U državama čiji građani su svjesni da je podrška domaćoj ekonomiji uvjet rastu zaposlenosti, boljem životnom standardu, kvalitetnijoj infrastrukturi, obrazovanju i zdravstvu, slični podaci bili bi povod za široke rasprave, analize i akcije. U BiH, zemlji koja po glavi stanovnika vjerojatno ima najviše patriota, vodu iz uvoza u 2024. godini platili smo blizu 300 milijuna maraka?!
U pitanju je trend koji traje desetljećima i koji se, unatoč svim apelima i preporukama, mijenja, ali nagore. Prema podacima koje je Avaz dobio iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH, za uvoz više od 242,6 tona vode izdvojili smo ravno 298.919.544 KM. Vode bez šećera i aroma, uključujući prirodne ili umjetne mineralne i gazirane vode, platili smo 38.903.540, a one sa šećerom i drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju, te ostala bezalkoholna pića osim sokova od voća i povrća, čak 260.016.004 KM.
Rad na razvoju brendova
“Vjerojatno bi ekonomisti to drugačije komentirali, ali što se mene tiče, mi ne uvozimo vodu, već brendove. Mi imamo vode, ali je problem što moramo više poraditi na razvoju i poznatosti naših brendova”, kaže ekspert u oblasti strateškog marketinga i komunikacija, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Nenad Brkić.
Iako domaće vode osvajaju i svjetske nagrade za kvalitet, voda iz Tešnja bila je i na službenom meniju Bijele kuće, ali u pitanju su uzleti kratkog daha, nakon kojih ih više ne vidimo u medijima. Profesor Brkić ukazuje upravo na nedostatak kontinuiteta u komunikaciji s tržištem.
Padanje u zaborav
“Morate biti prisutni i u medijima. Bez medija se ne može napraviti brend. Ljudi vas zaborave, dolaze drugi koji zauzimaju mjesto u mislima kupaca i tako to funkcionira. Moj prijedlog je da imaju kontinuitet u komuniciranju s kupcima. Ekonomskog patriotizma imamo i nemamo, ponekad kompanije previše očekuju od nas, jer ljubav je dvosmjeran proces. Mi razumijemo razloge zašto trebamo kupovati domaće, ali proizvođači moraju pokazati svoju ljubav prema nama. Kako se ljubav pokazuje u biznisu? Pored ostalog i da komuniciraju s nama, jer mi kulturološki volimo da komuniciramo. Ljubav na biznis način je uvijek kvalitetan proizvod, kvalitetna komunikacija, razumne cijene”, stiče prof. dr. Nenad Brkić, te podsjeća na mogućnost udruživanja proizvođača u zajedničkim kampanjama na promociji svojih proizvoda.
