Pametno, neustrašivo novinarstvo

Najviše novca kući šalje iseljeništvo iz Njemačke


Brojne generacije Hrvata u potrazi za boljim životom otišle su u inozemstvo. Procjenjuje se da izvan Hrvatske živi ukupno 3,2 milijuna ljudi koji su relativno nedavno otišli iz nje ili imaju hrvatsko podrijetlo. Njihov je broj drastično porastao nakon što smo ušli u Europsku uniju, no oni svoju rodnu zemlju nisu zaboravili

Pokazuju to i statistike Hrvatske narodne banke (HNB) o primljenim doznakama iz inozemstva. Njihove svote rastu iz godine u godinu, a i udjel doznaka u BDP-u sve je veći. Pretprošle godine tako su ukupne doznake iz inozemstva činile 7,34 posto BDP-a, po čemu je Hrvatska bila uvjerljivo prva u EU, piše Tportal.

Najviše novca stiže iz Njemačke

Novac od Hrvata stiže iz raznih država, no ponajviše iz Njemačke. Svake godine iz donedavno najjače europske ekonomije došlo je više od milijardu eura. Tako su 2020. godine Hrvati iz Njemačke poslali kući 1,647 milijardi eura, godinu poslije cifra je porasla na 1,767 milijardi, da bi 2022. godine dosegla gotovo dvije milijarde eura. Ta magična granica prijeđena je pretprošle godine (2,146 milijardi eura), a u prvih devet mjeseci lani u Hrvatsku je iz Njemačke putem doznaka stiglo 1,78 milijardi eura.

Treba reći da je u posljednjih nekoliko godina primjetan rapidan rast doznaka iz Irske. S 270,5 milijuna eura, koliko je iz te zemlje primljeno 2020. godine, svota je lani porasla na 607,4 milijuna eura. U prva tri kvartala 2024. pak iz Irske su u Hrvatsku stigla 504,2 milijuna eura.

Narasle su i svote doznaka iz Nizozemske. Prije pet godina poslano je nešto više od 77 milijuna eura, da bi pretprošle godine iznos skočio na 554,5 milijuna eura. Sličan trend bio je primjetan i lani.

Doznake iz Austrije i Slovenije, zemalja u koje Hrvati idu i na privremeni rad, rasle su nešto slabijim tempom. Godine 2020. iz obje zemlje u Hrvatsku je pristiglo po 180-ak milijuna eura doznaka, a pretprošle godine iz Austrije je došlo 436,2 milijuna eura te iz Slovenije 285 milijuna eura.

Rast izlaznih doznaka

No svaka medalja ima dvije strane, pa tako i priča o doznakama. Rastom broja stranih radnika raste i odljev novca iz Hrvatske. Logika je jasna – kako iseljenici šalju novac u Hrvatsku, tako i strani radnici šalju svoje prihode u zemlje iz kojih dolaze.

HNB to bilježi kao naknade od rada koje nerezidenti ostvare na radu u Hrvatskoj – ako su strani radnici prisutni manje od godinu dana. Ako pak ostanu raditi dulje od godinu dana, HNB će te svote tretirati kao radničke doznake, piše Tportal.

Primjerice, 2020. godine putem doznaka iz Hrvatske isplaćeno 724,2 milijuna eura. Ta je svota 2022. godine prešla milijardu eura, a u prvih devet mjeseci lani popela se na 1,329 milijardi eura.

Pritom je najviše doznaka isplaćeno u susjedne zemlje – Bosnu i Hercegovinu te Srbiju. Doznake za BiH su u proteklih pet godina porasle sa 161,3 na 318,1 milijun eura. Za Srbiju su podosta niže, ali i kod njih je primjetan rast. U 2020. godini isplaćeno je svega 48,5 milijuna eura, no u prva tri kvartala lani svota je dostigla 169,7 milijuna eura.