Proteklih gotovo mjesec dana u medijima, ali i u široj javnosti, pljuštale su osude enormnih „povišica“ članovima Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Parlamenta FBiH te predsjednici i potpredsjednicima FBiH. Ta povećanja plaća utemeljena su na zakonu, ali i na političkom dogovoru i svjesnom političkom izboru. Tijekom jučerašnje sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH pokazalo se da većina zapravo ne želi ukinuti prvenstveno sebi, a potom ni izvršnoj vlasti, privilegije koje se ogledaju u ostvarivanju takozvanog „bijelog kruha“ te u mogućnosti automatskog rasta plaća iz godine u godinu.
Sve po zakonu
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Samostalni sindikat državnih službenika i namještenika u tijelima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u FBiH krajem prošle godine potpisali su Sporazum o osnovici i bodu za obračun plaća za fiskalnu 2026. godinu. Osnovica za obračun plaća povećana je s 480 na 540 KM, pa će tako pojedini federalni dužnosnici, uključujući predsjednicu FBiH, potpredsjednike, premijera i ministre, u ovoj godini primati plaće veće i do 600 KM, a neki i približno tom iznosu.
Važećim propisima iz područja plaća i naknada propisano je da se povećanje osnovice ne odnosi samo na državne službenike, namještenike i policijske službenike, nego i na članove izvršne i zakonodavne vlasti.
Kako bi se spriječilo da izvršna i zakonodavna vlast u pravilu dobivaju ničim zaslužene povišice, skupina zastupnika zatražila je izmjene Zakona o plaćama i naknadama u tijelima vlasti FBiH, piše Faktor.
Iako se proteklih tjedana većina zastupnika, pa i članova izvršne vlasti, izjašnjavala kako bi rado razdvojili osnovice za obračun plaća državnim službenicima i namještenicima od osnovica i bodova za dužnosnike, jučer se u Parlamentu pokazalo da to u praksi nije tako.
Za izmjene Zakona, odnosno za onemogućavanje automatskog rasta plaća izvršnoj i zakonodavnoj vlasti te ukidanje nezarađenog „bijelog kruha“ – primanja plaće i nakon isteka mandata – glasali su svi prisutni zastupnici iz SDA, DF-a, SBiH-a i drugih stranaka. Pojedini zastupnici iz tih političkih subjekata uopće nisu nazočili sjednici, dok su neki u ključnim trenucima glasanja misteriozno napustili dvoranu. Teret neuvrštavanja izmjena Zakona na dnevni red snose i odsutni, osobito oni koji su dvoranu napustili upravo u trenutku glasanja.
Među onima koji su jučer (ne)opravdano izostali sa sjednice bila je i zastupnica SDA Kenela Zuko.
– Vladajuća koalicija već drugi put u ovom mandatu povećava plaće ministrima i parlamentarcima, a s ovim mandatom povećanje za te ljude, odnosno dužnosnike, dosegnulo bi gotovo tisuću maraka. Ono što mogu reći jest da u Federalnom parlamentu imamo istu situaciju. Stranka demokratske akcije podržat će ovaj prijedlog i vjerujem da će se pronaći politička volja za njegovu realizaciju – izjavila je nedavno Zuko.
Stranka demokratske akcije, barem većinski dio Kluba u Zastupničkom domu, doista je podržala prijedlog, no Zuko se na sjednici nije pojavila.
„Skandalozni“ Dragan Mioković
Dragan Mioković (Naša stranka), predsjedavajući Zastupničkog doma FBiH, za Faktor je 9. siječnja izjavio kako je njegov „osobni stav da je povećanje osnovice za plaće parlamentaraca i izabranih dužnosnika skandalozno“.
– Politička opcija kojoj pripadam više je puta u Parlamentu pokušavala inicirati izmjene Zakona o plaćama i naknadama u FBiH koje se odnose na povećanje plaća izabranim dužnosnicima, no to nikada nije dobilo dovoljan broj ruku u ovom domu da bi bilo razmatrano – rekao je Mioković.
Međutim, osobni stav Dragana Miokovića u praksi se pokazao drukčijim od izrečenog. Prilikom glasanja bio je – suzdržan.
Dosljedni pri jučerašnjem glasovanju, barem među onima koji su proteklih dana o ovoj temi govorili za Faktor, bili su, primjerice, Haris Šabanović (SDA), Mirza Čelik (DF) i Admir Čavalić (SBiH). U ranijim izjavama jasno su isticali da enormna povećanja plaća izvršnoj i zakonodavnoj vlasti treba ograničiti, te su stoga i podržali uvrštavanje izmjena Zakona na dnevni red.
Neće se baciti „višak“ novca
Jedini koji su se izričito usprotivili uvrštavanju izmjena Zakona na dnevni red bili su Mario Karamatić (HSS) i Josip Martić (HDZ). Za razliku od njih, koji su barem otvoreno priznali da se protive ukidanju rasta vlastitih plaća i privilegija i nakon isteka mandata, bilo je i 40 zastupnika koji su ostali suzdržani. Suštinski, i oni su bili protiv, ali nedovoljno iskreni da to jasno pokažu svojim glasom.
Zastupnici SDP-a, koji nerijetko „znaju da nešto nije po zakonu, ali im se žuri“, gotovo su svi bili među tih 40 suzdržanih, kao i zastupnici HDZ-a. Zastupnici Naše stranke glasali su za, osim „skandaloznog“ Miokovića, dok su se zastupnici NiP-a podijelili – vuk sit, a ovce na broju. Zastupnici SBiH bili su za, dok su zastupnici NES-a, očekivano, ostali suzdržani – Trojka ih je vratila u Vladu Unsko-sanske županije, pa valjda nije primjereno glasati na federalnoj razini mimo njih. A i pokoja marka „viška“ na računu neće se baciti.
Istina.media
