Foto: Saša Tomas Ćipa/ Courtesy image/ preuzeto s RSE
Na desecima tisuća hektara, od sjeveroistoka Bosne i Hercegovine do ravnica Vojvodine u susjednoj Srbiji, kukuruz je ove godine ostao bez zrna, suncokret je podbacio, a stočari upozoravaju da će zimu dočekati bez dovoljno hrane za stoku.
Dok poljoprivrednici procjenjuju da su pojedini prinosi manji i do 90 posto, udruge u Bosni i Hercegovini traže proglašenje elementarne nepogode zbog suše.
Istodobno, ekonomisti upozoravaju da će manji urod, povećana potražnja i kretanja na svjetskom tržištu gotovo sigurno dovesti do novih valova poskupljenja hrane.
“To je samo klasura ostala, mi smo daleko ispod nule u gubitku”, opisao je stanje na svojim njivama u Semberiji kod Bijeljine u BiH poljoprivrednik Radinko Arsenović, jedan od proizvođača koji strahuju da će zbog još jedne sušne godine morati dodatno smanjiti stočni fond.
Posljedice višemjesečne suše, koju su pratile ekstremno visoke temperature i nedostatak oborina, sve su vidljivije u poljima kukuruza, voćnjacima i na stočarskim farmama. Iz nadležnih ministarstava poljoprivrede u Bosni i Hercegovini i Srbiji nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o tome kolike su procjene štete te kakve će mjere poduzeti za ublažavanje gubitaka poljoprivrednika.
Teško stanje na farmama i u poljima Semberije
Radenko Arsenović živi s obitelji u selu Mala Obarska kod Bijeljine, gdje je ove godine zasijao 15 hektara kukuruza te vodi farmu muznih krava. Ističe da je ovogodišnja suša samo nastavak problema koji ga prate godinama.
“Ovo vam je već peta godina kako je, što se tiče kukuruza, katastrofa. Od ukupno zasijanih površina, više od 12 hektara već je pretvoreno u silažu, ali ni to neće biti dovoljno da prehrani stoku tijekom zime. Mi smo pokušali to sasjeći i spasiti što se spasiti dade, ali ta silaža nema nikakvu krajnju vrijednost”, ispričao je Arsenović za Radio Slobodna Evropa.
Dodao je kako ga je samo zakup zemljišta za 15 hektara stajao više od 7.000 eura, ne računajući dodatne troškove sjemena, goriva i zaštitnih sredstava. Najveći problem, međutim, nije izgubljeni urod, nego pitanje hrane za stoku.
“Smanjujemo broj grla”, rekao je Arsenović, dodajući da zbog sve većih gubitaka već razmišlja o novom smanjenju proizvodnje iduće godine.
Predsjednik Udruge poljoprivrednika Semberije Savo Bakajlić naveo je za RSE da je ove godine na tom području bilo zasijano oko 26.000 hektara kukuruza te da su prizori s polja sablasni.
“Dva mjeseca nije kiša pala. Država ne proglašava elementarnu nepogodu. Trenutačno je gubitak na njivama od 80 do 100 posto. Ima njiva gdje nema ništa. Kukuruz je osnovna biljka za stočarstvo. Mi sad trenutačno moramo kupovati, a ni zemlje u okruženju nemaju što ponuditi”, naglasio je Bakajlić.
Zahtjevi za proglašenje elementarne nepogode u FBiH
Predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo istaknuo je za RSE da je šteta vidljiva na gotovo svim kulturama, od kukuruza i stočne hrane do voća i povrća.
“Šteta je evidentna i praktično je ogromna”, kazao je Bićo, navodeći da bi ovogodišnji prinosi u tom bh. entitetu mogli biti manji za oko 50 posto.
“Trenutačno je najgori kukuruz i silažni kukuruz. Kukuruz je osnova u stočnoj hrani i bogami ćemo imati velike probleme zimi što se tiče stočne hrane”, rekao je Bićo, dodajući kako je od svih 10 županija u Federaciji BiH zatraženo proglašenje elementarne nepogode.
Ističe kako su prošle godine to zatražili od entitetskih vlasti, ali da im je poručeno kako Federacija BiH može proglasiti elementarnu nepogodu tek ako to prvo učine tri županije od ukupno 10. Do sada, navodi, nijedna županija nije proglasila stanje elementarne nepogode zbog suše, a to je jedini način da poljoprivrednici dobiju odštetu.
“Prije 15-ak dana bilo je vrijeme, i to smo mi naglasili, da se na vrijeme obiđu te parcele koje su uništene kako bi se procijenila šteta. Tada bismo imali točan odgovor kolika je šteta i što se dogodilo. Međutim, još nitko ne odgovara, oni se bave izbornom kampanjom ili su na godišnjim odmorima… kao da se ništa ne događa”, naglasio je Bićo.
Prema njegovim riječima, među najteže pogođenim područjima nalaze se Tuzlanska, Unsko-sanska i Hercegbosanska županija, gdje je proizvodnja kukuruza i silažnog kukuruza među najzastupljenijima.
Iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanske županije za RSE su naveli kako zahtjev poljoprivrednika nisu zaprimili.
“Nemamo saznanja da je zatraženo proglašenje elementarne nepogode od strane općinskih/gradskih i Županijske uprave civilne zaštite, te nije dostavljen prijedlog za dodjelu i saniranje šteta”, stoji u odgovoru Ministarstva za RSE.
Katastrofalne posljedice u Srbiji i Banatu
Suša je teško pogodila i Srbiju, a najteža je situacija u Banatu. Saša Tomas Ćapi iz Vojvode Stepe u srednjem Banatu ističe da su prinosi kukuruza, pšenice i suncokreta ove godine prepolovljeni. Kukuruz, koji u normalnim godinama daje 10 do 12 tona po hektaru, ove će godine, prema njegovim procjenama, dati svega 3,5 do četiri tone.
“Ovo je već peta sušna godina zaredom i mi jednostavno ne znamo kako ćemo zasnovati proizvodnju, ni kako ćemo uopće nastaviti baviti se ovim poslom”, izjavio je Ćapi za Radio Slobodna Evropa.
Dodao je da ljudi na selu odustaju od poljoprivrede, daju zemlju u zakup, prodaju mehanizaciju, a često ne mogu vratiti kredite niti platiti zakup zemljišta.
Goran Filipović iz sela Kisača kod Novog Sada, predstavnik Inicijative za opstanak poljoprivrede Srbije, naveo je da su dijelovi Banata pretrpjeli ogromne štete.
“Neke se parcele neće ni žnjeti. Jednostavno tarupi ulaze u njivu i usitnjavaju biljne ostatke jer klipa jednostavno nema. Očekivali smo da će suncokret dati neki rod, ali sad kad su kombajni ušli, vidimo da će i to biti prepolovljeno”, kazao je Filipović.
Procijenio je da će ukupan rod kukuruza biti najmanje prepolovljen, dok će veliki broj parcela ostati bez ikakvog prinosa, napominjući da se radi o problemu koji traje godinama.
“Sad, primjerice, u Banatu koji je stradao u potpunosti, kad se poljoprivrednici pobune, u ministarstvu dobivamo odgovor da su prosvjedi politizirani. Ministarstvo nema razumijevanja za poljoprivrednike, a postavljeni su tu kako bi uvidjeli problem, riješili ga i pomogli poljoprivredi. Međutim, to ide jako teško”, naglasio je Filipović.
Ispričao je kako njegova obitelj živi od poljoprivrede te da je ove godine rod svih žitarica koje je sijao manji za 40 do 50 posto, zbog čega su sada oči uprte u urod jabuka.
“Ove godine jabuka je rodila. Mogu reći da su stabla puna roda. Ali, primjerice, prošle godine cijena je bila 60 dinara. Ove godine nam pričaju i obećavaju da će biti oko 40 dinara (0,34 eura) po kilogramu. Tako da nam je opet uzalud što je jabuka rodila”, rekao je Filipović.
Problem predstavljaju i cijene. Pšenica je ove godine plaćena oko 20 dinara (0,17 eura) po kilogramu, dok su uljare za suncokret ponudile akontnu cijenu od 40 dinara (0,34 eura) plus PDV.
Ćapi navodi da su poljoprivrednici izborili subvencije od ukupno 300 eura po hektaru, ali im je do sada isplaćeno 18.000 dinara (oko 153 eura), dok je za preostalih 17.000 dinara (oko 145 eura) neizvjesno kada će biti isplaćeno.
“Ako ne dobijemo taj drugi dio subvencija, to će biti ključ u bravu. Kraj za mnoge”, upozorio je Ćapi, ističući kao dodatni problem i nedostatak stručne pomoći poljoprivrednicima u prilagodbi klimatskim promjenama.
Upozorenja ekonomista o rastu cijena i uvoznoj ovisnosti
Ekonomski analitičar Saša Đogović za Radio Slobodna Evropa upozorio je da posljedice ovogodišnje suše neće ostati ograničene samo na poljoprivrednike.
“Kada imamo manjak ponude određene robe, u ovom slučaju ratarskih kultura i poljoprivrednih proizvoda, dolazi do povećanja cijena. Sve informacije za krajnje potrošače nisu povoljne i s jeseni treba očekivati rast cijena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda”, rekao je Đogović.
Upozorio je da problem nije ograničen samo na Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, budući da suša pogađa veći dio Europe, dok istodobno dodatnu neizvjesnost izazivaju poremećaji na svjetskom tržištu hrane.
“Treba uzeti u obzir situaciju u Europi, ali i geopolitičke okolnosti poput poremećaja na tržištu pšenice zbog rata u Ukrajini. Sve to dodatno utječe na kretanja cijena”, naglasio je Đogović.
Dodao je da bi poskupljenja mogla pogoditi proizvode koji se oslanjaju na kukuruz, soju i suncokret kao osnovne sirovine.
“To znači poskupljenje stočne hrane, jestivih ulja, a posredno i mesa, mlijeka te drugih prehrambenih proizvoda”, istaknuo je Đogović.
Smatra da su zemlje regije u ovakvim situacijama posebno ranjive jer godinama nedovoljno ulažu u navodnjavanje i prilagodbu poljoprivrede klimatskim promjenama.
“Već odavno znamo da smo u procesu klimatskih promjena koje donose ekstremne vremenske prilike, bilo da je riječ o poplavama ili sušama. Zato su potrebna ozbiljna ulaganja u sustave za navodnjavanje, razvoj otpornijih sorti i znanstvena istraživanja. Ako toga nema i samo se uzdate u nebo i čekate kišu, onda se vraćamo unazad – i kada je riječ o proizvodnji hrane, i kada je riječ o novčanicima građana”, poručio je Đogović.
Moguće posljedice ovogodišnje suše dodatno zabrinjavaju zbog stanja u kojem se već nalazi poljoprivredno-prehrambeni sektor Bosne i Hercegovine.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u prvih šest mjeseci 2026. godine izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosio je 605 milijuna maraka (oko 309 milijuna eura), dok je uvoz dosegnuo 2,7 milijardi maraka (oko 1,38 milijardi eura). Deficit je samo za pola godine porastao na 2,13 milijardi maraka (oko 1,09 milijardi eura).
Godinu ranije ukupan deficit u poljoprivredno-prehrambenom sektoru iznosio je rekordnih 4,2 milijarde KM (oko 2,15 milijardi eura). Podaci pokazuju i da je BiH tijekom 2025. godine uvezla žitarice vrijedne gotovo 279 milijuna maraka (oko 143 milijuna eura), dok je izvoz žitarica bio tek nešto veći od 14 milijuna maraka (oko 7,2 milijuna eura). Istodobno je Srbija, koja raspolaže s više od tri milijuna hektara korištenog poljoprivrednog zemljišta, prošle godine izvezla poljoprivredno-prehrambene proizvode vrijedne oko 5,2 milijarde eura.
Istina.media
