Zračni prostor iznad Bosne i Hercegovine suočen je s mogućim zatvaranjem ili ponovnim preuzimanjem od strane Hrvatske i Srbije.
Ova situacija nastala je nakon što je Europska organizacija za sigurnost zračne plovidbe (EUROCONTROL) zamrznula sva plaćanja prema Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA), što je potvrđeno za Radio Slobodna Europa (RSE).
Sve je rezultat sudskog zahtjeva slovenske tvrtke Viaduct, koja je pokrenula arbitražni postupak protiv BiH zbog duga entiteta Republika Srpska.
“Kao rezultat naloga za zapljenu od strane treće strane, koji je izdao belgijski sud radi provođenja arbitražne odluke protiv države BiH, EUROCONTROL je trenutno dužan zamrznuti rute naknade koje naplaćuje u ime BiH”, rekli su iz EUROCONTROL-a za RSE.
BHANSA je preuzela kontrolu nad nebom iznad BiH u prosincu 2019. godine, nakon certificiranja kadra i nabave radarskih i komunikacijskih sustava.
Do tada su nebo kontrolirali Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo i Direktorat civilnog zrakoplovstva Srbije, ovisno o dijelu teritorija i visini leta.
Dug RS-a izazvao blokadu
Slovenska tvrtka Viaduct pokrenula je arbitražni postupak protiv BiH jer je Vlada Republike Srpske 2013. godine dodijelila koncesiju vlastitoj Elektroprivredi, čime je ugrožen raniji projekt slovenske hidroelektrane na rijeci Vrbas.
Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) presudio je u korist Viaducta 2022. godine, naloživši BiH – budući da Republika Srpska nije međunarodni subjekt – da plati odštetu od 39 milijuna eura.
Do 1. ožujka 2025. ukupni dug s kamatama narastao je na približno 56,3 milijuna eura, uz dnevni rast od oko 9.500 eura.
Nakon presude, Viaduct je pokrenuo postupke zapljene državne imovine BiH u zemlji i inozemstvu, uključujući sredstva BHANSA-e.
Viaduct je također pokrenuo ovrhu nad trima zgradama podružnica Centralne banke BiH u Mostaru, Banjoj Luci i Brčkom.
Hoće li BiH izgubiti kontrolu nad svojim nebom?
Bivši predsjednik Vijeća BHANSA-e Omer Kulić za RSE je izjavio kako bi zamrzavanje sredstava značilo gašenje agencije i ostavljanje BiH s dvjema opcijama.
“Prva je da avioni više ne bi letjeli iznad BiH, što aviokompanijama ne bi odgovaralo jer bi morali koristiti duže rute. Druga je da se vratimo na ranije stanje, gdje bi Hrvatska i Srbija ponovno preuzele kontrolu nad nebom iznad BiH i naplaćivale prelete”, pojasnio je Kulić.
BHANSA se nije očitovala o zamrzavanju sredstava i mogućim rješenjima. Ranije su naveli da su o problemu obavijestili institucije BiH, Europsku komisiju i zemlje članice EUROCONTROL-a.
“Sigurno i neprekidno odvijanje zračnog prometa u BiH je pod neposrednom prijetnjom. Postoji mogućnost potpunog zatvaranja zračnog prostora BiH, što bi izazvalo domino efekt na regionalni zračni promet i rad zračnih luka”, upozorili su iz BHANSA-e.
Prema službenim podacima, BHANSA, koja zapošljava više od 140 kontrolora leta, od prosinca 2019. do kraja 2024. ostvarila je prihod od oko 134,5 milijuna eura, odnosno prosječno 26 milijuna eura godišnje. U srpnju prošle godine zabilježen je rekord s 63.452 leta.
Tko će platiti dug Republike Srpske?
Odštetu Viaductu morat će platiti država BiH, a potom potraživati iznos od Republike Srpske.
Sporazumom iz 2017. godine, koji je potpisala tadašnja premijerka Republike Srpske Željka Cvijanović, precizirano je da će taj entitet snositi “sve financijske posljedice arbitraže” s Viaductom.
“Svaku marku ovog procesa platit će na kraju bh. entitet Republika Srpska. To će biti novih stotinu i nešto milijuna maraka za koje su [predsjednik RS-a Milorad] Dodik i njegovi suradnici oštetili građane u Republici Srpskoj”, izjavio je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković na konferenciji za medije 1. travnja.
Konaković je naglasio da Vijeće ministara BiH ne može isplatiti odštetu Viaductu bez glasova ministara iz Republike Srpske, temeljem odluke Ministarstva financija BiH, na čijem je čelu Srđan Amidžić, član Dodikovog SNSD-a.
“Bez glasa Amidžića i [ministra vanjske trgovine Staše] Košarca ne možemo ništa. Svaki dan njihovog odugovlačenja znači dodatno opterećenje građana RS-a od više od 9.000 dolara. BiH će platiti taj dug, a potom ga glatko naplatiti od RS-a”, dodao je Konaković.
Zapljena imovine u BiH i inozemstvu
Slovenci su u svibnju prošle godine zatražili ovrhu nad trima zgradama Centralne banke BiH u Banjoj Luci, Brčkom i Mostaru pred lokalnim sudovima, u skladu s presudom ICSID-a iz Washingtona od 18. travnja 2022. godine.
Pred sarajevskim sudom Viaduct je dodatno zatražio izvršenje nad državnim novcem na računima banaka u BiH, dok je pred sudovima u Luksemburgu i Belgiji pokrenuo postupke za zapljenu državne imovine i sredstava BiH u inozemstvu.
Općinski sud u Mostaru sredinom ožujka prihvatio je zahtjev za zapljenu zgrade Centralne banke BiH u tom gradu, no odluka još nije konačna, dok se čekaju presude drugih sudova.
Odvjetnik Predrag Baroš, koji zastupa Viaduct pred sudovima u BiH, ranije je za RSE izjavio da slovenska tvrtka može neograničeno mijenjati predmete izvršenja u zemlji i inozemstvu, uključujući svu državnu imovinu, sve dok se dug u potpunosti ne naplati, zaključuje RSE. Inače, na čeku BHANSE je zet Dragana Čovića Davorin Primorac.
