Porezni dug u Bosni i Hercegovini i dalje predstavlja jedan od najvećih ekonomskih problema, a najnoviji podaci Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) pokazuju razmjere krize – čak 49 tvrtki duguje više od milijun konvertibilnih maraka po osnovi PDV-a i trošarina.
Na vrhu liste nalazi se sarajevski GRAS, s dugom većim od 29,7 milijuna KM, a slijedi Rudnik ugljena “Kreka” Tuzla s više od 23,3 milijuna KM. Među najvećim su dužnicima i privatne tvrtke, ali i javna poduzeća, što dodatno komplicira situaciju.
Ukupan dug najvećih poreznih obveznika u Federaciji BiH premašuje 2,7 milijardi KM, dok Uprava za neizravno oporezivanje na razini države potražuje stotine milijuna maraka od više od 1.300 tvrtki, piše N1.
Javna poduzeća među najvećim dužnicima
Lista pokazuje da među najvećim dužnicima dominiraju javna poduzeća i tvrtke povezane s državom, raspoređene kroz razne županije i entitete. Uz GRAS i “Kreku”, visoko na listi nalaze se i:
- Bosmal Sarajevo – 14,8 milijuna KM
- Radiotelevizija BiH – 7,4 milijuna KM
- Monter & Co Bijeljina – 7,6 milijuna KM
- Hisar Trade Brčko – više od 7 milijuna KM
Dugovi koje je gotovo nemoguće naplatiti
Ekonomski stručnjaci upozoravaju kako je značajan dio ovih dugova praktički nenaplativ. Veliki broj tvrtki s liste nalazi se u stečaju, ima blokirane račune, nema imovinu ili su im vlasnici izvan Bosne i Hercegovine. To znači da dugovi često ostaju samo “mrtvo slovo” na papiru.
Strane tvrtke među dužnicima: Milijuni izvan dohvata države
Poseban problem predstavljaju tvrtke u stranom vlasništvu koje također duguju milijune. Šest takvih tvrtki duguje oko 10,5 milijuna KM. Među njima su:
- FlyBosnia – 3,01 mil. KM (BiH/Saudijska Arabija)
- Bioil Doboj – 2,67 mil. KM (Turska)
- Petrona Trade – 1,98 mil. KM (Švicarska)
- NAPCO Beds Factory – 1,12 mil. KM (Nizozemska)
Mnoge od ovih tvrtki su ugašene ili nemaju aktivno poslovanje, što dodatno otežava naplatu. Prema podacima UNO-a, problem nastaje jer strani vlasnici često napuste BiH, nemaju imovinu ili formalno imaju zastupnike koji nisu zakonski dužnici.
Sustav bez odgovora
Zakoni u BiH predviđaju stroge kazne za poreznu utaju – od novčanih do zatvorskih kazni u trajanju od šest mjeseci do deset godina. Međutim, sudska praksa pokazuje da se najčešće izriču blaže kazne.
Dok se dugovi gomilaju, proračuni ostaju bez prihoda koji bi trebali biti uloženi u zdravstvo, infrastrukturu i socijalna davanja. U praksi to znači da teret financiranja države sve više snose građani, radnici i mali poduzetnici koji svoje obveze redovito izmiruju. Bez jačih mehanizama kontrole i odgovornosti, pitanje više nije tko duguje – već zašto se ti dugovi godinama ne naplaćuju.
Kompletan spisak dužnika po osnovu PDV-a i akciza pogledajte na ovom linku.
Istina.media
