Vještak Ismet Katana imao je zadatak usporediti nesporne rukopise nekoliko osoba s upisanim imenima u knjizi – registru indeksa, te utvrditi broj stranica u toj knjizi.
Utvrđeno je da se u knjizi, umjesto predviđenih sto, nalazi 98 stranica.
„Na određenim mjestima stranice su kidane, a na drugima dodavane“, rekao je Katana.
Naveo je koja je imena u knjizi, označenoj po početnim slovima prezimena, upisivala Dijana Husić, a koja Melisa Belkić Mujkanović.
Na stranici na kojoj se nalazi ime Osmana Mehmedagića, vještak je uočio da je tekst upisivan vrlo sporo, što, prema njegovim riječima, „asocira na rukopis Husićeve“.
„Netko se trudio imitirati rukopis Dijane Husić“, zaključio je Katana.
Dodao je da je sporna stranica integrirana u knjigu, te da je oznaka slova „M“ zadebljana. Ukazao je i na nepravilno izrezane rubove na dvije stranice iz knjige. Kako je rekao, na jednoj od njih – onoj na kojoj nema imena Mehmedagića – Husić je upisala ostala imena, piše Detektor.
Katana je zaključio da je Husić posljednje upise u knjigu izvršila u srpnju 2017. godine, te da su izmjene nastale nakon toga. Po njegovu mišljenju, sporni sadržaj vjerojatno je napisala Belkić Mujkanović.
„Smatram da bi te rukopise mogla ispisati Melisa Belkić Mujkanović“, izjavio je vještak.
Na pitanje branitelja Nermina Mulalića, Katana je rekao da nije pribavio nesporne rukopise osoba navedenih u naredbi Tužiteljstva. Branitelj je istaknuo da su u prilogu naredbe bila četiri zapisnika o saslušanju svjedoka.
Osman Mehmedagić optužen je da je, bez propisane visoke stručne spreme, obnašao dužnost direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) od 2019. godine – kada je poništena njegova diploma Fakulteta za poslovne studije u Banjoj Luci – do 2023. godine, kada je razriješen dužnosti. Tereti ga se da je zloupotrijebio položaj kako bi ostao na funkciji za koju nije ispunjavao uvjete.
Mulalić je prije saslušanja vještaka prigovorio iznošenju njegovog nalaza jer, prema njegovom mišljenju, počiniva na nezakonitom dokazu.
„Registar je pribavljen suprotno Zakonu o kaznenom postupku“, rekao je branitelj.
Dodao je da je Općinski sud u Tuzli bez pravne osnove izdao naredbu Tužiteljstvu BiH da preuzme dokaz od Kantonalnog tužiteljstva u Tuzli, te da ne postoji dokumentacija o načinu čuvanja dokaza.
Branitelj je također naveo da je dokaz trebao biti vraćen vlasniku jer je Općinski sud naveo da nije relevantan za istragu Tužiteljstva u Tuzli.
Tužiteljica Sanja Ljuboje Romić kazala je da su dokazi oduzeti u skladu sa zakonskom procedurom, te da je dokaz koji nije bio povezan s istragom u Tuzli transparentno dostavljen Tužiteljstvu BiH.
„Razmjena dokaza između Tužiteljstva BiH i drugih tužiteljstava u Bosni i Hercegovini gotovo je svakodnevna pojava“, rekla je Romić, dodajući da joj nije poznata praksa da sud izdaje naredbu za oduzimanje već oduzetih predmeta.
Mulalić, međutim, smatra da ustaljena praksa ne može biti iznad zakonskih rješenja. Vijeće je, nakon konzultacija, priopćilo da će o prigovorima na zakonitost odlučiti nakon što Tužiteljstvo uloži dodatne dokaze vezane uz ovo pitanje.
Nastavak suđenja zakazan je za 18. studenoga.
Istina.media
