaferoviću, Dženanu Đonlagiću, Safetu Softiću, Džemalu Smajiću, Zlatku Miletiću, Nenadu Vukoviću i Želimiru Neškoviću. Premda su Vuković i Nešković dio te skupine, prema informacijama do kojih je došao Klix, oni nisu potpisali ovu apelaciju.
Sukob oko Poslovnika i isključivanje iz sustava
Samom glasanju o prvoj točki dnevnoga reda prethodila je oštra rasprava između predsjedatelja Doma naroda Dragana Čovića i spomenute skupine od osam izaslanika. Sukob je izbio nakon Čovićeve odluke da zanemari Poslovnik i ne dopusti raspravu o samom dnevnom redu. Zbog toga je ova skupina zahtijevala više izmjena dnevnoga reda, uključujući i inicijativu za Čovićevu smjenu iz Kolegija Doma naroda, no predsjednik HDZ-a BiH to je zanemario i nastavio rad po prvoj točki.
Re revoltirani takvim postupanjem, izaslanici su odlučili ostati u dvorani, ali su se isključili iz elektronskog sustava za glasanje. Uslijed toga, sustav je prikazao da oni – unatoč fizičkoj nazočnosti – službeno nisu prisutni.
Pitanje kvoruma i objava u Službenom listu
Budući da spomenuta skupina obuhvaća i sve izaslanike iz Kluba Bošnjaka, sustav je registrirao nedostatak kvoruma. Čović je tu činjenicu ignorirao te nastavio s glasanjem o predloženim točkama. Na koncu je usvojena većina od ukupno 85 točaka dnevnoga reda, a pojedine su odluke naknadno već objavljene u Službenom listu BiH.
Ipak, uzevši u obzir da formalno-pravno izaslanici iz Kluba Bošnjaka nisu bili nazočni, postavlja se pitanje je li predsjedatelj uopće imao pravo nastaviti sjednicu bez službeno utvrđenog kvoruma.
Mogući izlaz iz krize i konačna odluka suda
Cjelokupna zapletenost mogla se izbjeći da je Čović zatražio glasanje putem kartona ili podizanjem ruke, u skladu s člankom 79. Poslovnika Doma naroda. Za takav potez bila mu je potrebna potpora trećine izaslanika u Domu naroda, neovisno o klubu iz kojeg dolaze – što SNSD i HDZ zajedno osiguravaju sa svojih šest izaslanika. Da se pristupilo takvom glasanju, glasovi onih koji su se isključili iz elektronskog sustava vodili bi se kao „suzdržani” čime bi se formalno osigurao kvorum, a jedina opcija za prekid sjednice bio bi njihov fizički izlazak iz dvorane.
„Sve odluke donesene na 21. sjednici Doma naroda usvojene su suprotno Ustavu BiH, odnosno odredbi koja jasno definira uvjete za kvorum na sjednicama ove institucije”, obrazložili su apelanti.
Po zaprimanju ove apelacije, Ustavni sud BiH najprije će odlučiti o njezinoj dopuštenosti. Prihvati li je sud u razmatranje, jedna od realnih opcija jest potpuno poništenje sjednice, čime bi izvan snage bile stavljene i sve odluke donesene na tom zasjedanju.
Istina.media
