Na izvanrednoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plinovodu Južna plinska interkonekcija BiH i RH.
Ovaj je zakon bio jedina točka dnevnog reda današnje sjednice, a sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH već je ranije zakazana na istu temu te će za sedam dana i oni raspravljati o Prijedlogu. Nakon toga, sljedeći korak u postupku realizacije ovog projekta trebao bi biti potpisivanje međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, što se očekuje krajem travnja u Dubrovniku.
Današnja je sjednica trajala gotovo šest sati, od čega je velik dio proveden na stankama na kojima su zastupnici, zajedno s ministrom energetike Vedranom Lakićem, dogovarali tekst amandmana koji bi dodatno zaštitio državnu imovinu. Međutim, na kraju Vlada FBiH ipak nije prihvatila nijedan amandman. Za je glasovalo 79 zastupnika, jedan je bio protiv, a dvoje suzdržanih.
Zakon je u obliku izmjena i dopuna sadašnjeg zakonodavstva iz navedenog područja predložila Vlada FBiH, inicirajući da ga Parlament FBiH razmatra po hitnom postupku. Prethodno su ministri dugo raspravljali o njemu, a radna je skupina sastavljala tekst izmjena, piše Klix.
Izmjenama zakona u tekst se uvodi američki investitor, tvrtka AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrirana u Sarajevu u potpunom vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC. Istodobno se isključuje mogućnost da BH Gas ima nadležnost nad ovim plinovodom.
Resorni ministar Vedran Lakić naveo je da su osim osnovne trase plinovoda, novopredloženim izmjenama predviđeni i odvojci prema gradovima Grude, Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji Vakuf i Čapljina, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli.
Iz organizacija Aarhus centar u BiH i CEE Bankwatch Network pak su upozorili da zakon treba povući iz hitne procedure jer je na štetu Federacije BiH i njezinih građana te “otvara prostor za pogodovanje nepoznatom investitoru bez iskustva”. Istaknuli su i da je jedina referenca investitora navedenog u zakonu to što je politički povezan s Donaldom Trumpom.
“Riječ je o prijedlogu Zakona koji nije u skladu s Ustavom BiH, Ustavom FBiH, pravnom stečevinom EU-a, kao ni zakonima BiH i FBiH, te ga je Vlada FBiH dužna povući radi zaštite javnog interesa. U ovom Zakonu ključna prava i obveze investitora ostaju nedefinirana i prepuštena naknadnim dogovorima između Vlade FBiH i privatne tvrtke, što predstavlja ozbiljan pravni i financijski rizik za FBiH”, izjavila je Nina Kreševljaković iz Aarhus centra.
Pippa Gallop iz CEE Bankwatch Network istaknula je da i dalje nema informacija koliko će ovaj projekt stajati građane u FBiH jer Vlada FBiH nikada nije napravila izračun.
Istina.media
