Skoro svakog dana novi šokantan slučaj zgrozi javnost. Ovoga puta riječ je o porukama koje je 28-godišnji Zeničanin slao djevojčici, nastojeći je namamiti degutantnim sadržajem. Policija je reagirala brzo.
Iako je znao da se radi o trinaestogodišnjoj djevojčici, Amel Alihodžić iz Zenice osumnjičen je da je nastavio online dopisivanje, tražeći od djeteta eksplicitne fotografije i pokušavajući dogovoriti sastanak. Uhićen je nakon zajedničke akcije zeničke i sarajevske policije, a komunikaciju s djetetovog telefona vodio je njezin otac. Tužitelj je predložio Općinskom sudu u Sarajevu određivanje mjere jednomjesečnog pritvora, piše N1.
„Pritvor mu je predložen zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, prikrivanja dokaza i zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela. Sumnjiči se da je navedena kaznena djela počinio na štetu djevojčice od 13 godina“, priopćeno je iz Županijskog tužiteljstva Županije Sarajevo.
Svakodnevne prijave
Iz Centra za sigurni internet objašnjavaju da roditelji moraju prepoznati znakove uznemirenosti kod svoje djece. Djeca su u stanju šoka i straha, često se povlače, postaju šutljiva i zatvorena. Većina prijava koje Centar prima odnosi se na nasilje putem interneta. Istraživanja su pokazala da su seksualni zlostavljači djece, uključujući i one koji djeluju putem interneta, među najopasnijim kategorijama kriminalaca sklonih ponavljanju kaznenih djela.
„Roditelji obično misle da se to ne može dogoditi njihovom djetetu, da se ne događa u njihovoj blizini, a zapravo se može događati u susjedstvu, od poznanika ili bliskih osoba. Skoro svakodnevno imamo prijave – do sada više od 5.000“, kaže Adi Pejdah iz Centra za sigurni internet.
Predatori koriste različite metode
Stručnjaci upozoravaju da se društvo u BiH mora zapitati zašto djeca rijetko progovaraju o takvim slučajevima i zašto nikome ne vjeruju. Često se za nasilje i druge oblike zlostavljanja sazna prekasno. Problem je i u tome što ne postoje specijalizirani krizni centri koji bi odmah pružili podršku žrtvama. U praksi se događa da se žrtve na psihološku pomoć upućuju tek mjesecima nakon incidenta. U međuvremenu, predatori koriste razne tehnike kako bi došli do maloljetnika.
„Za vrbovanje žrtava koriste lažne profile, nagradne igre, obećanja o poslu i slične trikove. Koriste osobne podatke, prate socijalne interese i na temelju njih zaključuju kako najlakše pridobiti povjerenje djeteta“, pojašnjava Eneid Hasanović iz Tima za borbu protiv zlostavljanja djece.
Roditelji trebaju biti svjesni da fotografije njihove djece mogu završiti na pedofilskim forumima ili biti zloupotrijebljene na najgore načine. Danas predatori koriste i umjetnu inteligenciju kako bi u početku namamili, a zatim ucjenjivali maloljetnike.
Dio iz istraživanja
„U forumima (chat roomovima) u početku se predstavljaju kao vršnjaci, šalju viceve i šale kako bi dijete potaknuli na otvoren razgovor. Kako komunikacija napreduje, a razina povjerenja raste, počinju tražiti susret. Ispituju ih o mjestu stanovanja, roditeljima, školi i svemu što im može pomoći da im se približe. Postupno ih navode na razgovor o seksu kroz šalu, a potom traže fotografije ili nagovaraju djecu na fotografiranje provokativnih poza.“
Takve poruke slao je, prema navodima policije, i osumnjičeni Alihodžić. Ovaj slučaj izazvao je zgražanje javnosti, posebno nakon nedavnih stravičnih slučajeva zlostavljanja maloljetnica u Tuzli i Sarajevu. O tim se događajima prvih dana mnogo govorilo, ali sada sve rjeđe i bez ozbiljnog pritiska da se pooštre kazne i mijenjaju zakoni, s obzirom na to da sudovi do sada uglavnom izriču blaže kazne za ovakve vrste kaznenih djela.
Istina.media
