Iako smo do prije mjesec dana u javnosti stalno slušali o rudnicima kao ogromnom trošku za državu, s gubicima i dugovanjima većim od milijardu KM, sada je sasvim izvjesno da su rudnici budućnost elektroenergetskog sektora – barem još dvadeset godina. Pitanje je, zapravo, bi li elektroenergetski sektor uopće mogao funkcionirati bez rudara i rudnika?
I Uprava Elektroprivrede BiH i Sindikati rudnika u Federaciji BiH složili su se da je, nakon 16 godina postojanja, koncern u ovakvom obliku bio potpuni promašaj. Donio je gubitke veće od milijardu i dvjesto milijuna KM, piše BHRT.
„Vidimo da neki danas govore kako se prerano diglo ruke od rudnika. Te ruke nikad nisu ni bile dovoljno na rudnicima, u pravom smislu te riječi“, ističe Sinan Husić, predsjednik Sindikata rudnika Federacije BiH.
„Sama činjenica da su rudnici danas dužni milijardu i 200 milijuna KM, a ušli su u proces konsolidacije s 36 milijuna KM i nijednu godinu nisu poslovali pozitivno, pokazuje da taj proces nije dao rezultate“, navodi glavni ravnatelj Elektroprivrede BiH Sanel Buljubašić.
Prije nego što je koncern i zaživio, rudnici su godinama iskorištavani bez ikakvog plana i strategije, dok se električna energija prodavala izuzetno jeftino.
„Morat ćemo shvatiti da je nužno obnoviti naše rudnike, uložiti u novu, modernu mehanizaciju i zaposliti mlade ljude. Trenutno imamo problem zastarjele radne snage i mehanizacije. Jednako važna je i bolja organizacija, a za to je ključno urediti odnos između Elektroprivrede i rudnika kao zavisnih društava“, naglašava Sabid Zekan s Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Sada gotovo svi – i uprava EP-a, i rudari, i stručnjaci – ističu da su rudnici i rudari budućnost elektroenergetskog sektora u naredna dva desetljeća.
„Imamo informaciju od vladajuće tvrtke i resornog ministarstva da ugalj nema alternativu u idućih dvadeset, trideset godina. S tim u vezi, gdje god postoji ekonomska opravdanost za eksploataciju, obećavaju ulaganja u opremu i zapošljavanje nove radne snage“, kaže predsjednik Sindikata rudara Rudnika „Kreka“ Senad Sejdić.
„Rudnik radi onako kako država hoće. Mi smo državno poduzeće, a država postavlja rukovoditelje, menadžere i uprave. Zato ne može država tvrditi da rudnici prave gubitke – ona sama svjesno stvara te gubitke, jer je vlasnik rudnika“, poručuje Damir Brašnjić, predsjednik Sindikata rudara „Mramor“.
Prema obećanjima generalnog direktora Elektroprivrede, ulaganja u rudnike postaju sve izvjesnija, osobito u površinsku eksploataciju.
„Površinske kopove moramo držati u punom kapacitetu i razvijati ih do 2050. godine jer smo predodređeni da 80 posto električne energije proizvodimo iz ugljena“, ističe Buljubašić.
Bosna i Hercegovina potpisnica je Deklaracije o Zelenoj agendi, kojom se obvezala da će do 2050. godine izbaciti ugljen iz upotrebe i povećati udio obnovljivih izvora energije. No već sada je gotovo sigurno da je to teško ostvariva misija.
„Imat ćemo veliku konkurenciju između obnovljivih izvora energije koji su već sada relativno jeftini. Međutim, solarna energija daje struju samo danju. Problem je s baznom energijom, koju osiguravaju ugljen ili nuklearna energija. Kako nuklearke nemamo, siguran sam da ćemo se na ugljen oslanjati još pedeset i više godina“, naglašava Zekan.
Energetski problemi brojni su, a odnos između struke i znanosti godinama je zapušten. Rješenja se prečesto prepuštaju populizmu. Samo s jasnom strategijom i dugoročnim ciljevima za idućih pedeset godina ovo društvo može napredovati i imati stabilnu energiju. Jer svaka zemlja gradi samostalnost i neovisnost upravo kroz – energiju.
Istina.media
