Oko 55 milijuna eura potrošeno je u posljednje četiri godine na izgradnju hidroelektrane na rijeci Lim, na istoku Bosne i Hercegovine. No, novac je otišao “niz vodu” jer gradnja nije ni počela.
Koncesiju je 2012. godine dobio ruski biznismen Rašid Sardarov, vlasnik kompanije Comsar Energy RS. Dvije godine kasnije, on i tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik postavili su kamen temeljac.
Međutim, vlada bh. entiteta Republika Srpska je 2022. godine, bez dodatnih pojašnjenja, isplatila Sardarovu 35 milijuna eura i preuzela koncesiju. Novi kamen temeljac postavljen je u srpnju 2023. godine.
Potom je isplaćen avans izvođaču iz Turske u vrijednosti od 20 milijuna eura.
No, i ovaj je ugovor raskinut. Razlog ” turska tvrtka NGA Build od entitetske je vlade zatražila da se projekt izmijeni. Kako su objasnili, prvobitni je projektiran da izdrži slabije poplave, a novim je utvrđeno da objekt mora biti građen da izdrži 1000″godišnju vodu, odnosno znatno jače poplave.
Zašto ovaj problem nije uočen ranije, tko je odgovoran za potrošeni novac i hoće li projekt biti nastavljen, nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Europa iz Vlade RS, resornog ministarstva energetike i Elektroprivrede RS, koja je nositelj projekta.
Što je bilo sporno za tursku kompaniju?
Direktor Elektroprivrede RS Luka Petrović ranije je za medije izjavio da je naknadno utvrđeno kako je elektrana projektirana da izdrži takozvanu 500″godišnju vodu, odnosno slabije ekstremne poplave. Elektroprivreda, međutim, smatra da objekt mora biti građen tako da izdrži 1000″godišnju vodu, odnosno znatno jače poplave.
Takva izmjena podrazumijeva veću branu, jače prelijeve za vodu i dodatnu zaštitu, ali i znatno veće troškove. Izmjena projekta značila bi veće troškove i novu dokumentaciju, što izvođač nije prihvatio. Iz turske kompanije nije odgovoreno na upit RSE o statusu projekta, razlozima raskida ugovora, iznosu isplaćenog novca te povratu avansa.
Prema službenim podacima te tvrtke, vrijednost projekta procijenjena je na 98 milijuna eura, a planirani kapacitet elektrane na 36,8 megavata.
Projekt star više od desetljeća
Ekonomisti i organizacije civilnog društva upozoravaju da je riječ o ozbiljnom propustu institucija jer osnovni tehnički nedostaci nisu provjereni na vrijeme.
“Nevjerojatno je da se nakon tri godine otkriju problemi u projektiranju. Sve je to moralo biti jasno u trenutku kada je koncesija kupljena”, kaže ekonomist Zoran Pavlović.
Iz organizacije Transparency International u BiH ističu da javnost do danas nema jasne odgovore na ključna pitanja: tko je donosio odluke, zašto projekt nije ranije zaustavljen i postoji li mogućnost povrata dijela uloženog novca.
“Umjesto da vlast raskine ugovor zbog neispunjavanja obaveza investitora, dovedeni smo pred gotov čin u kojem se ponovno gubi javni novac. Nažalost, danas na naplatu dolazi desetljeće odsustva strateškog razmišljanja”, ističe Srđan Traljić iz Transparencyja.
Više od 150 milijuna eura za nerealizirane projekte
Projekt “Mrsovo” jedan je u nizu poslova kompanije Comsar Energy RS koja je godinama bila strateški partner Vlade RS u energetskim projektima. Vlada je u više navrata preuzimala ili restrukturirala projekte ove kompanije, često uz netransparentne odluke. Prema službenim podacima, za različite koncesije, tvrtke i propale projekte u svakoj županiji i regiji gdje je tvrtka djelovala, isplaćeno je više od 150 milijuna eura javnog novca.
Sardarov, koji je prije gotovo 15 godina dobio državljanstvo BiH kao “značajan investitor”, obećavao je ulaganja veća od pola milijarde eura u izgradnju hidroelektrana te izgradnju još jednog bloka Termoelektrane Ugljevik. Još 2013. godine dobio je koncesiju za ležište ugljena, zajedno uz koncesiju za gradnju trećeg bloka termoelektrane.
Međutim, ruski investitor elektranu nikada nije izgradio, a vlasti su mu godinama izlazile u susret i pomicale rokove, dok se nije došlo u situaciju da Termoelektrana Ugljevik nema ugljena i da im je neophodno eksploatacijsko polje za koje Sardarov ima koncesiju. Zbog toga je krajem travnja ove godine Vlada RS, preko javnog poduzeća “Gas RES”, preuzela kompaniju Comsar Energy RS. Tada je Sardarovu isplaćeno oko 120 milijuna eura.
Iz Transparency Internationala upozoravaju da javnosti nikada nisu predočene analize rizika niti je utvrđena odgovornost za donošenje odluka.
“Apsolutno je jasno da za sve ove projekte javnosti nisu bile dostupne analize i procjene rizika ovih ulaganja. Na kraju smo došli do toga da tih projekata nema, a platili smo stotine milijuna maraka tvrtki koja nije napravila ništa. Svakako, nadležne institucije trebaju provjeriti odgovornost onih koji su sklopili takav posao, jer je dosadašnja praksa pokazala zabrinjavajući obrazac u kojem država preuzima propale investicije privatnih osoba javnim novcem”, ističe Traljić.
Tko je Rašid Sardarov?
Ovaj ruski milijarder podrijetlom iz Dagestana bavi se uglavnom ulaganjima u energentre. Vlasnik je naftne kompanije “South-Urals Industrial Company”, čija vrijednost prelazi dvije milijarde dolara. Ime mu se našlo i u “Panama Papers”, dokumentima koji otkrivaju kako bogataši peru novac kroz “porezne oaze”.
Odlukom Vijeća ministara, Sardarov je 2011. godine dobio državljanstvo BiH kao “značajan investitor”. Državljanstvo je dobio na osobni zahtjev, uz preporuku Vlade RS, koja je tada navela da je “osoba od osobite koristi za BiH”. Zakonski uvjeti za biznismene poput Sardarova da dobiju državljanstvo su ulaganje “znatnog iznosa” novca ili zapošljavanje “znatnog broja radnika”.
Istina.media
