Uvođenje domaćeg sustava instant plaćanja, koje je Centralna banka Bosne i Hercegovine najavila za 20. srpnja, označava najznačajniju reformu i modernizaciju platnog prometa u državi još od 2001. godine, istaknula je u intervjuu za Fenu guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović.
Ova tehnološka inovacija omogućit će prijenos novca s jednog računa na drugi u roku od svega nekoliko sekundi. Transakcije će se izvršavati trenutno, potpuno neovisno o tome radi li se o uobičajenom radnom danu, vikendu ili državnom prazniku.
“Sustav će raditi 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu i svih 365 dana u godini. Od trenutka kada korisnik svojoj komercijalnoj banci preda nalog za plaćanje, banka ga šalje Centralnoj banci BiH, koja ga obrađuje, a novac se za nekoliko sekundi nalazi na računu primatelja”, pojasnila je Selimović.
Za razliku od ovog naprednog modela, trenutačni mehanizam funkcionira kroz četiri dnevna poravnanja. To u praksi znači da uplate poslane nakon završetka radnog vremena često čekaju idući radni dan kako bi postale dostupne primatelju.
Guvernerka je naglasila da će novi sustav građanima donijeti znatno brži protok novca i jednostavnije upravljanje kućnim proračunima, dok će poslovnom sektoru osigurati veću predvidljivost i znatno bolju likvidnost.
“Firme će moći precizno planirati kada šalju novac i kada će on biti na raspolaganju drugoj strani. Time će poslovni ciklus dobiti novu dinamiku, a kompanije će moći bolje upravljati svojim novčanim tokovima i poboljšati likvidnost, koja je trenutno ograničena postojećim sustavom plaćanja”, kazala je.
Domaći inženjering s europskim potpisom
Nova je platforma razvijena primarno internim snagama i angažmanom stručnjaka iz Centralne banke BiH, uz tehničku asistenciju Banke Italije te nužnu suglasnost Europske središnje banke (ECB). Riječ je o tehnološkom rješenju koje se oslanja na europski sustav TIPS, ali je prilagođeno specifičnostima tržišta zapadnog Balkana. Unutar ove regionalne inicijative, Bosna i Hercegovina te Crna Gora tehnički su prve spremne za trenutačnu primjenu, dok se za ostale države regije očekuje da će se priključiti do kraja tekuće godine, prenosi Federalna.ba.
Iako će platforma od 20. srpnja biti na raspolaganju svim komercijalnim bankama u Bosni i Hercegovini, njihovo uključivanje neće se dogoditi odjednom. Banke koje uspješno privedu kraju sve operativne, funkcionalne i tehničke provjere te zadovolje stroge uvjete Centralne banke BiH, startat će prvog dana, dok će se ostale integrirati sukcesivno, prateći ispunjavanje preduvjeta.
“Sve komercijalne banke su informirane i trenutno se nalaze u različitim fazama pripreme. S velikim brojem banaka već provodimo testiranja”, navela je Selimović.
Također je apostrofirala da datum lansiranja ne predstavlja nikakav pokusni rad niti testnu fazu, nego pokretanje potpuno funkcionalnog produkcijskog okruženja. Uvođenje pojedinačnih banaka provodit će se strogo kontrolirano kako bi se cjelokupan proces mogao detaljno nadzirati.
“Riječ je o velikoj novini u platnom prometu i zato je veoma važno da produkcijski i operativni rad sustava pažljivo pratimo od samog početka. Greške u ovom području nikome nisu poželjne”, dodala je guvernerka.
Konkurentne cijene i buduće nadogradnje
Kada je riječ o financijskom aspektu, Centralna banka BiH već je definirala tarifnu politiku. Utvrđeno je da će naknada za instant transakcije biti znatno povoljnija od cijena koje se bankama trenutačno naplaćuju kroz postojeći žiro kliring.
“Veoma je važno da sustav bude cjenovno konkurentan, jer je naš cilj da zaživi i da u budućnosti u potpunosti zamijeni postojeći način plaćanja, zasnovan na žiro kliringu i poravnanju u realnom vremenu”, rekla je.
Prema njezinim procjenama, pristupačna cijena ključna je kako bi sustav postao općeprihvaćen te kako bi se u predstojećem razdoblju od jedne do dvije godine dosegnuo puni kapacitet uz sudjelovanje svih banaka na tržištu. Zbog toga će Centralna banka provoditi i programe financijskog opismenjavanja za građane te male i srednje poduzetnike.
U prvoj razvojnoj etapi operacije će biti limitirane isključivo na domaći platni promet unutar granica Bosne i Hercegovine. Sljedeći koraci donose implementaciju dodatnih digitalnih usluga, poput plaćanja putem QR kodova, integracije na fizičkim prodajnim mjestima te unutar internetske trgovine. Sustav je u startu projektiran tako da bez problema podržava navedene nadogradnje. U planu su i međunarodne instant transakcije, no točan termin njihova uvođenja još uvijek nije fiksiran.
“Pratit ćemo dinamiku razvoja i prihvatanja sustava u Bosni i Hercegovini. Kada procijenimo da je sustav u potpunosti prihvaćen na domaćem tržištu, bit ćemo spremni ići izvan granica Bosne i Hercegovine”, naglasila je Selimović.
Guvernerka vjeruje kako će komercijalne banke aktivno sudjelovati u edukaciji vlastitih klijenata, istaknuvši da je dosadašnja suradnja tijekom pripreme projekta bila na iznimno visokoj razini.
Maksimalna sigurnost i europska integracija
Iznimna pažnja u ovom projektu posvećena je segmentu sigurnosti i zaštiti osobnih podataka. S obzirom na to da se radi o arhitekturi izgrađenoj po uzoru na eurosustav, implementirani su najviši europski standardi zaštite.
“Riječ je o vrhunskoj arhitekturi koja osigurava visok nivo sigurnosti”, izjavila je.
Za početnu fazu rada, Centralna banka BiH odredila je maksimalni limit po pojedinačnoj instant transakciji u iznosu od 5.000 konvertibilnih maraka, uz otvorenu mogućnost prilagodbe tog iznosa u skladu s budućim kretanjima na tržištu. Ipak, guvernerka upozorava da tehnološka zaštita ne isključuje osobnu odgovornost korisnika pri unosu podataka i autorizaciji uplate.
“Centralna banka će raditi svoj dio posla kada je riječ o otkrivanju sumnjivih transakcija i eventualnih prevara, ali i fizička i pravna lica moraju voditi računa o tome kako unose podatke i koriste sustav”, poručila je.
Analizirajući politički i ekonomski značaj ovog koraka, Selimović je ocijenila kako uvođenje ove platforme praktički znači izravno uklapanje Bosne i Hercegovine u europske financijske tokove.
“Ovo je određeni oblik ubrzane integracije Bosne i Hercegovine u Europsku uniju. Identičan sustav Banka Italije administrira za zemlje Europske unije, a sada je dostupan i zapadnom Balkanu. To znači da će, kada pristupimo Europskoj uniji, naš platni sustav već biti spreman”, kazala je.
Dodala je kako je domaći bankarski sektor u cjelini visoko usklađen s europskim pravnim okvirom, podsjetivši da je Europsko regulatorno tijelo za bankarstvo (EBA) još 2021. godine službeno potvrdilo ekvivalentnost bankovne regulative u oba bh. entiteta (odnosno županije i administrativne jedinice). Ipak, napominje kako manji sudionici na financijskom tržištu tek trebaju dostići taj nivo usklađenosti kroz predstojeće reforme.
Što se tiče same monetarne politike, guvernerka je napomenula da Centralna banka BiH posluje po striktnim pravilima valutnog odbora (Currency Board), što zakonski sužava manevarski prostor za korištenje klasičnih instrumenata monetarne politike.
“Nastojimo da sve funkcije Centralne banke, u mjeri u kojoj nam zakon omogućava, budu usklađene s onim što zahtijeva Europska unija. Kada je riječ o platnom sustavu, čiji smo vlasnik, sasvim sigurno smo usklađeni s europskim standardima”, zaključila je Selimović.
Istina.media
