Ministarstvo vanjskih poslova Finske organiziralo je povodom predsjedanja Finske Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju u 2025. godinu radni posjet novinara iz deset zemalja, a BiH je ovom prilikom predstavljao neovisni medij Istina.media.
Glavne teme ovog posjeta bile su sveobuhvatna sigurnost i otpornost društva, a gostovao je novinar Istine iz BiH, novinarka Daily Sabaha iz Turske, novinarka Europan Pravde iz Ukrajine, novinar nezavisnog medija Vlast.kz iz Kazahstana, novinar iz KOHA grupacije s Kosova, novinarka portala Anhor.uz iz Uzbekistana, novinarka Ziarul de Gardă-e iz Moldavije, politički analitičar iz Srbije, novinarka iz Albanije kao i TV novinarka iz Armenije.
Finska je od siromašne agrarne zemlje imala težak put da nakon događanja tijekom Drugog svjetskog rata dođe do svoje neovisnosti i sigurnosti nacije. Ali, napori da Finska postane ono što jest danas, osmi put najsretnija zemlja na svijetu, konkurentna, tehnološki napredna i zemlja blagostanja, bili su skromni.
Mnogi koraci su u proteklim desetljećima da Finska dostigne jednakost u društvu, dobro obrazovanje, digitalizaciju ili pak sreću. Kako god, država je uvijek na umu imala sigurnost i mir za svoje društvo.
Upravo su teme ovog radnog putovanja nešto na čemu je Finska radila u proteklom periodu, sveobuhvatna sigurnost i stvaranje otpornosti među društvom.
Foto: Ministarstvo vanjskih poslova, Helsinki
Otpornost je također i glavna tema za vrijeme predsjednja Finske Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju u 2025. godini. Kako bi Finska ponudila odgovor na ekstremnu promjenu stanju sigurnosti u Europi, još jednom mora podcrtati sve aspekte sveobuhvatske sigurnosti tijekom predsjedanja OSCE-om.
Finska pak u svemu ovome ne želi biti sama, naglašava važnost stvaranja reda baziranog na međunarodnim pravilima te međunarodno pravo.
Novinari su se već na prvom radnom sastanku imali priliku upoznati s finskim modelom sveobuhvatne sigurnosti te mirovnim posredovanjem.
Novinare je u tajništvu Odbora za sigurnost ugostila Annukka Ylivaara zamjenica glavnog tajnika. Odbor za sigurnost pomaže Vladi i ministarstvima u općim pitanjima koja se odnose na sveobuhvatnu sigurnost. Ovaj odbor prati razvoj finskog društva, sigurnosno okruženje i koordinira proaktivnom pripremom koja je povezana sa sveobuhvatnom sigurnosti.
Sveobuhvatna sigurnost – temelj otpora finskog društva.”
Ministarstvo vanjskih poslova Finske
Početak ideje o sveobuhvatnoj sigurnosti pojavio se još nakon Drugog svjetskog rata u pedesetim godinama. U današnje vrijeme strategija za sveobuhvatnu sigurnost počiva u potpunosti na legislativi.
Sveobuhvatna sigurnost stvara temelje za otpornost među finskim društvom. Poznat je takozvani finski “dijamant” koji najbolje pojašnjava koncept sveobuhvatne sigurnosti.
“Ovaj koncept počiva na legislativi, ali ono što ga čini jedinstvenim jest kolaboracija, kooperacija, također je sve potvrđeno aktima, a čine ga i volonterske aktivnosti”, kazala je Ylivaara između ostaloga.
Foto: Annukka Ylivaara
U stvaranju sveobuhvatne sigurnosti moraju sudjelovati svi, od vlasti i gospodarstvenika, preko policije i nevladinih organizacija pa sve do individualnih osoba. Finski model ističe važnost svake individue društva, poticanje svijesti kod individualnih osoba da surađuju u kriznim situacijama.
Svakako važan dio ovog modela je i obrazovanje ovih osoba, koje kurseve za obranu mogu pohađati na lokalnoj i državnoj razini, mogu trajati od tri do pet tjedana, specijalni kursevi traju nešto kraće, od dva do pet dana, dok oni regionalni traju dva tjedna.
Rad na sigurnosti nije nešto novo čime se Finska bavi, proces je to koji traje desetljećima, recimo, državni kursovi se u ovoj zemlji održavaju od 1961. godine, održano ih je više od 250 i kroz njih je prošlo 10 tisuća ljudi. Svakih nekoliko godina održavaju se vojne i druge vježbe.
Ciljevi finskog modela sveobuhvatne sigurnosti također moraju odgovarati i međunarodnim odredbama, kao i onima EU i NATO-a.
Velike promjene u ovom modelu su te što se od 2022. godine ogromna pažnja posvetila psihološkoj otpornosti i povećanju aktivnosti.
Grafika: Finski “dijamant” s vitalnim funkcijama: Vodstvo, Međunarodne i EU aktivnosti, Obrana, Unutarnja sigurnost, Ekonomija, infrastruktura i zalihe, Funkcionalan kapacitet populacije i usluga te Psihološka otpornost u krizama
Novinari su kada je riječ o mirovnom posredovanju čuli nekoliko sugovornika. Ambasador Pekka Kosonen, Centar za mirovno posredovanje pod Ministarstvom vanjskih poslova.
Poštivanje ljudskih prava – temelj je za mir.”
Ambassador Pekka Kosonen, Center for Peace Mediation, Ministry for Foregin Affairs of Finland
Kosonen je okupljenima predstavio dugogodišnji rad u mirovnom posredovanju, Afganistan je samo jedno od mjesta gdje je sudjelovao. Istaknuo je da nikada nije bilo važnije graditi povjerenje.
Također, dotaknuo se i važnosti međureligijskog dijaloga kao i osnaživanja žena u društvu. Ipak, ambasador ističe kako mirovno posredovanje često nije i ne treba biti dio publiciteta i medija te kako se u pozadini često najbolje uradi određeno djelovanje.
Foto: Pekko Kosonen
Novinarima su se u nastavku obratile Saana Keskitalo, izvršna menadžerica CMI-Martti Ahtisaari Mirovne Fondacije, kao i Tyyne Karjalainen iz Finskog instituta za međunarodne poslove (FIIA). Ovo je nezavisni istraživački institut pridružen parlamentu Finske. FIIA istražuje finsku vanjsku i međunarodnu politiku, odnose u svjetskoj ekonomiji i Europskoj uniji.
“Odnose smo s Rusijom prekinuli još 2022. godine, jer u trenutnom kontekstu ne možemo graditi sigurnost s Rusijom, nego isključivo sa suradnicima raditi na sigurnosti. Napravili smo odmak od odnosa s Rusijom. Narod Finske je za potporu Ukrajinscima, ali i svim Europljanima koji su pod napadom, također, sve političke opcije u Finskoj podržavaju Ukrajinu. Ali, važno je za Finsku da se suprotstavi Rusiji i podrži Ukrajinu zajedno sa svojim suradnicima, a ne sama”, kazala je novinarima Karjalainen.
Karjalainen je također istaknula da je Finska mnogo prije nego ulaska u NATO 2023. godine, radila na tome kako biti suradnik i stvoriti povjerenje s drugim zemljama.
Foto: Tyyne Karjalainen
Iako je za vrijeme boravka novinara u ovoj zemlji Finska osmi put proglašena najsretnijom zemljom na svijetu, mnogi stanovinici o tome uopće na razmišljaju. Koliko je situacija ozbiljna pokazao je dvodnevni boravak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Međutim, ono što bi ovu naciju moglo činiti najsretnijom jest balans koji čine u svakodnevnom životu. Posao i novac su itekako važni, ali Finci su svakog trenutka spremni i za opuštanje, gotovo nikada ne odbijaju šalicu kave ili pivo.
U večernjim su satima lokali puni i to je ono što je slično načinu života u Bosni i Hercegovini. Ipak, u Finskoj ističu kako je važan red i fukcioniranje stvari, od onih najbanalnijih do visoke logistike. Rijetko kada će se dogoditi da domaćinstvo u Finskoj ostane bez struje ili plina. Također, ogromne količine čiste vode omogućuje Fincima da je bezbrižno piju sa slavine.
Da je sve u balansu, pokazali su i organizatori petodnevnog posjeta, koji su već prvog dana nakon nekoliko službenih sastanaka u Ministarstvu vanjskih poslova, novinare odveli do podzemnog skloništa Civilne zaštite nazvanog “Merihaka”.
Finska kroz svoj model uvelike radi i na zaštiti civila. Gotovo je sve spremno za djelovanje u spašavanju civila koji sasvim sigurni mogu biti u naredna tri dana od samog početka krizne situacije.
Helsinki, kao ne toliko velik grad koji broji tek oko 600 tisuća stanovnika, u ovom trenutku ima otprilike pet i pol tisuća skolništa koja mogu prihvatiti 900 tisuća civila! Zanimljiv je detalj da prilikom kupovine nekretnine u Helsinkiju, ujedno zakupljujete i mjesto u jednom od gradskih skloništa.
Foto: Ulaz u sklonište
Novinari su posjetili jedno prosječno sklonište koje može prihvatiti od pet do šest tisuća civila. Ulaz u sklonište izgleda poput klasničnog ulaza u metro. Međuti, ovaj prolaz krije fascinantnu infrastrukturu ugrađenu u tvrdi granit. Tuneli, igrališta, kafić i trgovina, parking, sve se to nalazi pod zemljom ispod ulica najsretnije zemlje na svijetu.
Sklonište je tijekom svog posjeta prošlog tjedna obišao i ukrajinski predsjednik Zelenski.
Foto: Tuneli u granitu ispod Helsinkija
Novinari čije zemlje su u prošlosti obilježene naoružanim konfliktima, koje su još i danas u procesu integracije u neku od unija ili organizacija posjetili su i “Sanoma House”.
Dom je ovo vodećem mediju u Finskoj i predvodniku u digitalnoj transformaciji medija “Sanoma Media Finland”, koja izdaje “Helsinški Sanomat”, vodeću novinu u Skandinaviji, uređuje “Ilta-Sanomat” vodeći medij u digitalnom i mobilnom novinarstvu, regionalni medij Aamulethi, Satakunnan Kansa, kao i veliki broj lokalnih i regionalnih novina te posebno omiljenih lifestyle magazina. U grupaciji je i Nelonen Media, lider u zabavna medijska kuća.
“Helsinški Sanomat” je osnovan davne 1889. godine kao neovisni medij u čijoj je srži bila demokracija, jednakost i sloboda mišljenja.
U modernim uredima ovog medija danas radi 300 novinara, ima 400 tisuća pretplatnika, dok u medijima imaju preko dva milijuna gledatelja.
Za ovu je kuću prema riječima glavnog urednika Ese Mäkinena iznimno važna sloboda medija. Stanje je po tom pitanju bilo jako dobro, Finska se nalazila među prvih pet zemalja prema slobodi medija, ali iz godine u godinu opada na tabeli prema riječima Reportera bez granica.
Novinari iz deset zemalja s glavnim su urednikom namjeravali posjetiti redakciju, ali su nas kolege iz Sanomata zamolile da odgodimo obilazak jer su sve oči upravo bile uprte u obraćanje ukrajinskog predsjednika Zelenskog iz eduskunta, parlamenta Finske.
Sanomat kroz svoje djelovanje uredno prati svu legislativu kada su u pitanju zakoni o slobodi medija, novinari redovno dobivaju upute o etičkom izvještavanju. Koliko ovoliko ogromna redakcija ozbiljno obavlja svoj posao govori i to da novine imaju tek po jednu žalbu u dva tjedna.
Glavni urednik ovom je prilikom i ispričao anegdotu kako su kao medij itekako uspjeli plasirati informacije koje su željeli direktno u oči Donaldu Trampu prilikom posjeta Finskoj. Odlučili su zakupiti sve do jedan billboard od aerodroma do predsjedničke rezidencije na kojima su mu poručili sve što su imali, a koje je zasigurno vidio, jer su bili na svakom koraku, od zgrada do tramvajskih i autobusnih stajališta.
Tema sastanka bila je u umjetna inteligencija, kako je utjecala na rad novinara, koliko je Sanomat koristi i slično.
Mäkinen je tom prilikom istaknuo kako je protekle godine novinarska nagrada godine otišla u ruke AI projektu novinske agencije, pa je jedno od glavnih pitanja bilo je li dobro imati AI u poslovanju ili ne. Glavni urednik je istaknuo da se svakodnevno koriste AI alati kao pomoć u radu, na primjer za kreiranje personaliziranih početnih zaslona za pretplatnike, kao pomoć novinarima u provjeravanju činjenica ili kao “pas tragač” koji za novinare u svakodnevnim objavama pronalazi potencijalne novinske priče.
Mäkinen ističe kako svoj rad ipak baziraju na “craft novinarstvu”, kreiranom od strane stvarnih ljudi, stvarnih izjava, fotografija ili pak zvuka.
Glavnog urednika pitamo o kojim temama piše top pet najboljih novinara njegove redakcije, a on ističe kako su to istraživačke priče i omiljena lifestyle rubrika u Finskoj.
Novinari svoj posjet nastavljaju u parlamentu Finske koji se smjestio u Helsinkiju, a domaćini ga zovu i eduskunta. Zgrada parlamenta svoja je vrata otvorila 1931. godine, djelo je arhitekta Johana Sigfrida Siréna.
Foto: Finski parlament
Finski parlament jedan je od pristupačnijih u svijetu, otvoren je za sve, novinare i javnost koja za sebe ima galeriju za posjetitelje.
Parlamentarce se bira iz 13 distrikta, glasati mogu svi stariji od 18, a izbori se održavaju svake četiri godine. Žene su u Finskoj među prvima koje su dobile pravo glasa, još davne 1906. godine. Danas je u finskom parlamentu odnos 109 muškarca i 91 žena.
Jednak je omjer i vladajućih desno orijentiranih stranki i onih u opoziciji koju čine socijal-demokrati, zeleni, savez lijevih itd. Parlament u Finskoj donosi sve zakone i proračun, također bira premijera, nadgleda rad Vlade, ratificira međunarodne ugovore i utječe na važna pitanja u Europskoj uniji.
Otpornost društva jedna je od glavnih tema i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) kojom u 2025. godini predsjeda Finska. Ovogodišnji program bazira se na tri stvari: poštivati principe i posvećenost OSCE-a, odgovoriti na današnje izazove i pripremiti OSCE za budućnost.
Takozvani luncheon moderirala je izaslanica predsjedavajućeg OSCE-a, ambasadorica Terhi Hakala. Zanimljiov
Foto: Terhi Hakala
Novinari su se ovom prilikom susreli s predstavnicima OSCE-a, višom ministarskom savjetnicom Kerstin Stendhal, direktoricom DEMO-a Finske, Anu Juvonen, parlamentarkom Saarom-Sofiom Sirén i studentom Santerijem Leinonenom iz Ureda za mlade.
Zanimljivo je da je OSCE novinare ugostio u dvorani Finlandija, arhitektonskom djelu Alvar Aalta. Ovo je kongresna i koncertna dvorana u čijem su prostoru posljednih 50 godina hodale najvažnije ličnosti iz svijeta politike i kulture.
Foto: Santeri Leinonen
Međutim, upravo je ovdje davne 1975. godine potpisan Helsinški akt, koji je Finska potpisala s još 34 druge države čime je stvorena Konferencija o sigurnosti i suradnji u Europi, koja je postala današnja Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (OSCE).
Foto: Maketa Finlandije
Foto: Prepoznatljiva kombinacija bijelog mramora Finlandije i plavog neba
Foto: Manja koncertna dvorana
Foto: Alvar Aalto
Nakon kratkog odmora u ovom vrhunskom arhitektonskom zdanju novinare je čekao još jedan radni sastanak u Europskom centru za izvrsnost u suprotstavljanju hibridnim prijetnjama.
Ovo je međunarodni neovisni centar koji se bazira na umreženosti, a uzimajući u obzir cjelovitu vladavinu i društvo, prije svega u suprostavljanju hibridnim prijetnjama. Centar ima svoju viziju otvorenog svijeta, demokratskog društva koje može djelovati bez neprijateljskog uplitanja izvana.
Foto: Markus Kokko, Hybrid CoE
Nove vrste nemilitantne agresije mogu ponekad imati veći i užasniji efekt nego nauružani sukobi. Finska se proteklih godina itekako susrela s hibridnim ratovanjem. Iako nije potvrđeno otkuda napadi dolaze, napadnuti su primjerice vodotornjevi, kao i postrojenja za obradu vode, telekomunikacijski kablovi, cjevovod.
Recimo, pretvaranje vode u izvor bolesti, stvaranje nacionalne destabilizacije, panike i zabrinutosti, bio bi jasan primjer nemilitantne agresije.
Ovaj centar uvelike vodi brigu o tome kako stvoriti otpor na hibridne prijetnje, kako odgovoriti na napad. U centru radi veliki broj stručnjaka za strategiju, ne za djelovanje.
Ono po čemu se ovaj centar ističe je također to da ima kooperaciju između EU i NATO-a. Cilje je stvoriti platformu gdje unija i organizacija mogu djelovati zajednički.
Kako je jedan od ciljeva hibridnih napada postići da napadnuto društvo nema mogućnost da djeluje, jedan od ciljeva itekako se podudara s glavnim temama ovog posjeta, a to je stvaranje otpornosti društva.
Iz centra upućuju par riječi i za novinare, slobodni mediji su ključ za demokratsko i informirano društvo, međutim važna je edukacija od malih nogu. Finska ima predmete koji uključuju medijsku pismenost još u osnovnom obrazovanju.
U Europi je BiH zauzimala 38. mjesto, Kosovo 40., Srbija 31., a Hrvatska 25. mjesto.
Domaćini novinarima još jednom dokazuju koliko je važan balans u poslu i opuštanju. Nakon radnih sastanaka došlo je vrijeme za najpoznatiju stvar u Finskoj – saunu!
Gotovo svako domaćinstvo ima saunu, to je mjesto druženja i uživanja. Jednu takvu i privatnoj kući posjetili su i novinari u Parku prirode Nuuksio, na 40 minuta vožnje od Helsinkija. Malena drvena koliba smjestila se tik uz zaleđeno jezero u koje će oni najhrabriji novinari imati priliku uroniti nakon boravka u sauni.
Večerašnji domaćin je Mika Kukkonen ispred Ministarstva vanjskih poslova, Ured za komunikaciju i javnu diplomaciju.
Foto: Park prirode Nuuksio
Bilo je ovo vrijeme za odmor i osvrt na protekle dane boravka u Finskoj. Sauna je jednostavno sastavni dio života svakog Finca, dio je dobrog života i sreće. Sudjelovanje u ovom društvenom događaju najbolji je način za naučiti nešto o finskoj kulturi i načinu razmišljanja o životu.
Finci često vole reći da sauna osim što pročišćuje tijelo, definitivno čisti um i dušu. Nakon ugodne večere i razgovora bilo je vrijeme za povratak u Helsinki. Iako smo bili uvjereni da se lokali već polako zatvaraju, iznenađuje nas da se srijedom u gradu održava “Mala subota”, svi kafići i pubovi otvoreni su do 3 u noći. Možda je i to jedan od razloga za sreću ove zemlje.
Novinarima je posljednjeg radnog dana ostao susret u Ministarstvu vanjskih poslova, ali i posjet tvrtkama Nokia i Iceye u obližnjem Espoou, gradu koji je službeno dio Helsinkija.
Ministarstvo je ovom prilikom iznijelo svoje mišljenje o trenutnoj situaciji koja nije bila nikada izazovnija, za Finsku, ali i za sve ostale zemlje u okruženju.
“U okruženju i svijetu imamo povećanje sukoba, ispred nas je izazovno i teško vrijeme. Tek moramo vidjeti kaje će prioritete naša zemlja uzeti u obzir promovirajući interes države i njezinih građana”, kazali su iz ministarstva.
Razumljivo, neizbježan dio agende je rat u Ukrajini, a iz ministarstva ističu da je sigurnost Ukrajine usko povezana sa sigurnošću Europe. Kako je na prostorima zaraćenih država došlo do nesretnog razvoja događaja, Finska pruža podršku Ukrajini.
“Obrana i sigurnost nisu nove teme za Finsku, na samom rubu Europe se moramo suočavati sa stvarnošću i koncentrirati se na sustave obrane. Ozbiljna smo članica NATO-a, jako ozbiljno doživljavamo to članstvo, a mislimo da i NATO nas smatra ozbiljnima”, dodali su iz ovog ministarstva.
Finska ovom prilikom ističe i suradnju u Nordijskom vijeću s državama Švedskom, Danskom, Norveškom i Islandom, a nove suradnje su uspostavljene i s državama poput Južne Koreje, Novog Zelanda ili Australijom.
Obzirom da je došlo do određenih promjena u politici Sjedinjenih Američkih Država, kooperacija nije bila nikad važnija, ali iz ministarstva ističu da trebamo svijet gdje su svačija pravila poštovana, međunarodni zakoni i red, ali i Europske unije.
U Finskoj smatraju da je svemu potrebna struktura i red. Slobodan promet dobara važan je za prosperitet svih država, ali i jedinstven pristup jedinstvenom eu. tržištu. Potrebni su novac i vrijeme za sigurnost, za ostvarivanje ljudskih prava i jednakost, za promociju demokracije i vladavine zakona.
Bilo je teško pronaći zajednički jezik povodom događaja između Rusije i Ukrajine, ali iz ovog ministarstva ističu da je Unija generalno postigla mnogo. Svi su bili iznenađeni kako su države bile spremne donijeti odluke, primjerice, o sankcijama.
Iako rješenje nije na vidiku iz ministarstva smatraju da generalno raspoloženje ide u smjeru kojem se svi nadaju, da će sve države pronaći praktične načine za rješavanje krize.
Predstavnicu ministarstva ovom smo priličom pitali namjerava li Finska otvoriti ambasadu u BiH i kakvi su bilateralni odnosi ove dvije zemlje, prije svega uzimajući u obzir kompleksnost unutarnje politike.
Finska u ovom trenutku ne namjerava otvarati nove ambasade na području zemalja kao što su BiH ili Albanija. Prethodno se Finska bazirala na otvaranje ambasada na istoku i u Africi.
Odnosi s političarima u BiH ovoj državi nisu strani, upravo je za vrijeme posjeta novinara Istine u Helsinkiju, ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen bila u Bosni i Hercegovini, a takav posjet uvijek je dobar znak za neku državu.
Pitali smo kako Finska gleda na ulazak BiH u EU, a iz ministarstva ističu da je rad na unutarnjim pitanjima neizmjerno važan.
“Ako zemlja više radi, lakše će doći do EU. Što je BiH bliže rješavanju unutarnjih pitanja, lakše će doći do EU, koja će lakše odgovoriti i pogurati reforme”, dodali su iz ministarstva.
Teško je shvatiti da je Finska prije samo sto godina bila siromašna agrarna država, a danas je dom vrhunskih tehnološkim dostignućima. Dokaz su i dvije kompanije, Nokia i Iceye.
Iako su prva asocijacija na Nokiju mobilni telefoni, koji su važili za jedne od najdugotrajnijih, ali i najzabavniji u svojoj “ludi dizajn” fazi. U BiH gotovo da ne postoji netko tko u životu nije imao barem jedan Nokia telefon. Ipak, ova kompanija je potpuno okrenula priču.
Odmah na ulazu u Nokia Executive Experience Center u gradu Espoo pored Helsinkija vidljiv je novi logo, tvrtka danas radi na vrhunskoj tehnologiji koja se prvenstveno tiče mreža, ali i raznih gadgeta, pametnih spravica za razne primjene. Također, tvrtka je razvila i svoj čip. Mnogi proizvođači koriste u svojim proizvodima nešto što dolazi iz proizvodnog pogona Nokije.
Nakon kratke prezentacije o tome što tvrtka danas radi i kako posluje te o uslugama koje nudi diljem svijeta, novinari su imali priliku zaviriti u dio s gadgetima, uređajima koji tek dolaze na tržište, namijenjenih raznim granama, od medicine pa dalje.
Neizostavno iskustvo bilo je korištenje VR naočala, primjena augmentativne stvarnosti i slično. U Nokiji smo pitali možemo li očekivati povratak razvoju mobilne tehnologije barem iz sentimentalnih razloga, a odgovaraju nam da ne namjeravaju ići u tom smjeru, nove tehnologije i usluge su nešto za čime od sada idu.
Mlada tvrtka ICEYE posljednja je koju su novinari posjetili u Finskoj. Tvrtka je ovo koja trenutno posjeduje 48 satelita koji na sebi nose radare s najvećim sintetičkim otvorima blende na svijetu.
Iceye pruža relevantne uvide u stanje na zemlji u gotovo stvarnom vremenu, svojim kupcima nudi pristup snimkama, danju i noću, čak i u zahtjevnim uvjetima poput oblaka, dima i slično.
Foto: Pekka Laurila, suosnivač tvrtke
Tvrtka je u kratkom vremenu postala pouzdan partner vladama, ali i komercijalnim industrijama, svoje obavještajne podatke isporučuju za sektore kao što su sigurnost, odgovor na prirodne katastrofe, oporavak od katastrofa, pomorski nadzor i financije.
Sve ove informacije mogu pomoći državama da stvaraju otpornost društva i održivi razvoj.
Foto: Primjer snimke ICEYE-a za grad Sydney
“Ne možeš odgovoriti na ono što ne vidiš”, bio je početak kratke prezentacije novinarima, kao i pitanje što bismo mogli učiniti sa snimkama i informacijama o svakom četvornom metru na svijetu, koje se osvježavaju svakog sata.
Tvrtku je pokrenulo nekoliko studenata 2014. godine, samo par stotina metara od zgrade gdje se ICEYE danas nalazi u Espoou kraj Helsinkija. Tvrtka danas ima 700 uposlenih.
Svoj prvi Space SAR (synthetic aperture radar) pustili su u rad 2018. godine, danas ih u svemiru oko zemlje kruži 48!
Sateliti SAR na tržištu imaju nekoliko prednosti, oko pet puta su manji od prosječnih satelita u svemiru, stoga su i troškovi izrade manji, a nude mnogo bolje performase. Također po čemu se tvrtka ističe jest to da na narudžbu mogu odgovoriti u djelovanju od 12-24 mjeseci, koju uslugu nitko trenutno na svijetu ne može ponuditi.
Tvrtka je kroz desetak godina postigla gotovo sve svoje ciljeve, dolazi u svemir kroz nekoliko mjeseci, posjeduje prvi SAR satelit s visokim performansama. Posjeduje pristup snimkama visoke rezolucije bilo koje lokacije u svijetu, bez obzira na vremenske uvjete.
Iz Iceye-a su vrlo brzo shvatili da njihove usluge mogu biti korisne u kontekstu sigurnosti i obrane. Svojim kupcima nude jednu važnu stvar – svjesnost o situaciji, što znači mogućnost stvaranja strategije za otpornost društva, odgovor na krizne situacije i pripremu za taktičko djelovanje.
Predstavnici tvrtke novinare su odveli i do pogona za proizvodnju, snimanje bilo kakvog materijala bilo je strogo zabranjeno, ali rado je prezentiran rad na jednom od satelita.
Suosnivač tvrtke Laurila priča nam jednu anegdotu koja se odnosi na veličinu satelita. “Kako je moguće da je tako malen i zašto”, bilo je jedno od pitanja, jer sklopljen satelit za transport, prije konačne transformacije u svemiru, izgleda zbilja impresivno malo. Laurila u šali odgovara da su morali napraviti toliko praktičan satelit jer je jedino takve veličine mogao stati u lift koji imaju u zgradi i isporučiti ga za transport.
Kako ne bismo ovu reportažu završili u previše ozbiljnom tonu, sjećate li se Muminovih ili Mumijevih? Ovaj crtić je u postratnom društvu u BiH posebnu radost pričinjavao mlađim gledateljima.
Poznati finski crtić proslavio je nevjerojatnih 80 godina! “Muminovi i Veliki potop” bila je prva knjiga koju je davne 1945. godine objavila finska spisateljica i umjetnica Tove Jansson. Knjiga je tada prvi put predstavila glavne likove, ali i glavne teme kao što su: ljubav, poštovanje i osjećaj pripadnosti. To je nešto zbog čega su autorica i njezini likovi postali svjetski poznati.
Mladen Topić/Istina.media
