Novinari srpskog portala Nova.rs posjetili su trgovine na hrvatskoj obali kako bi usporedili cijene prehrambenih proizvoda s onima u Srbiji. Iako su plaće u Hrvatskoj osjetno više nego u Srbiji, njihova usporedba pokazala je da su brojni proizvodi u hrvatskim supermarketima jednako skupi ili čak jeftiniji nego u srpskim trgovinama.
Najveće razlike zabilježene su kod sireva, suhomesnatih proizvoda i ribe, gdje pojedini artikli u Srbiji stoje i više od 8 eura skuplje nego u Hrvatskoj. Primjerice, kilogram gauda sira u jednom supermarketu na hrvatskoj obali prodaje se za 6,49 eura, dok isti proizvod u Srbiji stoji oko 13,50 eura.
Velika razlika vidljiva je i kod kulena, U Hrvatskoj kilogram stoji 11,90 eura, a u Srbiji približno 20,90 eura. Ni smrznuti losos nije iznimka. Kilogram u Hrvatskoj može se kupiti za 14 eura, dok je u Srbiji njegova cijena oko 21,30 eura. Jeftiniji su i pojedini riblji proizvodi. Primjerice, salata od tune poznatog proizvođača u Hrvatskoj stoji 2,14 eura, dok se isti proizvod u Srbiji prodaje za oko 3,40 eura.
Ipak, nisu svi proizvodi povoljniji u Hrvatskoj, litra Alpskog mlijeka ondje stoji 2,39 eura, dok u Srbiji košta oko 1,56 eura, piše Nova.rs. Slično vrijedi i za tjesteninu Barilla. U Hrvatskoj se prodaje za 3,85 eura, dok je u Srbiji cijena oko 2,34 eura.
Među grickalicama također ima proizvoda koji su jeftiniji u Srbiji. Prima štapići s kikirikijem od 230 grama u Hrvatskoj stoje 1,74 eura, dok se u Srbiji mogu kupiti za oko 1,03 eura.
S druge strane, pečenica je znatno skuplja u Hrvatskoj. Kilogram stoji 32,05 eura, dok u Srbiji isti proizvod stoji oko 23 eura. Usporedba pokazuje kako više plaće ne znače nužno i više cijene hrane. Dapače, za niz svakodnevnih prehrambenih proizvoda hrvatski potrošači danas plaćaju manje nego građani Srbije, iako raspolažu znatno većom kupovnom moći, piše Nova.rs.
Predsjednik Udruge za zaštitu potrošača Efektiva, Dejan Gavrilović, smatra da je situacija na srpskom tržištu posljednjih godina znatno promijenjena.
“Nekada je Srbija bila najjeftinija kada je riječ o cijenama hrane. Građani iz zemalja regije dolazili su k nama u kupnju. Danas je situacija obrnuta – građani Srbije odlaze u Sjevernu Makedoniju ili Hrvatsku, i to ne samo kako bi kupovali strane proizvode po nižim cijenama, nego i proizvode koji se proizvode u Srbiji. Tamo su oni jeftiniji zbog znatno nižih trgovačkih marži”, rekao je Gavrilović za Nova.rs.
Dodaje kako građani Srbije, u odnosu na ostatak Europe, imaju među najnižim prosječnim plaćama, a istodobno izdvajaju među najviše za hranu.
“Kada se cijene hrane usporede s visinom plaća, Srbija je među najskupljim zemljama u Europi. Smatram da je glavni razlog visina trgovačkih marži. Vladina uredba kojom se pokušalo regulirati marže nije donijela nikakve konkretne koristi za potrošače. Primjerice, u Sjevernoj Makedoniji sirevi i suhomesnati proizvodi znatno su jeftiniji nego u Srbiji, iako su plaće u te dvije zemlje vrlo slične. Posljednjih godina i Hrvatska ima niže cijene brojnih prehrambenih proizvoda od Srbije, unatoč tome što su hrvatske plaće jednake ili više. To pokazuje da sustav ne štiti dovoljno potrošače te dopušta trgovcima da posluju s vrlo visokim maržama”, zaključio je Gavrilović za Nova.rs.
