Poruke da se Bošnjaci ne bi trebali doseljavati u Istočno Sarajevo, sugestije da bošnjački član Predsjedništva stvara “Veliku Srbiju” te pozivi na odvajanje od drugih etničkih skupina samo su neki od slučajeva koje je Detektor mapirao tijekom izborne kampanje. Iako su takve poruke izričito zabranjene i kažnjive Izbornim zakonom BiH, do danas uglavnom nisu sankcionirane.
Bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u nekoliko je navrata tijekom kampanje koristio ranije oblikovani narativ o ugroženosti Srba u Istočnom Sarajevu jer Bošnjaci ondje kupuju stanove i naseljavaju se. Novinarima Detektora ponovio je svoje stavove, pravdajući se tvrdnjom kako ima mnogo prijatelja muslimana, iako se ranije ispričavao za slične riječi. Ovo je naša zemlja, ovo je naš prostor, ovo je zemlja srpska, izjavio je Dodik za Detektor tijekom predizbornog skupa u Istočnom Sarajevu, dodavši kako su ih istjerali iz Sarajeva te da ne želi ponovo gubiti taj prostor, istaknuvši kako nema ništa protiv muslimana, ali se ima pravo suprotstaviti politici koju prepozna.
Fokus na Istočno Sarajevo kao ekskluzivno srpski prostor korišten je i u ranijim kampanjama. Dodik se stavom o Bošnjacima u Istočnom Sarajevu igra emocijama birača na tom prostoru, kazao je Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u BiH. On smatra kako birači na tom području trebaju živjeti u strahu i glasati za navodne zaštitnike, što predstavlja najprizemniji način djelovanja bez predstavljanja konkretnih rješenja za kvalitetu života.
Preslikavanje obrazaca i uvrjedljivi retorički ispadi
Detektor je tijekom izbora zabilježio gotovo 30 izjava u Bazi Mapiranja mržnje kojima su političari vrijeđali ili targetirali etničke, vjerske i druge skupine ili stranačke protivnike. Polovica zabilježenih slučajeva odnosi se na visokopozicionirane članove SNSD-a i koalicijske partnere u Republici Srpskoj koji preuzimaju Dodikove obrasce ponašanja. Tako je predsjednik Skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ustvrdio kako je u BiH formiran “bosanski Hamas”. Mržnja koja se otvoreno ispoljava iz sarajevske političke čaršije dovela je do stvaranja radikalne mase koja bi po modelu s Bliskog istoka rješavala probleme u BiH, objavio je Stevandić na službenim mrežama. Član SNSD-a i ministar financija i trezora BiH Srđan Amidžić izjavio je kako bi sve ljude iz političkog života Sarajeva odveo u crkve, jer ih u džamijama to ne uče.
Metom diskriminatornoga govora bile su i žene te drugi kandidati. Lider HDZ-a BiH u Derventi uvrjedljivim je rječnikom prozivao kandidata za Predsjedništvo BiH Slavena Kovačevića, dok je Hrvatska republikanska stranka kritizirala HDZ-ovu Darijanu Filipović poručivši kako ne zna mijesiti tijesto. Naše zakonodavstvo zabranjuje svaki oblik ponižavajućeg predstavljanja pripadnika drugog spola ili etničke skupine, napomenuo je Ožegović.
Meta napada bili su i politički suparnici unutar istog naroda. Jedan od lidera SDA Faruk Kapidžić ustvrdio je na društvenim mrežama kako je član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda u ofenzivi stvaranja “Velike Srbije”, no kasnije nije želio dati izjavu pred kamerama. Takav je narativ prisutan već desetljećima i izriče se s namjerom pridobivanja provjerene biračke baze, pojasnio je Ožegović.
Spori mehanizmi i izostanak učinkovitih sankcija
Širenje mržnje ne mora biti sadržano samo u izravnim riječima, nego se može smatrati i poticanjem na mržnju. Takav izraženi govor može potaknuti pojedince na činjenje kaznenih djela prema određenoj skupini ljudi, potvrdio je predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva Jovan Kalaba. On je naglasio kako je govor mržnje izuzetno opasan jer izravno narušava demokratske procese i polarizira društvo.
Unatoč tomu što Izborni zakon BiH predviđa novčane kazne do 30.000 KM ili uklanjanje s izborne liste, sankcije su rijetke. Koalicija “Pod lupom” registrirala je oko 60 slučajeva mržnje i podnijela osam prijava CIK-u. Tužiteljstvo BiH zaprimilo je velik broj prijava, no izostanak optužnica pravdaju nedostatkom policijskih zapisnika. Kalaba je potvrdio kako su dobili 37 prigovora te donijeli samo jednu odluku o izricanju novčane kazne u iznosu od 5.000 konvertibilnih maraka, odbivši precizirati o kojem je političkom subjektu riječ.
Svaka novčana kazna za velike političke subjekte ima tek simboličan učinak, no izostanak pravodobne sankcije šalje lošu poruku javnosti jer birači s vremenom otupe na takve pojave, upozorio je Ožegović. Da kazne moraju biti visoke i pravodobne kako bi imale odvraćajući karakter, potvrdio je i Hasan Kamenjaković iz Koalicije “Pod lupom”.
Promjena kanala komunikacije i opasnost novih medija
Iako je ukupan broj javnih uvrjedljivih izjava na skupovima bio nešto manji u odnosu na ranije izborne cikluse, problem nije nestao. Političke stranke smanjile su broj velikih skupova i fokusirale se na mrežne medije i društvene mreže, prepoznavši njihove prednosti, pojasnio je Ožegović.
Govor mržnje danas je usmjereniji i opasniji jer se širi putem društvenih mreža i pojedinih medija. Govor mržnje znatno narušava vjerodostojnost izbornog procesa, osobito kada se njime služe istaknuti kandidati, upozorila je šefica Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava u BiH Agnes Picod. Ona je zaključila kako bi u budućim izbornim ciklusima i svakodnevnom životu nadležne institucije morale znatno brže i učinkovitije reagirati na ovaj problem.
