Sjedinjene Američke Države privremeno su ukinule sankcije na iransku naftu na rok od 60 dana nakon prvog dana mirovnih pregovora. Američki predsjednik Donald Trump poručio je da će “učiniti što mora” ne bude li se Iran držao svog dijela dogovora.
Izravni pregovori Washingtona i Teherana pokrenuti su nakon prošlotjednog potpisivanja Memoranduma o razumijevanju, a strane su već uspostavile i komunikacijsku liniju za Hormuški tjesnac kako bi izbjegle incidente i nesporazume s ciljem sigurnog prolaza komercijalnih brodova. Podsjetimo, Iran je zatvorio ovaj strateški tjesnac, kroz koji u mirnodopsko vrijeme prolazi petina svjetske nafte i plina, nakon američko-izraelskih napada krajem veljače, što je izazvalo potres na energetskim tržištima i skok cijena.
Trump se u svojoj objavi posebno osvrnuo na situaciju u tjesnacu.
“Na temelju ovoga i drugih velikih ustupaka koje je Iran učinio, pristao sam dopustiti da Hormuški tjesnac ostane OTVOREN, bez daljnje pomorske blokade. Međutim, svi brodovi ostaju na svojim pozicijama ako ponovno uvođenje blokade bude potrebno, što se u ovom trenutku čini vrlo malo vjerojatnim”, poručio je američki predsjednik.
Posrednici u pregovorima, Katar i Pakistan, u zajedničkoj su izjavi potvrdili da će glavni pregovarači redovito izvještavati Odbor na visokoj razini te voditi radne skupine fokusirane na nuklearna pitanja, sankcije, praćenje i rješavanje sporova kako bi se osigurala učinkovita provedba Memoranduma. Ipak, osim privremenog ublažavanja sankcija, dvije strane već se na samom početku duboko razilaze oko toga što je zapravo dogovoreno.
Sukob oko 12 milijardi dolara – novac za američke farmere ili apsolutna sloboda Teherana?
Glavni iranski pregovarač Mohammad Bagher Ghalibaf objavio je da je postignut dogovor o oslobađanju 12 milijardi dolara zamrznutih iranskih sredstava, no Washington to interpretira bitno drukčije. Američki potpredsjednik JD Vance istaknuo je da će se taj novac, ako bude odmrznut, koristiti za kupnju američkih poljoprivrednih proizvoda.
“Oni će ići kako bi američke farmere učinili bogatijima i nahranili iranski narod”, izjavio je Vance.
Trump je dodatno naglasio ovaj smjer rekavši da pregovori idu u smjeru pravednog i razumnog dogovora te da će se odmrznuti novac koristiti za kupnju hrane, i to isključivo iz Sjedinjenih Država od američkih farmera.
“Kukuruz, soja i sve što im treba kupovat će se od naših farmera, tako da su naši farmeri vrlo sretni”, poručio je Trump.
Američki predsjednik je kasnije na svojoj platformi Truth Social pojasnio da novac koji Ministarstvo financija oslobađa odlazi na poseban račun pod kontrolom SAD-a te da će se koristiti isključivo za kupnju hrane i medicinskih potrepština, uključujući kukuruz, pšenicu i soju od “naših sjajnih američkih farmera”.
“To su stvari koje su Iranu očajnički potrebne. Ovo je humanitarna kriza i osjećam da je potrebno pomoći SADA, prije nego što bude prekasno. Pregovori idu dobro!”, dodao je Trump.
S druge strane, glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei oštro je odbacio tvrdnje da je Iran prisiljen kupovati američku hranu, poručivši da će sredstva biti oslobođena i da će ih Iran koristiti “uz apsolutnu slobodu kako bi kupio bilo koju robu ili sirovine potrebne naciji”.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi objavio je na mreži X da su sankcije na izvoz iranske nafte i prodaju petrokemijskih proizvoda privremeno ukinute, blokada je uklonjena, dio zamrznutih sredstava oslobođen te je pokrenut veliki plan obnove i razvoja Irana, čime su ispunjeni ključni uvjeti Teherana.
Budući da je Iran godinama prodavao naftu uz golemi popust zbog straha trećih zemalja od američkih kazni, povratak prodaje po punim tržišnim cijenama bit će ogroman poticaj za tamošnje gospodarstvo, piše Al Jazeera.
Ulaze li nuklearni inspektori u Iran i što će biti sa zalihama uranija?
Druga velika točka spoticanja su nuklearne inspekcije i pitanje obogaćenog uranija. JD Vance tvrdi da je postignut velik napredak u ostalim nuklearnim razgovorima te da je Iran pristao odmah pozvati natrag inspektore Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
“To je velika prekretnica za američki narod i prvi korak u trajnoj denuklearizaciji odnosno trajnom okončanju programa nuklearnog oružja u Iranu”, izjavio je Vance.
Teheran je to ekspresno demantirao. Glasnogovornik Baghaei izjavio je da se Iran nije sastao s glavnim direktorom IAEA-e Grossijem te da ne postoji nikakav jasan raspored za posjete inspektora iranskim nuklearnim postrojenjima. Iran je pristup zabranio prošle godine nakon dvanaestodnevnog rata s Izraelom, u kojem su i američke snage napale iranske nuklearne ciljeve.
Unatoč iranskom demantiju, Trump je na platformi Truth Social bio ustrajan u svojim tvrdnjama.
“Unatoč njihovim prosvjedima i lažnim izjavama, zajedno s bubnjanjem lažnih vijesti koje čine sve kako bi pobjedu SAD-a učinile što manjom i beznačajnijom, Iran je u potpunosti i potpuno pristao na najvišu razinu nuklearnih inspekcija u daleku budućnost (Zauvijek!!!). To će osigurati ‘nuklearno poštenje’. Da nisu pristali na to, daljnjih pregovora ne bi ni bilo!”, poručio je Trump.
Najveća kost u grlu ipak ostaje iranski program obogaćivanja uranija. Prema Sporazumu o kontroli nuklearnog naoružanja iz 2015. godine (JCPOA), iz kojeg je Trump povukao SAD tri godine kasnije, Iran je smio obogaćivati uranij samo do 3,67 posto, što je dovoljno za civilne svrhe. Danas Teheran posjeduje oko 440 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto.
Iako to još nije razina potrebna za nuklearno oružje (90 posto), to je točka s koje se do vojnog cilja stiže znatno brže. Dok SAD traži da im Iran preda svoje zalihe, Teheran to dosljedno odbija, ali pokazuje spremnost da ih preda trećoj zemlji, dok prošlotjedni memorandum sugerira da je otvorena i opcija razrjeđivanja uranija na licu mjesta u samom Iranu.
Reakcija globalnih tržišta: pad cijena nafte i zlata pod utjecajem Wall Streeta
Dok se u diplomatskim krugovima kroji sudbina Bliskog istoka, svjetska su tržišta u previranju, vođena kombinacijom geopolitike i ekonomskih strahova u SAD-u. Dionice se rasprodaju diljem svijeta, potaknute strahovima u SAD-u od povećanja kamatnih stopa i goleme potrošnje na infrastrukturu umjetne inteligencije koja se financira dugovima. Cijena sirove nafte tipa Brent pala je za nešto više od jedan posto na 77,11 dolara po barelu, što je izravna reakcija na američko šezdesetodnevno ublažavanje sankcija Iranu i nadu u trajni mir dok obje strane pokušavaju sklopiti trajni sporazum.
Zbog svega toga cijena zlata je pala za dva posto jer je američki dolar dosegnuo najvišu razinu u posljednjih godinu dana, čineći plemenite metale skupljima za inozemne kupce uslijed povećanih očekivanja o podizanju kamatnih stopa. Zbog rasta inflacijskih očekivanja nakon prošlotjednog sastanka Feda, trgovci sada vide čak 86 posto šanse da će u prosincu doći do novog povećanja kamatnih stopa, što je značajan skok u odnosu na ranijih 61 posto koliko je zabilježeno prije tog sastanka.
Istina.media
