Tužitelji Tužiteljstva Bosne i Hercegovine traže strožu kaznu zatvora za bjegunca Milorada Dodika. Osim strože kazne, traži se i da Sud BiH Dodiku izrekne dužu zabranu obnašanja dužnosti predsjednika Republike Srpske, odnosno sigurnosnu mjeru.
U Sudu Bosne i Hercegovine još prije dva tjedna izabrano je sudsko vijeće koje će donijeti pravomoćnu presudu bjeguncu Miloradu Dodiku, predsjedniku entiteta Republika Srpska. Raport ekskluzivno objavljuje imena sudaca Apelacijskog vijeća koje je odabrao sudski sustav za upravljanje predmetima (CMS).
Imena ranije nisu željeli objaviti zbog pritiska režima iz RS-a. No, kako je drugostupanjski postupak sada u fazi zakazivanja žalbene sjednice, Raport objavljuje imena sudaca u interesu javnosti.
Drugostupanjska presuda Dodiku izuzetno je važna i presudna za daljnje funkcioniranje države, osobito u trenutku kada već mjesecima napada državne institucije. Ovim će se otkloniti i sve špekulacije o tome tko će suditi bjeguncu.
Izabrao ih CMS
Radi se o iskusnim sucima Apelacijskog vijeća: Staniši Gluhajiću, Ameli Huskić i Hilmi Vučiniću. Oni su izabrani putem sustava CMS, a čeka se i službena potvrda ovog naloga. Predsjedavajući vijeća je Gluhajić, sutkinja Huskić je izvjestiteljica, a sudac Vučinić član vijeća.
Sutkinja Sena Uzunović, koja je u prvostupanjskom postupku osudila Milorada Dodika na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja, žalbu je uputila Apelacijskom vijeću prije dva tjedna.
Time službeno započinje drugostupanjski postupak protiv prvostupanjski osuđenog predsjednika RS-a. Apelacijsko vijeće, prema zakonu, mora zakazati javnu sjednicu na kojoj će Tužiteljstvo i Dodikovi odvjetnici iznijeti svoje žalbe. To bi se moglo dogoditi do sredine lipnja, prije početka godišnjih odmora.
Dodik je 26. veljače osuđen za neizvršavanje odluka visokog predstavnika. Sud mu je izrekao kaznu od godinu dana zatvora te zabranu obnašanja dužnosti predsjednika RS-a u trajanju od šest godina od dana pravomoćnosti presude. Ako presuda postane pravomoćna, Dodiku će biti zabranjeno obnašanje bilo koje javne funkcije.
Podsjećamo, tužitelji Tužiteljstva BiH traže strožu kaznu zatvora te dužu zabranu obnašanja dužnosti za Milorada Dodika, kao sigurnosnu mjeru.
Čudni signali iz Bruxellesa
U žalbi nije precizirano koliko bi trajala nova zabrana, ali je Tužiteljstvo u završnim riječima predložilo kaznu zabrane u trajanju od deset godina.
Tužiteljstvo u žalbi također traži osuđujuću presudu za vršitelja dužnosti direktora “Službenog glasnika” Republike Srpske Miloša Lukića, koji je u istom predmetu oslobođen optužbi.
Dok Dodik i dalje ne priznaje Sud BiH te je pokušao zabraniti njegovo djelovanje na teritoriju RS-a, njegovi odvjetnici su, temeljem punomoći, podnijeli žalbu na presudu. Žalba sadrži 70 stranica.
U žalbi se navodi da visoki predstavnik Christian Schmidt nije legalno imenovan te da ga RS ne priznaje, pa se smatra da nije imao ovlasti mijenjati Kazneni zakon BiH. Dodik se ne mora pojaviti na žalbenoj sjednici, a ne očekuje se ni da hoće, s obzirom na to da mu je određen pritvor i izdana naredba za uhićenje.
