Emina Haljković jedanaest je godina radila u institucijama Županije Sarajevo i vjerojatno bi otišla u mirovinu kao diplomirana ekonomistica da nije otkriveno kako je njezina diploma – krivotvorena.
Do mirovine su joj nedostajale svega dvije godine, a radila je kao šefica Odsjeka za računovodstvene, planske i komercijalne poslove u Kazneno-popravnom zavodu Sarajevo. Prije toga bila je zaposlena u Ministarstvu komunalne privrede i infrastrukture Županije Sarajevo, također na temelju iste diplome. Vjerojatno bi bila ispraćena u mirovinu uz sve počasti koje prate dugogodišnje državne službenike, da Ured za borbu protiv korupcije Županije Sarajevo nije otkrio kako u arhivi Ekonomskog fakulteta u Sarajevu pod rednim brojem 248/90 ne postoji Emina Gagić – diplomirani ekonomist.
Umjesto mirovine, nekadašnja uposlenica Kazneno-popravnog zavoda u Sarajevu postala je – uvjetno – štićenica te ustanove. Osuđena je 2022. godine na 12 mjeseci zatvora, uvjetno, zbog kaznenih djela krivotvorenja isprave i prijevare, a Općinski sud u Sarajevu naložio joj je da vrati 83.000 konvertibilnih maraka koje je „protuzakonito stekla“ proteklih godina, piše Žurnal.
Lažna diploma
Asmir Hodžić, bivši izvršni direktor za pogrebne i tehničke poslove KJKP “Pokop”, priznao je u siječnju 2023. godine da je krivotvorio diplomu Sveučilišta u Mariboru. Upravo ta lažna diploma omogućila mu je imenovanje na rukovodeću funkciju u ovom javnom poduzeću. Protiv njega je godinu dana ranije podignuta optužnica kojom se teretio da je 2016. godine, na natječaju za mjesto izvršnog direktora, dostavio „ovjerenu fotokopiju lažne diplome o stečenom visokom obrazovanju“.
Iako nikada nije stekao diplomu diplomiranog inženjera poljoprivrede Fakulteta za poljoprivredu i biosistemske znanosti Sveučilišta u Mariboru, Nadzorni odbor KJKP „Pokop“ d.o.o. Sarajevo imenovao ga je za vršitelja dužnosti izvršnog direktora poduzeća. Godinu dana kasnije postao je izvršni direktor za pogrebnu djelatnost i tehničke poslove, s plaćom većom od 2.800 KM.
Prevaru s Hodžićevom diplomom također je otkrio Ured za borbu protiv korupcije Županije Sarajevo.
Obustavljanje provjera
Ured za borbu protiv korupcije Županije Sarajevo tijekom dvije godine provodio je opsežnu provjeru vjerodostojnosti diploma zaposlenih u javnim institucijama. U tom razdoblju, protiv ukupno 125 osoba podnesene su kaznene prijave Županijskom tužiteljstvu Kantona Sarajevo jer je naknadno utvrđeno da su prilikom zapošljavanja dostavili nevjerodostojne diplome.
Osim ovih 125 diploma zaposlenih u institucijama Županije Sarajevo, provjeravana je i diploma bivšeg direktora Biblioteke za slijepe i slabovidne osobe u Bosni i Hercegovini, za koju je također utvrđeno da nije vjerodostojna. Taj je slučaj također proslijeđen Županijskom tužiteljstvu, a u srpnju 2022. godine bivši direktor je uvjetno osuđen na 18 mjeseci zatvora, nakon što je potvrđeno da je priložio krivotvorenu diplomu Pravnog fakulteta iz Podgorice.
Na temelju nalaza Ureda za borbu protiv korupcije, Županijsko tužiteljstvo Kantona Sarajevo podiglo je 27 optužnica, dok je u 38 slučajeva donesena odluka o neprovođenju istrage zbog zastare.
Prema informacijama koje je Žurnal dobio iz Ureda, postupci su još u tijeku za 53 osobe, dok je u četiri slučaja donesena naredba o neprovođenju istrage jer iz prijava i priložene dokumentacije proizlazi da prijavljeno djelo nije kazneno djelo. U jednom slučaju nije bilo elemenata za kazneni progon jer je Županijsko tužiteljstvo Tuzlanske županije već podiglo optužnicu.
Nakon što je Ured obradio podatke za manje od 35 posto zaposlenih u institucijama Županije Sarajevo i otkrio 127 slučajeva krivotvorenih diploma, provjere su morale biti obustavljene.
Sve aktivnosti Ureda zaustavila je Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH, nakon što su zaposlenici Fonda Županije Sarajevo za izgradnju stanova — Sanela Brković, Nijaz Ćelović, Murisa Gazdić, Nirmela Dupovac i Senada Milavica — prijavili Fond i Ured da neovlašteno koriste njihove osobne podatke.
U prigovoru upućenom Agenciji za zaštitu osobnih podataka naveli su da je Ured za borbu protiv korupcije prekoračio svoje ovlasti, jer se „ni u kojem slučaju ne može baviti istražnim radnjama niti prikupljati dokumentaciju za bilo koga, pa ni za Vladu Županije Sarajevo“. Također su istaknuli da je i sama Vlada Županije Sarajevo donijela nezakonit zaključak i time, po njihovu mišljenju, prekoračila svoje ovlasti.
Što je javni interes?
Žuupanijska vlada donijela je u prosincu 2019. godine Zaključak kojim se prihvaća inicijativa Ureda za borbu protiv korupcije za reviziju i provjeru vjerodostojnosti diploma, smatrajući da kao osnivač institucija u Županiji Sarajevo ima osnovu za takvu provjeru.
Tom prilikom Ured je dostavio i mišljenje Ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine, u kojem je istaknuto da „javni interes u ovakvim i sličnim situacijama uvijek ima prevagu nad zaštitom privatnosti“.
Sličan je stav u ranijem mišljenju imala i Agencija za zaštitu osobnih podataka, prilikom davanja mišljenja Službi za zapošljavanje Županije Sarajevo, u kojem je navedeno da objavljivanje podataka o zaposlenima u javnom sektoru „ima utjecaj na njihov privatni život“, ali da je „evidentno postojanje javnog interesa da se zna tko obavlja poslove u subjektima javnog sektora, osnovanima upravo u javnom interesu“.
Međutim, u ovom slučaju Agencija je zauzela drugačiji stav, ocijenivši da se obrada osobnih podataka ne može opravdati javnim interesom ako „nadležni organ nije utvrdio javni interes za obradu osobnih podataka“.
Prema njihovom obrazloženju, za Agenciju je „neprihvatljiva, paušalna i selektivna pretpostavka da su sve diplome same po sebi sumnjive“, te da ovakav način provjere diploma „ne doprinosi borbi protiv korupcije“.
Iz Ureda za borbu protiv korupcije objasnili su da su prikupljali podatke o diplomama zaposlenih u javnom sektoru Županije Sarajevo, te od obrazovnih institucija tražili potvrdu o vjerodostojnosti izdanih diploma.
„U slučajevima kada obrazovna institucija potvrdi da diploma nije vjerodostojna, odnosno da je ta ustanova nije izdala, Ured, zbog postojanja osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo krivotvorenja isprave, podnosi kaznenu prijavu Županijskom tužiteljstvu Županije Sarajevo“, naveli su iz Ureda.
Nakon što je Agencija osporila zakonitost provjere diploma, Ured za borbu protiv korupcije podnio je tužbu Sudu BiH, tvrdeći da je Agencija „pogrešno utvrdila činjenično stanje, povrijedila pravila postupka i pogrešno primijenila materijalno pravo“.
Međutim, Sud BiH presudio je u korist Agencije, smatrajući da se ovakvim načinom provjere krši pravo na zaštitu osobnih podataka zaposlenih u institucijama Županije Sarajevo.
Promjena kulture
Unatoč činjenici da je Ured za borbu protiv korupcije Županije Sarajevo provjerio 13.150 diploma i otkrio 127 slučajeva lažnih, Sud BiH zaključio je kako se Ured nije mogao paušalno pozivati na javni interes. Sudskom vijeću nije bilo sporno da je provjera valjanosti diploma u javnom interesu, niti da postoji mogućnost „nezakonitosti pri stjecanju diploma i zloupotreba“, ali smatraju da takve provjere mogu vršiti isključivo nadležne institucije – i to samo ako postoji opravdana sumnja da se radi o falsifikatu.
“Uvažavajući presudu po kojoj vijeću ostaje sporno na temelju koje zakonske odredbe tužitelj provodi svoje aktivnosti, budući da zaključak Vlade kao akt izvršne vlasti ne može biti smatran zakonskim propisom donesenim od strane zakonodavne vlasti, kao i da cilj mora isključivo biti provjera sumnjivih diploma, Ured je nastavio s aktivnostima provjere vjerodostojnosti samo onih diploma koje izazivaju sumnju – radi utvrđivanja njihove zakonitosti i eventualnih zloupotreba”, pojasnio je Erduan Kafedžić, šef Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Županije Sarajevo.
U izvješću Europske komisije za Bosnu i Hercegovinu naglašeno je da zapošljavanje u javnoj upravi mora biti temeljeno na meritornim principima, uz transparentne procedure i provjeru kvalifikacija.
Europska unija već je više puta upozorila da su falsificirane diplome ozbiljan problem i prepreka profesionalnom integritetu javne uprave te napretku BiH prema članstvu u EU. Preporučeno je da Ministarstvo civilnih poslova BiH koordinira provjere u suradnji s obrazovnim institucijama te da Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja (CIP) dobije jasnije nadležnosti u postupku priznavanja i nostrifikacije diploma.
EU je sugerirala donošenje Zakona o priznavanju i nostrifikaciji diploma usklađenog s europskim standardima te uvođenje centraliziranog registra diploma koji bi omogućio transparentnost i lakšu provjeru vjerodostojnosti. Također je preporučeno uspostavljanje digitalne baze podataka o izdanima diplomama i povezivanje obrazovnih institucija s državnim organima radi automatizirane provjere autentičnosti.
Rješavanje problema lažnih diploma nije tehnička mjera, već test političke volje i sposobnosti BiH da provede dubinske reforme. EU ne traži samo formalne izmjene, nego promjenu kulture odgovornosti u javnom sektoru.
Da Ured za borbu protiv korupcije nije pokrenuo proces provjere diploma zaposlenih u institucijama Županije Sarajevo, Emina Haljković bi vjerojatno iz Kazneno-popravnog zavoda otišla u mirovinu kao diplomirana ekonomistica, a ne kao uvjetno osuđena osoba, dok bi Asmir Hodžić i dalje bio izvršni direktor za pogrebne i tehničke poslove KJKP “Pokop”, iako nema kvalifikacije za tu poziciju.
Pokušaj da se otkriju i sankcioniraju javni službenici s lažnim diplomama – zaustavljen je. Danas nitko više ne provjerava jesu li ljudi koje građani plaćaju doista kvalificirani za posao koji obavljaju.
Za to ćemo, kako izgleda, morati pričekati “promjenu kulture odgovornosti u javnom sektoru”.
Do tada, prema riječima Erduana Kafedžića:
“Ured će nadležnom ministarstvu inicirati dopunu propisa, između ostalog i u dijelu stvaranja zakonske osnove za provođenje aktivnosti na provjeri vjerodostojnosti diploma zaposlenih u javnom sektoru Županije Sarajevo.”
Istina.media
