Pametno, neustrašivo novinarstvo

LIVANJSKI VJETAR PUŠE U DŽEP KINEZIMA Kako je vjetropark Ivovik izgrađen na pravnoj sivoj zoni

Foto: AI

Projekt vjetroelektrane Ivovik, vrijedan desetke milijuna eura započeo je komercijalni rad, unatoč imovinskim sporovima, neustavnom zakonu i pogodovanju investitorima povezanima s vlastima.

U veljači 2025. godine, vjetroelektrana Ivovik započela je s komercijalnim radom kao najveće postrojenje te vrste u Bosni i Hercegovini. Iako projekt predstavlja važan korak prema korištenju obnovljivih izvora energije, iza njega se krije složena priča o pravnoj nesigurnosti, sukobu interesa, pogodovanju investitorima i institucionalnim zloupotrebama, objavio je TI.

Imovinsko pravni spor pred sudom

S kapacitetom od 84 MW i godišnjom proizvodnjom od 259 GWh, vjetroelektrana je izgrađena na zemljištu koje mještani smatraju svojom privatnom imovinom. Tvrde da im je zemlja nezakonito oduzeta kroz proces eksproprijacije temeljen na zastarjelim katastarskim podacima iz 1982. godine, uz informiranje putem lokalnog radija i oglasne ploče općine – nedovoljno za brojne stanovnike koji žive u dijaspori ili ne obilaze redovito lokalnu administraciju.

Iako je pred Općinskim sudom u Livnu pokrenut imovinsko-pravni spor, institucije nisu obustavile projekt. FERK je 2025. izdao dozvolu za proizvodnju električne energije, unatoč tome što vlasnički odnosi nad zemljištem nisu razriješeni – situacija koja bi u pravno uređenim državama automatski blokirala daljnji razvoj projekta.

Prvotnu koncesiju 2008. godine dobila je tvrtka Ivovik d.o.o., čiji je vlasnik bio brat tadašnjeg županijskog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Time se otvorila sumnja u sukob interesa, a sve je izvedeno suprotno odluci Ustavnog suda Federacije BiH koji je proglasio Zakon o koncesijama Županije 10 neustavnim, jer krši pravo na lokalnu samoupravu. Sud je istu odluku potvrdio i 2024. godine.

Koncesijski ugovor potpisan je na 30 godina, ali uz uvjet da rok počinje teći tek od početka proizvodnje, a ne od dana potpisivanja. Takav aranžman pogodovao je investitoru, koji nije bio obvezan odmah realizirati projekt, već je mogao čekati povoljan trenutak za preprodaju koncesijskog prava – što se i dogodilo. Godine 2017. tvrtka Ivovik d.o.o. prodana je kineskim kompanijama CNTIC i Sinohydro za oko 8 milijuna eura, a s njom je preneseno i pravo na izgradnju vjetroparka.

Kasnije je vlasnička struktura dodatno zamagljena prijenosom udjela na tvrtke u Luksemburgu. Izgradnja vjetroelektrane započela je 2021., probni rad krajem 2024., a početkom 2025. FERK izdaje dozvolu za komercijalni rad.

Naknada 17 godina od koncesije

Koncesijska naknada od 1,5% prihoda počinje se obračunavati tek 17 godina nakon dodjele koncesije, i to kada je prvotni vlasnik već višestruko profitirao prodajom prava. Županijski i lokalni proračuni nisu ostvarili gotovo nikakvu korist, dok su pojedinci bliski županijskim vlastima ostvarili milijunske zarade.

Prema analizi Transparency Internationala BiH (TI BiH), cijeli projekt simbolizira slom sustava dodjele koncesija u BiH – sustava u kojem pravna nesigurnost, netransparentnost i pogodovanje privatnim interesima nadjačavaju javni interes.

TI BiH poziva na hitnu reformu zakonodavnog i institucionalnog okvira kako bi se spriječile daljnje zloupotrebe i osiguralo da javni resursi doista služe javnosti, a ne privilegiranim pojedincima i tvrtkama.