Zaključno s krajem veljače, u Federaciji BiH bilo je više od 258 tisuća nezaposlenih.
Prema podacima, u prva dva mjeseca ove godine gotovo je pet tisuća više otkaza nego novozaposlenih. Razlozi su brojni, a struka upozorava da je vrijeme za reakciju. Dok privreda čeka sjednicu Zastupničkog doma na kojoj će biti razmatrane izmjene Zakona o doprinosima, broj nezaposlenih raste.
Iako još čekamo službene podatke za ožujak, oni za siječanj i veljaču nisu obećavajući. Naime, u prva dva mjeseca ove godine bez posla je u Federaciji ostalo 15.437 radnika. U međuvremenu, novozaposlenih je bilo više od 10 tisuća, no to nije dovoljno da bi bilans bio pozitivan. Sektor drvne industrije prošlu godinu smatra teškom, a ova bi, po svemu sudeći, mogla biti neizvjesna. Pad prihoda i broja zaposlenih već je vidljiv.
“Ako pratimo kroz godine, vidimo značajan pad radne snage, kako u šumarstvu, tako i u drvnoj industriji i proizvodnji papira. Sektor drvne industrije isključivo je orijentiran na inozemstvo, a bilo je smanjenje izvoza u prošloj godini”, kaže Lejla Ćatić, predsjednica Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine, izvještava Hayat.
Razlozi smanjenja broja zaposlenih mogu biti višestruki, poručuju struka. Pad izvoza, poskupljenje struje, rast minimalne plaće, ali i poremećaji na globalnom tržištu. Također, upozoravaju na izostanak ozbiljnog odgovora vlasti i ističu da bez većih domaćih i stranih investicija nema ni masovnog zapošljavanja.
“U Federaciji je to eksperimentiranje s ekonomskom i fiskalnom politikom jer nitko više ne zna što će sljedeće, što može očekivati i kome će pasti na pamet da izađe i naruši apsolutno sve. Gledajući sve te političke odnose, naravno da nitko neće investirati niti biti zainteresiran da zadrži radnike”, smatra ekonomska ekspertica Svetlana Cenić.
“S obzirom na visok nivo sive i crne ekonomije u Bosni i Hercegovini, ne možemo znati jesu li svi ovi radnici otpušteni sa svojih radnih mjesta ili su samo odjavljeni, a nastavili su raditi po nekom drugom osnovu. Ako su nastavili raditi, barem dio njih, to je negativno jer znači smanjenje stvarne i potpune zaposlenosti”, objašnjava ekonomski analitičar Igor Gavran.
Iako je uobičajeno da broj zaposlenih pada krajem godine i da veljača bude mjesec oporavka tržišta rada, to ove godine nije bio slučaj. Samo u veljači registrirano je 1.921 otkaz više nego novozaposlenih.
“Ne treba biti ishitren u interpretaciji tih podataka, trebamo sačekati. Postoje mala poduzeća i firme koje rade na granici rentabilnosti, a svako povećanje troškova dovodi ih u veći rizik poslovanja”, kaže Amir Hasičević, ministar trgovine FBiH (NS).
“Uobičajeno je u posljednjih pet godina da u veljači imamo efekt oporavka, gdje se počne vraćati radna mjesta, i do kraja godine FBiH bilježi veći broj zaposlenih. Ove godine, 2025., to se nije dogodilo”, upozorava Admir Čavalić, zastupnik SBiH u Zastupničkom domu FBiH.
Vremena za oporavak ima, a hoće li ekonomska situacija u Federaciji BiH krenuti u pozitivnom smjeru, pokazat će revidirani izvještaji Federalnog zavoda za statistiku i Federalnog zavoda za zapošljavanje, koji bi trebali biti objavljeni u narednim danima.
