Član Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje (UO UNO) Bosne i Hercegovine Zijad Krnjić prokomentirao je za portal Klix.ba plan UNO-a da novi granični prijelaz u Gradišci nastavi s radom iako je isteklo rješenje koje je privremeno omogućavalo rad tog prijelaza.
Krnjić se najprije osvrnuo na sjednicu Vijeća ministara BiH na kojoj nije izglasana odluka o zatvaranju starog graničnog prijelaza. Istaknuo je kako je sasvim nejasno što se uopće htjelo postići tom odlukom u kontekstu novog graničnog prijelaza te dodao da ni sami ministri vjerojatno ne znaju što je posrijedi.
“Ne znam je li ikome jasno o čemu se odlučivalo i što su htjeli odlukom. Odluka se, koliko čujem, zove Odluka o privremenom zatvaranju starog graničnog prijelaza. Zašto ga privremeno zatvaramo, zašto se predlaže takva odluka, ne znam, nije mi jasno. I za tu odluku glasaju ministri iz HDZ-a, a ne glasaju ministri Bošnjaci i Srbi, oni glasaju protiv. Tako da zaista ne razumijem što su htjeli i što je uopće predmet odluke i zašto se takva odluka donosi i zašto je jedna skupina za, a druge skupine protiv. To je, prema meni, jedna zbunjujuća i konfuzna priča koja pokazuje ustvari da oni u Vijeću ministara po toj temi baš i ne znaju što rade i što bi radili s tim. Ta odluka mi je potpuno konfuzna, nejasna, nepotrebna i ne znam što rješava”, rekao je Krnjić.
Na konstataciju da ni sami ministri nisu znali dati objašnjenje za sjednicu, ironično je dodao: “Znači, tu imamo konsenzus u državi, a to je da se ne zna što su htjeli.”
Pritisak na Hrvatsku i potpisivanje međudržavnog sporazuma
Nakon što je pokušaj glasanja u Vijeću ministara BiH propao, a Rješenje Ministarstva sigurnosti BiH o privremenom premještanju graničnog prijelaza isteklo, Uprava za neizravno oporezivanje obavijestila je javnost da će novi granični prijelaz i dalje biti u funkciji, i to na temelju međudržavnog sporazuma između BiH i Hrvatske.
“Državni sustav nije samo Vijeće ministara BiH, nego je on malo složeniji. Vijeće ministara je možda u ovoj situaciji trebalo usvojiti neki provedbeni akt o provedbi međudržavnog sporazuma, koji je donesen prije jedno mjesec-dva. Nisam po toj temi specijalist, ali vjerojatno postoji potreba da se donesu i domaće odluke o provedbi tog sporazuma o otvaranju graničnog prijelaza na novoj lokaciji”, kazao je Krnjić.
S druge strane, istaknuo je da je krizna situacija s rušenjem mosta i nemogućnošću otvaranja novog graničnog prijelaza donijela i nešto dobro, a to je da je Hrvatska konačno pristala na međunarodni sporazum koji se koči duže od desetljeća.
“Mi smo napravili Hrvatskoj ogroman problem jer oni nisu na tom privremenom prijelazu mogli cariniti robu po svojim zakonima. Dakle, ne zato što respektiraju ili poštuju nas i naše želje, nego oni nisu imali privremeni prijelaz. I zbog toga su brzo, brzinom svjetlosti, izgurali da se potpiše međudržavni sporazum koji je usuglašen i ispregovaran prije 13 godina! Znači, nisu nam dali tada državni sporazum, međutim, pošto su se našli u situaciji kršenja Schengena, onda su izabrali lakše rješenje. I sad mi imamo međudržavni sporazum koji je za državu dobar. Dakle, to je jedna dobra stvar koja se dogodila”, poručio je Krnjić.
Uvjetovanje Pravilnika i poravnanje raspodjele PDV-a
Krnjić naglašava da taj međudržavni sporazum zahtijeva od Uprave za neizravno oporezivanje da prilagodi svoju organizaciju donošenjem odgovarajućih pravilnika, a ne da granični prijelaz mora raditi unatoč izostanku potrebnih odluka. Istaknuo je da bi podržao donošenje takvih pravilnika, ali da postoji redoslijed zakonskih obveza.
“Ja sam jako za donošenje pravilnika, to je potrebno i korisno za državu, za vanjskotgovinski promet, za funkcionalnost Uprave. I želim da oni pripreme prijedlog i da mi taj prijedlog uskladimo i donesemo. Međutim, nama prije nepunih mjesec dana oni ponovo šalju elektroničku sjednicu s pravilnikom po principu ‘uzmi ili ostavi’. Ja na Pravilnik imam prigovora i mi to moramo na sjednici usuglasiti. A osim toga, i dalje se ignoriraju druge zakonske obveze, a to je poravnanje entiteta i da Republika Srpska vrati 150 milijuna KM Federaciji BiH. I naravno, ponovo nisam htio preko reda to prihvatiti, a i Pravilnik, dakle, treba uskladiti. I evo, došli smo u situaciju da oni zbog toga tumače zakon da mlijeko može biti crno”, naglasio je Krnjić.
Optužbe o kršenju zakona u tijelima vlasti
Krnjić smatra da je odluka o prebacivanju carinskog terminala koju je UNO donio prije tri mjeseca bila nezakonita te da ravnatelj Zoran Tegeltija sada samo nastavlja s takvim postupanjem.
“Ja sam potpuno siguran da je odluka ravnatelja od prije tri mjeseca da prebaci ljude sa starog na novi prijelaz nezakonita. Nije imao pravo na to. On je napravio pravno nasilje, vjerojatno pod pritiskom politike koja mu određuje kako će raditi. I sad je, koliko vidim, tu nezakonitost produžio. Protumačio je da imamo međudržavni sporazum i da se radi obveza države u provedbi međudržavnog sporazuma kao mora to raditi”, potvrdio je Krnjić.
Inače, da bi granični prijelaz funkcionirao, bila je potrebna odluka Ministarstva sigurnosti BiH i UNO-a. Obje su donesene prije tri mjeseca, no privremena odluka Ministarstva sigurnosti istekla je u večernjim satima. Prema zakonu, to bi značilo da više nije moguć ni prijelaz putnika ni carinjenje robe.
“Ja ne vidim čime se može opravdati prisutnost Granične policije na novom prijelazu. Meni se čini da je to isto nezakonito i da Granična policija ustvari sad stoji tu bez zakonske osnove. Ali evo, i za to će vjerojatno oni naći priču koja će to pokriti. Nije mlijeko bijelo, nego je crno”, izjavio je Krnjić.
“Zahvaljujući nezakonitom postupku koji su napravili prije tri mjeseca, pritisnuli su Hrvatsku da nam dade sporazum koji nam nije davala 13 godina. Ja sam jako voljan da uskladimo pravilnike i da se ti prijelazi otvore, ali moramo poravnati raspodjelu PDV-a i onda i to. Prije poravnanja Pravilnik neće ići, makar po mom sudu, sve i da stane svijet”, zaključio je Krnjić.
Istina.media
