Papinski institut za kršćansku arheologiju proteklog je tjedna proslavio sto godina od osnutka. Tim je povodom upriličena i privatna audijencija kod pape Lava XIV. u Klementinskoj dvorani Apostolske palače u Vatikanu.
Papa Pio XI. osnovao je ovaj Institut 11. prosinca 1925. godine motuproprijem I primitivi cemeteri cristiani. S ciljem da mlade, voljne za rad iz svake zemlje i naroda, usmjeri prema studijima i znanstvenim istraživanjima spomenika kršćanske baštine. Osnivanju nove ustanove presudno je pridonio luksemburški prelat Johann Peter Kirsch, koji je preuzeo njezino prvo ravnateljstvo.
Tijekom svoje stogodišnje povijesti Papinski institut za kršćansku arheologiju obrazovao je studente iz brojnih zemalja koji su potom nastavili raditi u terenskim istraživanjima, akademskoj arheologiji, zaštiti spomenika, muzejima ili u širokom području kulturnog turizma.
Foto: Svečana proslava na Papinskom institutu za kršćansku arheologiju
U svom obraćanju profesorima i studentima Papinskog instituta za kršćansku arheologiju papa Lav XIV. podsjetio je kako se studiji ove ustanove odnose na povijesno razdoblje ujedinjene Crkve, što ih čini vrijednim sredstvom za ekumenizam. Također je istaknuo književne i spomeničke izvore Instituta kao korijene europskog društva i naroda.
„I doista, vi ste nositelji mira i nade posvuda gdje djelujete sa svojim iskopavanjima i istraživanjima, tako da vam, prepoznajući vašu bijelo-crvenu zastavu s likom Dobroga Pastira, mogu širom otvoriti vrata ne samo kao nositeljima znanja i znanosti, nego i kao navjestiteljima mira”, poručio je Papa članovima Instituta.
Foto: Privatna audijencija u Apostolskoj palači u Vatikanu
„U vremenu u kojem je Crkva pozvana otvoriti se periferijama – geografskim i egzistencijalnim – arheologija može biti snažno sredstvo dijaloga; može pridonijeti stvaranju mostova između udaljenih svjetova, između različitih kultura, između generacija; može svjedočiti da kršćanska vjera nikada nije bila zatvorena stvarnost, nego dinamična snaga, sposobna prodrijeti u najdublja tkiva ljudske povijesti”, poručio je papa Lav.
Magistar povijesti iz Rame, Antun Kovčalija, trenutno je student specijalizant na ovom Institutu te je inicirao sastanak Papinskog instituta za kršćansku arheologiju i Zavičajnog muzeja Travnik o arheološkim istraživanjima u Bosni i Hercegovini na kojem se razgovaralo o mogućoj suradnji.
Pregovori se nastavljaju do veljače 2026. godine, a ukoliko dođe do suradnje, svoju nesebičnu podršku ovom projektu pružit će i Snježana Köpruner, direktorica i većinska vlasnica tvrtke GS-Tvornica mašina Travnik. Za Köpruner je ovo samo još jedna u nizu podrški Zavičajnom muzeju u Travniku tijekom proteklih godina.
“Ideja o suradnji Instituta i travničkog muzeja na proučavanju starokršćanske baštine BiH je došla tijekom već postojeće osobne suradnje između više kustosice i arheologinje Ajle Sejfuli i mene kao studenta Papinskog instituta za kršćansku arheologiju. Proteklo ljeto smo posvetili pažnju dijelu starokršćanskih ikonografskih materijala koje travnički muzej čuva te se tako rodila ideja o daljnjoj suradnji. Sama ideja je naišla na plodno tlo kod donatora, ali i kod budućih sudionika. Sama ideja još u fazi pripreme”, rekao je Kovčalija za Istina.media.
Foto: Mag. hist. Antun Kovčalija
Bila je ovo prilika za poslovni sastanak i razmjenu ideja s rektorom Instituta, monsinjorom prof. Stefanom Heidom, kao i za obilazak starokršćanske kulture u Rimu.
“Tijekom boravka u Rimu povodom proslave stogodišnjeg djelovanja našeg Instituta, obišli smo i neke spomenike starokršćanske kulture u Rimu. Osim nezaobilaznih mjesta koje posjećuje svakodnevno tisuće ljudi, obišli smo i katakombe Priscilla gdje se, između ostalog, nalazi i jedan od najstarijih prikaza Djevice Marije. Vidjeli smo i Konstancin mauzolej, iznimni arhitektonski spomenik sa svojim mozaicima te ostatke pripadajuće bazilike. Sve je to dio kompleksa crkve svete Agneze izvan zidina, tako da smo posjetili i navedenu crkvu, također spomenik starokršćanske kulture”, pojasnio je Kovčalija za Istinu.
Foto: Kod groba Katarine Kosače u crkvi Santa Maria in Aracoeli u Rimu
Oduševljenje mogućom suradnjom ne kriju ni u Zavičajnom muzeju Travnik. Muzej je ovo koji dugi niz godina ima vrlo uspješnu suradnju s različitim institucijama s prostora Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Austrije i Njemačke.
“Slijedom toga rodila se ideja o suradnji s Papinskim institutom za kršćansku arheologiju u Rimu, a zahvaljujući profesionalnim kontaktima s kolegom Antunom Kovčalijom koji se trenutno nalazi na specijalizaciji na pomenutom institutu. S obzirom da je srednja Bosna, posebno dolina rijeke Lašve i njezinih pritoka, izrazito bogata lokalitetima starokršćanske provenijencije, došli smo do zaključka da je neophodno posvetiti pažnju proučavanju i ovog perioda prošlost te krenuti sa konkretnim koracima u vidu arheoloških istraživanja”, kazala je viša kustosica i arheologinja Ajla Sejfuli za Istina.media.
Ovakva suradnja bila bi zaista posebna jer predstavlja rijedak primjer direktnog povezivanja lokalne muzejske institucije iz Bosne i Hercegovine s jednom od najuglednijih svjetskih ustanova za kršćansku arheologiju. U kontekstu arheoloških istraživanja u BiH, ona bi donijela primjenu suvremenih metodologija, međunarodnu stručnu razmjenu i veću vidljivost kulturne i arheološke baštine u Bosni i Hercegovini.
“Za Zavičajni muzej Travnik ova bi suradnja značila stručno jačanje, mogućnost uključivanja u međunarodne projekte te potvrdu njegove uloge kao relevantne institucije u istraživanju i zaštiti kršćanske kulturne baštine srednje Bosne”, dodala je Sejfuli.
Foto: Ajla Sejfuli u Vatikanskim muzejima
Zavičajni muzej Travnik još od 2013. godine aktivno djeluje na istraživanju, zaštiti i promociji arheološke baštine srednje Bosne. Iz ovog muzeja ističu najznačajniju i dugogodišnju suradnju s Austrijskim arheološkim institutom u Beču.
“U posljednjih nekoliko godina implementirana su različita istraživanja prethistorijskih gradinskih naselja i nekropola, a što je osim samih iskopavanja podrazumijevalo lidarska i geomagnetna istraživanja, radiokarbonske analize te konzervaciju materijala. Izvršena su i rekognosciranja brojnih lokaliteta što je rezultiralo otkrićem i nekih vrlo zaimljivih novih lokacija koje će se istraživati naredne godine. Osim istraživanja i iskopavanja, suradnja se ogleda i u zajedničkom sudjelovanju na međunarodnim konferencijama i naučnim skupovima na kojima prezentiramo najnovija otkrića i rezultate. Istakla bih i suradnju sa Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu – odsjekom za arheologiju te Leibniz centrum za arheologiju u Mainz-u. Ova saradnja rezultirala je istraživanjima prvog i za sada jedinog paleolitskog lokaliteta koji je otkriven u srednjoj Bosni, a koji je bio obitavalište neandertalca”, pojasnila je Sejfuli za Istina.media.
Foto: Reljef bosanske kraljice Katarine Kosača-Kotromanić u rimskoj crkvi Santa Maria in Aracoeli uz latinski epitaf
Arheološka istraživanja trebala bi biti provedena na poznatom lokalitetu u srednjoj Bosni. Na istom, kako tvrde iz Muzeja, nisu provedena sistematska istraživanja, pa nedostaju nešto konkretniji podaci. Značaj, još uvijek idejnog, lokaliteta ogleda se prije svega u kontinuitetu korištenja prostora, o čemu svjedoče raniji nalazi iz brončanog i željeznog doba, ulomci latenske i rimske keramike. Ovaj se lokalitet izdvaja izrazitom kršćanskom ikonografijom, kao i unikatnim i nepoznatim prikazima na ovim prostorima.
Prije samih iskapanja iz Muzeja žele uraditi lidarska i geofizička snimanja brežuljka i platoa na kojem se nalazi lokalitet.
“U skladu sa dobivenim podacima koje će nam pružiti georadarski snimci napravit će se plan samih iskopavanja s fokusom na one arhitektonske dijelove koji će nam pružiti najviše podataka. Prva faza istraživanja će trajati tri sedmice na samom lokalitetu, a nakon čega slijedi postterenska obrada materijala i dokumentacija. Potom će uslijediti različite savremene analize organskog i neorganskog materijala kako bi se dobilo što više podataka koji su relevantni za ekzaktno datiranje lokaliteta”, rekla je Sejfuli za Istina.media.
Istraživanja bi tako predvodio Zavičajni muzej Travnik u suradnji s Papinskim institutom za kršćansku arheologiju i njihovim timom stručnjaka uz podršku studenata iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Italije.
Foto: Terenska nastava iz muzeologije u Musei Capitolini
Zavičajni muzej Travnik već četiri godine ima uspješnu suradnju sa Snježanom Köpruner, vlasnicom tvrtke GS-TMT, u okviru javno-privatnog partnerstva u oblasti kulture.
“Ovaj projekt ne bi bio moguć bez sveobuhvatne podrške gospođe Köpruner. Namjenska sredstva koja Muzej povremeno dobije s različitih razina vlasti nisu dostatna za provođenje većih istraživačkih zahvata poput ovoga koji nas očekuje. Ovo bi bila zaista značajna podrška koja dolazi iz privatnog sektora što inače nije uobičajena praksa u našoj zemlji”, rekla je direktorica Zavičajnog muzeja Travnik Fatima Maslić za Istina.media.
Najavljena arheološka kampanja, koliko god značajna sa znanstvenog i kulturnog stajališta, imala bi i posebnu simboličku vrijednost jer bi uključivala i povezala stručnjake iz Bosne i Hercegovine s onima koji dolaze iz prestižnog Instituta u Rimu, a koji ove godine slavi stotinu godina postojanja.
Foto: Direktorica Zavičajnog muzeja Travnik Fatima Maslić, desno
“Riječ je o iskustvu koje bi donijelo novi iskorak u svijet arheologije kako Travnika, Viteza, Srednjobosanskog kantona tako i BiH. Kroz učešće međunarodnih i domaćih stručnjaka razvila bi se saradnja među predstavnicima različitih naroda kojima arheološka nauka predstavlja zajednički životni poziv i misiju. Očekujemo da će ova kampanja popularizirati arheologiju i skrenuti pažnju na potrebu budućeg snažnijeg zamaha na polju istraživanja, zaštite, obrade i turističke prezentacije naše kulturne baštine skrivene u njedrima Zemlje”, zaključila je direktorica Maslić.
Foto: Poštanska i filatelistička služba Guvernerata Države Grada Vatikana – zajedno s Luksemburgom izradila je prigodnu poštansku marku posvećenu stotinu godina znanstvenog djelovanja i zaštite arheološke baštine kršćanskog razdoblja
U Rimu gotovo sve arheološke ustanove Svete Stolice okuplja Unione internazionale, udruženje svih instituta u gradu Rimu. Papinski institut za kršćansku arheologiju tako dijeli zgradu s drugim institutima, što je prilika za mlade istraživače poput Kovčalije da brzo uspostavljaju veze s vatikanskim, talijanskim i međunarodnim istraživačkim institucijama na području arheologije i povijesti.
“Posljednjih godina bilježi se sve veći interes studenata koji nisu iz Italije. Institut ne nudi preddiplomske studije, nego isključivo poslijediplomsko obrazovanje. Više od 50 studenata na licencijatskim i doktorskim studijima poučava devet profesora. Studij je osobito intenzivan u prve dvije godine: uz predavanja, uključuje brojne posjete lokalitetima u Rimu te godišnje studijske boravke u inozemstvu. Nastava Instituta obuhvaća sva važna područja: katakombe, arhitekturu, ikonografiju, topografiju, epigrafiku, muzeologiju, tehnike iskopavanja, liturgiju, hagiografiju, povijest Crkve i patrologiju”, pojašnjava za Istina.media rektor instituta, monsinjor prof. Stefan Heid.
Foto: Mons. prof. Stefan Heid
Institut je kroz godine sudjelovao na brojnim značajnim iskapanjima te ostvario iznimne suradnje.
“Donedavno je Institut provodio arheološka iskapanja u bizantskom lučkom gradu Adulisu u Eritreji, gdje su otkrivene brojne crkve. Nažalost, zbog građanskog rata ta se iskapanja, koja su se odvijala u okviru aktivnosti Centra za istraživanja Istočne pustinje (Centro Ricerche sul Deserto Orientale Onlus), nisu mogla nastaviti. Trenutačno se provode iskapanja na tzv. Polju pastira u blizini Betlehema (Beit Sahour), bizantskom hodočasničkom lokalitetu na kojem se nalaze sakralne građevine i proizvodni objekti. Ta se iskapanja provode u suradnji s Kustodijom Svete Zemlje, odnosno franjevcima, koji posjeduju visoku razinu stručnosti na području biblijske arheologije. Osim toga, uz potporu Nadbiskupije Catanzaro-Squillace i nadležne talijanske Soprintendenze, provode se iskapanja u Kalabriji na jugu Italije, koja služe kao didaktičko iskapanje. To znači da studenti ondje moraju usvojiti tehnike arheoloških iskopavanja. Naposljetku, također u suradnji sa Soprintendenzom, započeli smo iskapanja u Tres Tabernae na Via Appiji, mjestu na kojem je apostol Pavao ušao u Italiju na svom putu prema Rimu. Od svih tih iskapanja očekuju se spektakularni rezultati”, naveo je Heid neka od najznačajnijih iskapanja.
Foto: Mons. Heid na audijenciji kod pape Lava XIV. uručio je Svetom Ocu pozlaćeni arheološki alat
Govoreći pozitivno o kršćanskoj arheologiji papa Lav je zapravo samo nastavio dugu tradiciju papa koji su oduvijek podupirali arheologiju i očuvanje povijesnih spomenika. Za pape je Papinski institut za kršćansku arheologiju na neki način i državna ustanova te na taj način u određenoj mjeri i služi Svetoj Stolici.
Zahvaljujući diplomatskim odnosima Svete Stolice diljem svijeta, Papinski institut može relativno lako provoditi iskapanja, pa i u nekršćanskim zemljama, posljednji put u Eritreji, a trenutačno u Betlehemu, gdje u istraživanja uključujemo i lokalne mlade ljude. Institut je također zamoljen da provodi iskapanja u Iraku i Iranu.
“Arheologija prvih šest stoljeća osobito je važna jer nam pokazuje početke kršćanstva i razvoj poslanja. To je usko povezano s gradnjom crkava, razvojem umjetnosti, ali i s katakombama i grobljima. Štovanje grobova mučenika iznimno je važan dio arheoloških istraživanja. Arheologija je oduvijek bila snažno usmjerena na tehnologiju. Arheolozi se uvijek služe najnovijim tehničkim dostignućima, danas, primjerice, i dronovima. Suvremene tehnike omogućuju nam da sve dublje upoznajemo kasnoantičku i ranokršćansku kulturu. Upravo to ovu disciplinu čini toliko uzbudljivom. Ona nema veze s apstraktnim idejama ili teološkim spekulacijama, nego s konkretnom stvarnošću”, rekao je Heid za Istina.media.
“Sve je to iznimno uzbudljivo i obećavajuće”, zaključio je.
Svi navedeni projekti iziskuju izniman broj stručnjaka, ali i sredstva koja njihov rad omogućavaju. Stoga je podrška vlasti, lokalne zajednice s gospodarstvenicima više nego dobrodošla.
Snježana Köpruner, direktorica i većinska vlasnica tvrtke GS-Tvornica mašina Travnik, za vrijeme boravka u Rimu je istaknula kako će i ovaj put ukoliko se ostvari suradnja pružiti nesebičnu podršku Zavičajnom muzeju Travnik.
“Još uvijek sam puna dojmova, od audijencije kod Pape Leona XIV. do prijema kod rektora Papinskig instituta za kršćansku arheologiju monsinjora Stefana Heida, koji mi je unio povjerenje da je ovo samo početak u nizu istraživanja o našoj povijesti. Mislim da nam je ova pomoć neophodna i nadam se mnogim dokazima o nama samima, svakako na znanstvenim osnovama, bez bajki, koje definira trenutna politička elita. Nadam se da ovaj put znanost neće biti sluškinja politici te da ćemo podržani znanstvenim dokazima doći malo bliže istini o tome tko smo kroz arheoloske dokaze o vlastitoj kulturi“, osvrnula se Köpruner na boravak u Rimu.
Foto: Snježana Köpruner u Vatikanu
Köpruner je istaknula kako bi svakako željela ostvariti suradnju i s Papinskim institutom za kršćansku arheologiju, obzirom da Institut ima izvrsne stručnjake iz arheologije koji mogu doprinijeti istraživanju povijesti na ovim prostorima. Zavičajni muzej Travnik u tome je najpouzdaniji most u izgradnji jedne takve suradnje.
“Najprije općenito o mojoj motivaciji da pomognem ovakva istraživanja. Mislim da je izuzetno važno u definiciji vlastitog identiteta da znamo tko smo i odakle dolazimo. Ne mogu zamisliti da se povijest definirana u 18. stoljeću nije mijenjala, kao da ništa novo nismo otkrili u gotovo dva stoljeća. Moj osnovni motiv je da saznamo stvarno više o vlastitoj povijesti i kulturi, a projekt se pojavio sasvim slučajno kroz niz divnih poznanstava. Ovim projektom ukazana je velika čast meni osobno kao i našoj kompaniji da pomognemo u otkrivanju istine o našoj povijesti”, rekla je Köpruner o motivaciji.
Foto: Posjet crkvi Santa Maria in Aracoeli u Rimu
Köpruner smatra podršku ovakvim projektima obvezom, nešto što treba ostaviti onima koji dolaze nakon nas.
“Ako nemamo državu koja se brine o našem kulturnom identitetu onda to moramo sami raditi prema svojoj savjesti. Ovakvi projekti trebaju potaknuti i ostale da nam kroz arheološka istraživanja pomognu pronaci znanstvene odgovore o tome tko smo i svakako sačuvati sve materijalne dokaze o tome”, dodala je.
Bosna i Hercegovina ponekad se čini kao zemlja u kojoj kulturni identiteti nemaju nikakvog značaja. Stoga je Uprava tvrtke GS-TMT odlučila 10% dobiti svake godine vratiti zajednici u vidu pomoći kulturi i sportu.
“Do sada su to bili dječji sportski klubovi u Travniku, različiti projekti iz kulture kao renoviranje Rodne kuće Ive Andrića, održavanje spomenika u Smrikama, kao i mnogi drugi. Ovakve projekte želimo dalje podržati u mjestima gdje se nalaze naše tvornice kao u Novom Travniku, Rami i uskoro u Zenici. Ne trebamo se opijati različitim izmišljenim identitetima dok ne pronađemo naš stvarni. Religije nas trebaju spajati, a ne razdvajati. One nam pokazuju koliko je Bog maštovit, kroz ovu raznolikost otkriti nam sva svoja lica, a na nama je da ih volimo i poštujemo. Sigurna sam da nam Papinski institut za kršćansku arheologiju u tome može pomoći svojim stoljetnim iskustvom. Bit će mi drago ako GS-TMT može u tome pomoći”, zaključila je Köpruner za Istina.media.
Mladen Topić/Istina.media
