Vozače u Bosni i Hercegovini posljednjih dana na benzinskim crpkama dočekuju iznimno neugodna iznenađenja. Cijene naftnih derivata bilježe snažan rast, pri čemu je cijena litre dizela na mnogim prodajnim mjestima uvelike premašila psihološku granicu od 3,20 KM.
Glavni pokretač ovoga naglog poskupljenja nova je eskalacija sukoba na Bliskom istoku, koja je uzrokovala značajne potrese na svjetskim tržištima sirove nafte.
Nakon razdoblja relativne stabilizacije, cijene goriva u našoj zemlji ponovno nezaustavljivo rastu. Prema dojavama vozača te uvidom u službene aplikacije za praćenje maloprodajnih cijena, drastičan skok zabilježen je u svega nekoliko dana, a usklađivanja cijena na crpkama odvija se gotovo na dnevnoj bazi.
Trenutačno se cijene dizelskog goriva na području Sarajeva kreću u rasponu od 3,00 do čak 3,36 KM po litri. S druge strane, litra benzina prodaje se po cijenama od 2,70 do 3,17 KM. Prema službenim podacima Federalnog ministarstva trgovine, istovjetan trend naglog rasta cijena zabilježen je i u ostalim dijelovima Federacije BiH, prenosi Klix.
Utjecaj geopolitičkih sukoba na globalno i domaće tržište
Iznenađujuće je da su cijene goriva u proteklim tjednima bilježile kontinuiran pad, uglavnom uslijed smirivanja tenzija i uspostave primirja na Bliskom istoku. Međutim, globalna političko-sigurnosna situacija promijenila se u vrlo kratkom roku.
Novi oružani okršaji te izravna eskalacija sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, uz dodatno rasplamsavanje borbi između jemenskih Huta i Saudijske Arabije, unijeli su novu nesigurnost u opskrbne lance. Ti su događaji u vrlo kratkom roku destabilizirali globalna tržišta i pogurali cijene sirove nafte na svjetskim burzama prema gore.
S obzirom na to da cijene sirove nafte na međunarodnim burzama i dalje pokazuju uzlazni trend, realno je očekivati da bi gorivo u Bosni i Hercegovini u predstojećim danima moglo dodatno poskupjeti.
Kao i u ranijim kriznim razdobljima, rast cijena naftnih derivata pokreće neizbježnu lančanu reakciju. Poskupljenje goriva automatski uzrokuje više troškove prijevoza robe, što se neumitno prelijeva na krajnje maloprodajne cijene osnovnih prehrambenih namirnica, kao i na širok spektar drugih proizvoda i usluga. Za građane Bosne i Hercegovine to predstavlja novi financijski udar na već znatno oslabljeni životni standard i kućne proračune.
Kretanje cijena naftnih derivata na području Europske unije
U usporedbi s domaćim tržištem, cijene goriva za osobna vozila u Europskoj uniji u lipnju 2026. godine bile su za 13,7 posto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine, iako su maloprodajne cijene dizela i benzina na mjesečnoj razini zabilježile pad u usporedbi sa svibnjem, javlja Fena.
Dizel je na razini EU-a u lipnju pojeftinio za 6,4 posto u odnosu na svibanj, dok je benzin zabilježio pad od 4,2 posto. Tijekom svibnja dizel je bio jeftiniji za 5,8 posto u odnosu na travanj, dok je benzin u tom razdoblju zabilježio blagi rast od 0,8 posto.
Prema podacima koje je objavio Eurostat, maloprodajne cijene dizelskog goriva u razdoblju između svibnja i lipnja smanjene su u svim državam članicama EU-a. Najizraženiji pad zabilježen je u Češkoj (za 11,3 posto), Poljskoj (za 9,7 posto) te Bugarskoj (za 9,4 posto).
S druge strane, najskromnije pojeftinjenje dizela zabilježeno je u Mađarskoj (za 0,6 posto), Italiji (za 1,4 posto) te Sloveniji (za 1,6 posto).
Trendovi kod benzina i godišnje stope rasta u EU
Kada je riječ o benzinskim gorivima, Cipar i Italija bili su jedine članice Europske unije u kojima su cijene u lipnju porasle u odnosu na svibanj, i to za 0,7 odnosno 0,5 posto.
U svim ostalim državama članicama cijene benzina zabilježile su pad, pri čemu je najveće smanjenje zabilježeno u Švedskoj (za 7,8 posto), Belgiji (za 7,0 posto) i Poljskoj (za 6,6 posto).
Godišnji rast cijena goriva u Europskoj uniji značajno je usporio u usporedbi s travnjem, kada je iznosio 20,8 posto, te svibnjem, kada su cijene bile više za 20,7 posto u odnosu na iste mjesece 2025. godine.
Ipak, u lipnju su cijene na godišnjoj razini i dalje bile više u svim državam članicama EU-a. Najveći godišnji skok zabilježen je u Bugarskoj (26 posto), Litvi (23,5 posto), Rumunjskoj (23,1 posto), Finskoj (22 posto) i Luksemburgu (20,7 posto).
Najblaži godišnji rast cijena zabilježen je u Mađarskoj (2,3 posto) i Poljskoj (5,8 posto), zaključuje se u Eurostatovu izvješću.
Istina.media
