Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) podnio je tužbu Županijskom sudu u Livnu protiv Ministarstva gospodarstva Županije 10 zbog skrivanja informacija o uplaćenim koncesijskim naknadama. Iako se Vlada ove županije u javnim objavama poziva na transparentnost i zakonitost u dodjeli koncesija, ključni podaci o radu koncesionara uporno se kriju od javnosti.
Dok javno ističu opredijeljenost za transparentnost, uz pozive građanima i medijima da „koriste isključivo službene podatke“ putem popisa tvrtki koje su dobile koncesije, nadležno ministarstvo TI BiH-u je omogućilo samo „neposredan uvid“ u uplate koncesionara.
Na taj je način faktički onemogućen slobodan pristup informacijama, kako to propisuje Zakon, zbog čega je TI BiH pokrenuo sudski postupak. Ovi su podaci značajni s obzirom na to da se prihodi ove županije od eksploatacije mineralnih sirovina godinama kreću na gotovo istoj razini.
Tako je u proračunu za 2024. godinu planirano da se naplati 400.000 KM po osnovi prihoda od eksploatacije prirodnih resursa, koliko se naplaćivalo i 2021. godine. U međuvremenu, koncesionari iz ove županije, za koje TI BiH ima podatke u registru, povećali su svoje prihode za više od 400%, profitirajući od rasta cijena mineralnih sirovina koje se eksploatiraju.
Ovakva praksa nije izoliran slučaj, već je česta pojava pri pribavljanju informacija od javnog značaja. Ona ne samo da je u suprotnosti sa zakonskim obvezama, nego suštinski poništava svrhu transparentnosti — na taj su način građanima uskraćene informacije o tome koliko javni proračuni stvarno zarađuju od korištenja prirodnih resursa poput mineralnih sirovina i obnovljivih izvora energije, odnosno koliki je stvarni financijski doprinos tih koncesija javnim proračunima.
Prema podacima iz Registra koncesija u Bosni i Hercegovini, godišnji prihodi svih razina vlasti u BiH kreću se oko 125 milijuna KM od koncesija. Udio tih prihoda u ukupnim tekućim prihodima pao je na svega 0,9%, iako se u BiH eksploatiraju ogromni prirodni resursi, jer brojni koncesionari gomilaju velike dugove. S druge strane, većina tijela vlasti nema uspostavljene registre koncesija, ne objavljuje ili odbija dostaviti podatke o naplati i dugovima koncesionara.
Takva situacija predstavlja ogroman korupcijski rizik, a u brojnim slučajevima skromni prihodi od koncesija ne opravdavaju štetu koja nastaje po okoliš, imovinu, pa čak i živote ljudi.
TI BiH prikuplja ove podatke od svih razina vlasti i objavljuje ih u Registru koncesija kako bi omogućio transparentniji uvid u rad koncesionara. Do sada su prikupljeni detalji za više od 933 koncesijska ugovora koje su institucije na svim razinama vlasti u BiH sklopile s više od 650 pravnih osoba, u onom opsegu u kojem to dopuštaju nadležna tijela. Registar sadrži i podatke o uplatama koje su ostvarili koncesionari.
Ipak, u prikupljanju ovih informacija TI BiH nailazi na brojne prepreke, zbog čega kontinuirano vodi sudske sporove, jer nadležni uskraćuju građanima pravo na informacije od javnog interesa.
Inače, Istina.media je pisala niz članaka na temu koncesija u HBŽ, kako već dodijeljenih, tako i onih koje su trebale biti dodijeljene. Ministarstvo gospdarstva na upite nije odgovorilo. Jedan od njih dobio je nagradu Centra za razvoj medija i analize za najbolji sadržaj o korupciji u 2025., a upravo oko ovog sadržaja Ministarstvo gospodarstva HBŽ se nikada nije očitovalo.
