Njemačka od 2027. godine uvodi značajne promjene u sustav privatne mirovinske štednje koje bi mogle utjecati na stotine tisuća građana s Balkana koji rade u toj zemlji.
Novi model donosi veće mogućnosti zarade kroz ulaganje u fondove i ETF-ove, ali i određeni rizik, dok dosadašnja Riester mirovina odlazi u povijest.
Glavna je novost uvođenje mirovinskog depoa (Altersvorsorgedepot), koji štedišama omogućava ulaganje u široko diverzificirane fondove i ETF-ove (poput MSCI World indeksa). Za razliku od starog sustava, novi model ne zahtijeva stopostotno jamstvo uplaćenih doprinosa, što otvara prostor za veći profit, ali nosi i određeni rizik od tržišnih oscilacija, prenosi Fenix.magazin.
Što se mijenja?
Novi sustav nudi tri glavne opcije štednje:
- Mirovinski depo: Štediša sam bira fondove i ETF-ove. Prinosi su neoporezivi tijekom faze štednje, što pojačava učinak složene kamate.
- Standardni proizvod: Jednostavna opcija za početnike s niskim troškovima (maksimalno jedan posto godišnje). Prvi put će takav proizvod moći nuditi i javni sektor.
- Proizvodi s jamstvom: Privatna mirovinska osiguranja i dalje će postojati, ali uz opcije jamstva od 80 ili 100 posto uplaćenih sredstava.
Novi sustav državnih poticaja
Država više neće dodjeljivati poticaje na temelju visine prihoda, već izravno prema iznosu koji štediša uplati.
Za prvih 360 eura godišnje uplate država će dodjeljivati poticaj od 50 centi za svaki uplaćeni euro, odnosno najviše 180 eura godišnje. Za iznose od 360 do 1.800 eura poticaj će iznositi 25 centi po euru, uz maksimalnih dodatnih 360 eura. Roditelji će za svako dijete moći ostvariti poseban poticaj od jednog eura za svaki uplaćeni euro, do najviše 300 eura po djetetu.
Pored toga, osobe mlađe od 25 godina prilikom pokretanja štednje dobivaju jednokratni bonus od 200 eura. Maksimalni iznos uplate za koji se ostvaruje poticaj iznosi 1.800 eura godišnje, a taj se iznos može odbiti i od poreza.
Tko ima pravo na nove poticaje?
Pored zaposlenih i državnih službenika, novu štednju prvi put mogu koristiti svi samostalni djelatnici (freelanceri), bez obzira na to jesu li obvezno osigurani u zakonskom mirovinskom sustavu, piše T-online. Minimalni ulog za ostvarivanje poticaja iznosi 120 eura godišnje.
Reforma ne stupa na snagu odmah, već je podijeljena u nekoliko faza:
- Ljeto 2026.: Savezna vlada planira finalizirati zakonski okvir na temelju preporuka mirovinskog povjerenstva.
- 1. siječnja 2027.: Službeni početak novog sustava. Od ovog datuma na tržištu će biti dostupni novi mirovinski depoi i standardni proizvodi.
- Kraj starog sustava: Od 1. siječnja 2027. više neće biti moguće zaključivati nove Riester ugovore prema starim pravilima.
- Mogućnost prelaska: Od 1. siječnja 2027. građani će moći odlučiti žele li svoja sredstva prebaciti u novi, potencijalno isplativiji model bez obveze vraćanja dosadašnjih državnih poticaja, iako prelazak može nositi određene administrativne troškove.
Što će biti s postojećim Riester ugovorima?
Za postojeće ugovore vrijedi zaštita stečenih prava.
Štediše imaju tri mogućnosti:
- nastaviti uplaćivati po starim pravilima,
- zamrznuti postojeći ugovor i otvoriti novi,
- prebaciti sredstva u novi sustav bez gubitka dosadašnjih poticaja, uz moguće troškove prijenosa.
U novom sustavu više neće postojati obveza primanja doživotne mjesečne mirovine. Štediše će moći izabrati plan isplate najmanje do 85. godine života, što omogućava veću fleksibilnost i potencijalno veće mjesečne iznose.
Važno je znati da će se isplate tijekom mirovine oporezivati prema osobnoj stopi poreza na dohodak.
Istina.media
