Politički lideri i dalje su glavni promotori govora mržnje u Bosni i Hercegovini, dok se, unatoč zakonima koji zabranjuju veličanje ratnih zločinaca, takvi postupci često ponavljaju, naglašavajući kulturu nekažnjivosti u kojoj je odgovornost rijetka, a kršenja su postala normalizirana.
To je jedan od zaključaka „Monitoring izvještaja o govoru mržnje u BiH“.
Izvještaj obuhvaća incidente govora mržnje zabilježene od 1. siječnja 2024. do 30. lipnja 2025. godine, te identificira ponavljajuće narative, promjene u grupama koje su meta i ključne događaje koji su djelovali kao okidač, piše Detektor.
Prema izvještaju, Bosna i Hercegovina ostaje duboko podijeljena i polarizirana zemlja. Trideseta godišnjica genocida u Srebrenici i završetka rata donijela je pojačanu međunarodnu pozornost te potaknula razmišljanje o poslijeratnom putu zemlje.
„Ove komemoracije neizbježno su istaknule slabosti trenutnog političkog i društvenog okvira, izazvavši snažne emotivne i političke reakcije. Usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici u Ujedinjenim narodima bilo je posebno polarizirajuće, potaknuvši porast govora mržnje, od kojeg je velik dio dolazio od političkih figura“, navodi se u izvještaju.
Rezolucija o Srebrenici kao okidač
Politički akteri, osobito iz Republike Srpske, rezoluciju su predstavili kao prijetnju srpskom identitetu i napad na političku autonomiju entiteta. Jedan od najraširenijih narativa bio je da rezolucija „označava sve Srbe kao genocidne“.
Unatoč postojećim zakonima koji zabranjuju veličanje ratnih zločinaca, takvi se činovi i dalje ponavljaju, što potvrđuje duboko ukorijenjenu kulturu nekažnjivosti u kojoj su kazne rijetke, a kršenja se normaliziraju.
Nedavni događaji, osobito presuda Miloradu Dodiku, koji je u izvještaju označen kao učestali počinitelj govora mržnje, donekle su doveli u pitanje tu nekažnjivost.
Presuda Dodiku izazvala nove podjele
Početkom kolovoza 2025. Apelacijsko vijeće Suda BiH potvrdilo je prvostupanjsku presudu Miloradu Dodiku, tadašnjem predsjedniku Republike Srpske, kojom je osuđen na jednu godinu zatvora zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Uz to, izrečena mu je sigurnosna mjera zabrane obnašanja dužnosti predsjednika RS-a u trajanju od šest godina od dana pravomoćnosti presude.
„Njegovu su presudu njegovi pristaše široko tumačili kao napad na Srbe, a ne kao čin individualne odgovornosti, dodatno pojačavajući postojeće obrasce polarizacije i etničke podjele“, stoji u izvještaju.
78 incidenata govora mržnje u BiH
Od siječnja 2024. do kraja lipnja 2025. zabilježeno je 78 incidenata govora mržnje u BiH, od čega je najzastupljenija bila etnička mržnja.
Ukupno 41 incident bio je izravno usmjeren prema etničkim skupinama, dok su tri slučaja kombinirala etničku i rodno utemeljenu mržnju, a tri etničku i vjersku mržnju.
Sedam zabilježenih slučajeva odnosilo se na novinare, što ilustrira sve teže uvjete za medijske slobode i rast neprijateljskog okruženja za neovisne glasove.
Neki od tih incidenata potekli su od visokopozicioniranih javnih osoba, čime se dodatno učvršćuje kultura u kojoj se kritika vlasti guši osobnim napadima, umjesto argumentiranim suprotstavljanjem.
Zabilježeni su i slučajevi upotrebe ustaške i nacističke ikonografije u javnom prostoru.
Rodna mržnja i mizoginija – rastući problem
U izvještaju se navodi i da antirodni govor mržnje dodatno otkriva društvo u kojem žene koje dovode u pitanje tradicionalne rodne uloge postaju mete neprijateljstva.
Mizoginija ostaje duboko ukorijenjena, a rodno utemeljeno nasilje se često relativizira, ismijava ili trivijalizira, što odražava ne samo domaće prilike nego i šire globalne trendove retradicionalizacije i antirodnih pokreta.
Zbog ovih čimbenika, smatra se malo vjerojatnim da će se takva retorika u skorije vrijeme smanjiti.
AI još nije korišten, ali se očekuje porast
Iako nije zabilježeno da su prijavljeni slučajevi uključivali sadržaje generirane umjetnom inteligencijom, autori upozoravaju da bi se njihova upotreba u kontekstu govora mržnje u BiH mogla očekivati u narednim godinama.
Zaključak
„Monitoring izvještaj o govoru mržnje u BiH 2025.“ nastao je u okviru regionalne suradnje Fondacije Mediacentar s partnerima u projektu Reporting Diversity Network. Autorica izvještaja je Maida Salkanović.
Istina.media
