U Bosni i Hercegovini prošlog je mjeseca započela primjena novog Zakona o zaštiti osobnih podataka, koji donosi stroža pravila u skladu s europskom Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) te predviđa visoke novčane kazne za zloupotrebu osobnih podataka.
O tome što se sve smatra osobnim podacima, kolike su kazne za neovlašteno korištenje, te što građani trebaju znati prilikom postavljanja videonadzora u svojim domovima, razgovaralo je Capital.ba s odvjetnicom Jovanom Diljević, specijaliziranom za ovo područje.
Diljević pojašnjava da novi zakon u BiH, kao i Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), osobne podatke razvrstava na izravne i neizravne identifikatore.
„Izravni identifikatori su ime i prezime, adresa prebivališta i matični broj, dok su neizravni, primjerice, IP adresa koja, u kombinaciji s nekim od izravnih podataka, može dovesti do vašeg identiteta. To su, dakle, svi podaci koji samostalno ili u spoju s drugima mogu identificirati osobu“, kaže Diljević.
Dodaje da je stari zakon, donesen još 2005. godine, nastao u vrijeme kada digitalna era nije bila razvijena kao danas.
„Tada nismo imali umjetnu inteligenciju, društvene mreže niti razvijene digitalne sustave plaćanja. Samim tim, zakon je bio prilično ograničen, svodio se na osnovne definicije i termine, a nije postojao konkretan mehanizam nadzora ni kažnjavanja u skladu s GDPR-om“, istaknula je.
Prema njezinim riječima, novi zakon, usvojen u veljači ove godine, a koji se počeo primjenjivati u listopadu, usklađen je 99 posto s GDPR-om, uz određene specifičnosti prilagođene Bosni i Hercegovini.
Govoreći o zaštiti podataka, Diljević naglašava kako građani moraju biti svjesni gdje se sve njihovi osobni podaci nalaze.
„Često na društvenim mrežama vidimo da ljudi objavljuju fotografije svojih osobnih dokumenata. U turizmu je i dalje česta praksa da se pri prijavi u hotel vaša putovnica skenira ili fotografira, a imala sam i situaciju da su mi tražili da dokument ostavim preko noći zbog gužve na recepciji. Prvi korak je da sami osvijestimo gdje se naši osobni podaci nalaze, kako bismo ih mogli zaštititi. Trebamo znati svoja prava i, primjerice, na recepciji reći da ne želimo ostaviti osobni dokument – mogu evidentirati broj putovnice radi prijave boravka, ali nemaju pravo dokument fotografirati, skenirati ili zadržati“, naglašava Diljević.
Videonadzorom smijete “pokrivati” samo svoj posjed
Novi zakon obuhvaća i videonadzor, a Diljević pojašnjava da svatko tko želi postaviti kamere na svoj poslovni ili stambeni objekt to može učiniti, ali bez zadiranja u prava drugih osoba.
„Posebni članci zakona odnose se na obradu podataka putem videonadzora. Ako postavite kamere na svoj objekt, one smiju snimati isključivo vaš posjed, odnosno vaš ulaz. Nema se pravo snimati nogostupe ni druge javne površine, jer je za to ovlašteno isključivo Ministarstvo unutarnjih poslova“, pojašnjava odvjetnica.
Također, pri ulazu u prostor koji se nadzire mora biti jasno istaknuto upozorenje da je objekt pod videonadzorom, uz podatke o osobi zaduženoj za zaštitu osobnih podataka kojoj se građani mogu obratiti ako žele da se njihovi snimci izbrišu ili ako policija zatraži pristup snimci.
Kazne do 40 milijuna KM
Maksimalna novčana kazna predviđena ovim zakonom iznosi 40 milijuna konvertibilnih maraka ili četiri posto godišnjeg prometa, a Diljević pojašnjava u kojim slučajevima se takve kazne mogu izreći.
„Te se odredbe odnose na najteže prekršaje – neovlašteno korištenje ili prijenos osobnih podataka, kao i neovlašteno prenošenje podataka u treće zemlje, što je posebno osjetljiva tema. U slučaju takvih povreda moguće su najveće kazne. Primjerice, korporaciji Meta u Francuskoj izrečena je upravo takva kazna jer je putem svojih aplikacija, poput Instagrama i Facebooka, prikupljala i izvozila osobne podatke građana EU u Sjedinjene Američke Države, koje se smatraju zonom visokog rizika za privatnost podataka. Tamošnje obavještajne službe, prema njihovim zakonima, imaju pristup svim informacijama bez obzira na pravo na privatnost i druge propise koji uređuju zaštitu osobnih podataka“, zaključila je Diljević.
Cijeli razgovor pogledajte u nastavku.
Istina.media
