Milorad Dodik, za kojim je Sud BiH raspisao tjeralicu, javio se iz Moskve. Dok se čeka odluka INTERPOL-a o međunarodnoj tjeralici, bosanskohercegovačke vlasti pripremaju još jednu – zbog pranja novca.
Slobodno kretanje unatoč tjeralici
Od Banje Luke do Beograda, zatim do Tel Aviva i međunarodne konferencije o antisemitizmu, pa na kraju do Moskve – ruta je kojom se posljednjih dana potpuno slobodno kretao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, unatoč tome što je Sud Bosne i Hercegovine protiv njega izdao tjeralicu. Unatoč granicama i Graničnoj službi, Dodik se sinoć javio iz Moskve, objavljujući dužu poruku u odnosu na onu zagonetnu od prije dva dana – „stigao sam“, piše DW.
„Stigao sam u Moskvu. Svaki svoj boravak ovdje započinjem posjetom spomeniku Neznanom junaku kako bih odao počast 28 milijuna stradalih Rusa u Drugom svjetskom ratu“, napisao je Dodik na mreži X, čime je prekinuo spekulacije u medijima o tome nalazi li se još uvijek u Izraelu, Beogradu ili Banjoj Luci.
Sastanak s Putinom?
„Ovdje ću ponovno biti 9. svibnja na poziv predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina, na obilježavanju 80. godišnjice pobjede nad fašizmom“, rekao je Dodik, napominjući kako je u tijeku pokušaj revizije povijesti kad je riječ o stradanju ruskog, srpskog i židovskog naroda tijekom Drugog svjetskog rata. Iskoristio je taj kontekst kako bi izrazio podršku Rusiji i predsjedniku Putinu, kojeg naziva „povijesnim liderom“ koji se „prvi suprotstavio globalističkoj eliti“ u obrani „samostalnosti i neovisnosti Rusije“.
Dodik bi se danas trebao sastati s Putinom. Pripreme za sastanak traju već dugo, a analitičari smatraju da Dodik traži Putinovu podršku za svoje političke poteze u BiH te da preko njega pokušava ublažiti američku politiku prema Republici Srpskoj. U svojoj poruci iz Moskve dotaknuo se i SAD-a, hvaleći politiku Vladimira Putina koji je, prema njegovim riječima, „izdržao sve i dočekao još jednog saveznika u borbi protiv globalističke elite – predsjednika SAD-a Donalda Trumpa“.
Institucije ne funkcioniraju?
Dok se u BiH vode rasprave o tome funkcioniraju li institucije države, postavlja se pitanje jesu li granice pod nadzorom i može li bilo koja policijska agencija u zemlji izvršiti naloge Suda BiH.
Bošnjački član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, zatražio je od institucija da obave svoj posao. „Sustav i tijela vlasti moraju odgovarati – svatko u okviru svojih nadležnosti. Oni koji su odgovorni, a primaju plaću, moraju državi dati precizne odgovore ili podnijeti ostavku kako bi ih zamijenili oni koji žele raditi“, poručio je Bećirović.
Iz pravosudnih institucija nema nikakvih informacija, a ni Granična policija nije se oglasila o Dodikovom prelasku granice – kao što nije bilo ni konkretnih informacija o ranijem prelasku Nenada Stevandića, predsjednika Narodne skupštine RS-a, za kojim je također raspisana tjeralica, kao i za premijerom RS-a Radovanom Viškovićem.
Za Dodikom i Stevandićem u međuvremenu je raspisana međunarodna tjeralica, čiju aktivaciju treba potvrditi Interpolova centrala u Lyonu. Nakon raspisivanja tjeralice, Srbija i Mađarska podnijele su žalbu Interpolu, tvrdeći da je riječ o politički motiviranom potezu. U Banjoj Luci, kao i u Dodikovom odvjetničkom timu, nadaju se da će Interpol odbaciti tjeralicu upravo zbog njezine političke konotacije.
Nova istraga zbog pranja novca?
Kako bi preduhitrio moguću odluku Interpola, Sud BiH otvorio je još jedan slučaj protiv Dodika – ovaj put zbog malverzacija prilikom kupnje vile u Beogradu 2007. godine, u što je bila uključena tadašnja Pavlović banka. Dodika, kojeg je Sud pozvao na saslušanje 2. travnja, sumnjiči se za pranje novca te kaznena djela primanja mita i zlouporabe položaja.
Ako se ne pojavi na saslušanju, pretpostavlja se da će biti raspisana nova međunarodna tjeralica, pri čemu se Interpol više neće moći pozvati na političke razloge.
Dodik je tvrdio da je vilu platio novcem iz kredita Pavlović banke, no mediji navode da je novac podignut tek godinu dana nakon kupnje, a zahtjev za kredit ovjeren je pečatom Vlade Republike Srpske, kojom je tada predsjedao Dodik.
Zanimljivo je da je i Tužiteljstvo Srbije otvorilo predmet u vezi s kupnjom vile na Dedinju – što stručnjaci tumače kao pokušaj da se Sudu BiH iz ruku izbije pravni adut u slučaju pokretanja procesa pred srbijanskim pravosuđem.
Dodik i ustavni poredak BiH
Dodik se sumnjiči i za napad na ustavni poredak BiH, nakon što je pred Sudom BiH prvostupanjski osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Međutim, bosanskohercegovačka policija nije ga uhitila zbog mogućeg sukoba s pripadnicima policije Republike Srpske, koji ga čuvaju.
