Povišeni krvni tlak je glavni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, pogotovo koronarne bolesti srca i moždani udar, ali i za kronične bolesti bubrega, zatajenje srca, aritmiju i demenciju. Osim toga, porazni podaci govore da je odgovoran za 13 posto smrti na globalnoj razini. U Hrvatskoj, prema izvješću Svjetske zdrastvene organizacije iz 2019. oboljelih odraslih s hipertenzijom je čak 1,5 milijuna, a postoje i regionalne razlike u učestalosti. Hipertenzija je niža u mediteranskoj regiji, najniža je u Istri i Hrvatskom primorju (29 posto), a najviša u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (43,5 posto).
Osim loših životnih navika koje nesumnjivo doprinose visokom tlaku, na njega može nepovoljno utjecati i vrijeme. Prema nedavnom istraživanju Američke asocijacije za srce otkriveno je da hladno vrijeme posebno predstavlja izazov za one s visokim krvnim tlakom. Drugim riječima, niske temperature doprinose dodatnom porastu tlaka što zauzvrat povećava rizik od srčanog ili moždanog udara, a udisanje hladnog zraka također može povećati rizik od neželjenih bolesti poput gripe i upale pluća, piše Jutarnji.
Zašto se krvni tlak povećava zimi?
Budući da niske temperature uzrokuju suženje krvnih žila (stanje poznato i kao vazokonstrikcija) istovremeno povećavaju otpor protoka krvi zbog čega dolazi do rasta tlaka. Osim toga, prema Martinu Thorntonu, liječniku opće medicine, visokom tlaku mogu doprinijeti i drugi čimbenici kao što su:
Hormon stresa – hladnoća može potaknuti djelovanje adrenalina koji dodatno može povisiti krvni tlak i otkucaje srca. Kraća izloženost danjem svjetlu – kraći zimski dani nerijetko utječu na kvalitetu raspoloženja, a time i na povišeni krvni tlak. Manjak aktivnosti i hrana – hladno vrijeme nerijetko je uzrok manje pokretljivosti, a istovremeno u tom smo vremenu podložniji konzumaciji visokokalorične hrane. Oba ova faktora su neprijatelji krvnog tlaka.
