Ukrajinski portal objavio je ispovijest Selvera Hrustića iz Bosne i Hercegovine, koji je rekao da se pridružio ruskoj vojsci. Potom su ga zarobile ukrajinske snage. Njegov otac je za Detektor kazao da je najvažnije da mu je sin živ.
Ovako je svoju izjavu za Detektor započeo Fahrudin Hrustić, čiji se sin Selver trenutačno nalazi u zarobljeništvu u Ukrajini.
„Ja nisam ni za kakav rat, nije trebao otići. Ali donio je odluku i otišao je. Ponosan sam na njega što je samostalno donio odluku i ja se ne petljam u te odluke“, rekao je Fahrudin Hrustić u telefonskom razgovoru.
Ukrajinski portal UNITED24 Media objavio je 17. siječnja ispovijest Selvera Hrustića iz BiH, koji je rekao da se ruskoj vojsci pridružio u rujnu 2025. godine. Njega su, kako se navodi, nepoznatog datuma zarobile ukrajinske snage.
U objavi se navodi da je to bio njegov način da pobjegne od, kako se tvrdi, problema sa zakonom koje je imao u Europi, ne precizirajući gdje.
UNITED24 Media dio je inicijative koju je 2022. godine pokrenuo predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, a koordinira je tim Ministarstva digitalne transformacije Ukrajine.
Fahrudin Hrustić, koji nije znao da mu je sin ratni zarobljenik, kazao je da je iznenađen činjenicom da mu je sin završio u vojsci i zarobljeništvu te da mu je prva pomisao bila „zašto me nije pitao“.
Objasnio je i da je njegov sin otišao u Rusiju „negdje u devetom mjesecu“ 2025. godine.
„Čula se moja žena s njim u prosincu, pričala je s njim. Nije rekao da je u vojsci. Rekao je da je u Moskvi. (…) Govorio je da je u nekoj tvrtki. (…) Nije se čula s njim jedno 15 dana“, rekao je.
Na kraju razgovora kazao je da od bh. vlasti ne očekuje ništa jer im „nikada nije vjerovao“.
„Ali najbitnije mi je sada da je on živ“, poručio je.
Na upit Detektora o ovom slučaju, iz Ministarstva vanjskih poslova BiH nije stigao odgovor do objave ovog teksta, a na upite i pozive nije odgovarao ni ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković. Od početka invazije 2022. godine, ovo je ujedno prvi javno poznati slučaj državljanina BiH koji se nalazi u zarobljeništvu u Ukrajini nakon sudjelovanja u ruskoj vojsci.
Selver Hrustić je u svom svjedočanstvu za ukrajinski medij rekao da mu je obećan odvjetnik nakon služenja šest mjeseci u ruskoj vojsci, kao i da neće biti raspoređen na bojište. Umjesto toga, navodi se, poslan je na smrtonosno opasnu misiju u Ukrajinu.
Hrustić je u izjavi kazao da je ugovor potpisao s ruskim Ministarstvom obrane te da drugima ne preporučuje prijavljivanje u rusku vojsku.
„Pošalju vam tijekom dana pola litre vode i jednu ili dvije male konzerve mesa. Dvoje ljudi, vi i vaš kolega, dijelite pola litre vode i malo hrane“, pojasnio je Hrustić u intervjuu na engleskom jeziku.
Naveo je i da se 80 posto ljudi nije vratilo iz Petrpovlivke, koja se nalazi istočno od ukrajinskog grada Kupjanska i koja je pod stalnim napadima ruskih snaga.
Hrustić je rekao i da su šanse za preživljavanje svega deset posto.
Detektor nije mogao neovisno potvrditi navode iz objave i intervjua s Hrustićem.
Ratovanje na stranim ratištima kažnjivo je zakonom za državljane BiH.
U razgovoru za Detektor, Hrustićev poznanik i susjed, čije je ime poznato redakciji, kazao je kako je on krajem ljeta 2025. godine govorio da želi ići u Rusiju.
„Njegova uvjerenja zbog kojih ide tamo bila su vjerska. Bizantijci, sveti ratovi i slično. Muslimani i pravoslavci protiv Zapada. Vjerovao je da čini pravu stvar boreći se za Rusiju (…) Vjerovao je da je Putin u pravu, da je dobar vođa i lider, i da svi mi griješimo“, rekao je Hrustićev poznanik.
„Sada govori suprotno – da to ipak nije onako kako je mislio da će biti“, zaključio je nakon što je pogledao video koji je objavio United24.
Objasnio je i da je Hrustić proveo određeno vrijeme u azilu u Njemačkoj, što je Detektoru potvrdio i otac zarobljenog Hrustića.
„Pa se izvukao, došao ovdje (u BiH) i pričao kako planira ići u Rusiju, ali da ne zna kako će se prebaciti. I prijatelj mi je rekao da je otišao, deveti ili deseti mjesec prošle godine“, ispričao je.
Fotografija ruskog predsjednika Vladimira Putina na profilu zarobljenog Hrustića.
Što otkrivaju nalozi na društvenim mrežama?
Na Facebooku postoji nekoliko profila pod imenom Selvera Hrustića, a na jednom od njih naslovna fotografija je predsjednik Rusije Vladimir Putin.
Da Hrustić nije prvi put u Rusiji bio 2025. godine pokazuju neke od njegovih objava iz 2022. godine, na kojima ga je Detektor locirao u Rusiji. Na jednoj od fotografija, objavljenoj u lipnju 2022. godine, Hrustić se nalazi ispred katedrale svetog Izaka u Sankt Peterburgu, najveće crkve u tom ruskom gradu.
Također, još jedna objava s ove društvene mreže iz kolovoza iste godine prikazuje Hrustića u Moskvi. Ovoga puta nalazio se ispred prepoznatljivih građevina Kremlja tijekom noćne šetnje, a fotografiju je objavio u grupi obožavatelja kćeri Brucea Leeja iz njemačkog grada Passaua.
Detektor nije mogao neovisno potvrditi kada su točno fotografije nastale.
Osim društvenih mreža, novinari Detektora uspjeli su locirati Hrustića u Rusiji i pomoću aplikacije za dostavu hrane „Dostavista – kurirski poslovi“, čijim se autorima Hrustić putem Googleove trgovine aplikacija u travnju 2022. godine požalio da nije u mogućnosti preuzeti aplikaciju.
Hrustić je na Facebooku naveo da je iz Zenice i da trenutačno živi u Njemačkoj.
Taj profil među prijateljima ima desetak naloga njemačke Alternative za Njemačku (AfD), ekstremno desničarske političke stranke u toj zemlji, koju prate kontroverze zbog bliskih veza s Kremljem.
Detektor je analizirao i neke od komentara koje je Hrustić ostavljao na drugim Facebook objavama, a u jednom od njih prije tri godine Ukrajince je nazvao „ruskom nacijom“, što je argument koji koriste ruski ekstremisti kako bi opravdali invaziju.
Rusija ne traži zarobljenike iz drugih zemalja
Novinar ukrajinskog javnog emitera Suspilne iz Kijeva Andrew Pogorilyi pratio je publikacije o razmjenama ratnih zarobljenika, navodeći kako je to redovita praksa od početka invazije na Ukrajinu.
Za Detektor je objasnio da razmjene uključuju ratne zarobljenike i civile, prema popisima koje dogovore obje strane, što je bilo posebno vidljivo tijekom 2025. godine.
Naveo je i kako takve razmjene teško mogu uključivati bilo koga osim državljana dviju zaraćenih zemalja – Rusije i Ukrajine – bez obzira na velik broj dobrovoljaca koji dolaze na ovo ratište.
„Rusija ne uključuje strane državljane u standardne razmjene i često izbjegava prebacivanje takvih osoba u Ukrajinu, koristeći ih kao polugu za vlastite političke ciljeve“, dodao je Pogorilyi.
Na iste činjenice ukazuje i The Wall Street Journal u svom izvještavanju o stranim zarobljenicima u Ukrajini, koji se nadaju da će pregovorima o završetku sukoba biti obuhvaćeni i oni. Dok vrijeme provode u ukrajinskom zatvoru, navodi se u izvještaju, maštaju o tome da će im kraj rata donijeti povratak u Rusiju ili treće zemlje iz kojih su došli.
Mnogi od regrutiranih izvan Rusije tvrde da su na prijevaru dovedeni na bojište, što potvrđuje i istraživanje BBC-ja, u kojem ruski dobrovoljci iz Sirije pojašnjavaju kako su na prijevaru poslani u najopasnije misije.
Pogorilyi je pojasnio da iz Rusije ne postoje nikakve inicijative ni kada je riječ o razmjeni zarobljenika koji su iz drugih zemalja dobrovoljno došli u Ukrajinu kako bi pomogli borbu protiv invazije.
„Ne postoje službene informacije koje upućuju na to da Rusija formalno zahtijeva da Ukrajina primi natrag državljane trećih zemalja kao dio procedura razmjene. Istodobno, Rusija često manipulira tvrdnjama da Ukrajina ne želi razmjenjivati ni vlastite državljane“, naveo je Pogorilyi.
U nedavnom istraživanju Detektor je otkrio kako izgleda proces regrutacije dobrovoljaca s Balkana putem društvenih mreža te tko su osobe koje organiziraju ove aktivnosti u Rusiji i Ukrajini.
Neki od dobrovoljaca sumnjiče se i za ratne zločine u Ukrajini. Kako je za Detektor potvrđeno iz ukrajinskog Državnog tužiteljstva, ta je institucija 2024. godine od BiH zatražila informacije o 12 neimenovanih državljana BiH koji se sumnjiče za ratne zločine u toj državi. Informacije o njihovu statusu, kako su naveli, nisu dobili.
