Istragu o sumnjama na višegodišnje nezakonito raspolaganje državnim zemljištem i bespravnu eksploataciju šumskih resursa na Bjelašnici vodilo je Tužiteljstvo Županije Sarajevo i u trenutku kada je dovedena do kraja, preuzeo ju je Poseban odjel pri Federalnom tužiteljstvu.
Predmet protiv načelnika Općine Trnovo Ibre Berila i još nekoliko osoba, osumnjičenih za nezakonitu gradnju na Bjelašnici, označen je kao predmet korupcije visoke razine, potvrđeno je za Istina media.
Bespravna eksploatacija šume
Ovaj slučaj je jedan od onih koje je od Tužiteljstva Županije Sarajevo još prošle godine preuzeo Poseban odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međužupanijskog kriminala pri Federalnom tužiteljstvu. Kako navode iz Federalnog tužiteljstva, s obzirom na vrlo kompleksnu istragu i dodatna financijska vještačenja, u ovom trenutku nije moguće precizirati kada će biti donesena tužiteljska odluka.
Istraga o sumnjama na višegodišnje nezakonito raspolaganje državnim zemljištem i bespravnu eksploataciju šumskih resursa na Bjelašnici službeno je pokrenuta sredinom 2024. godine u okviru akcije „Inicat“. Tada su privedeni Berilo, njegova pomoćnica za geodetske i imovinsko-pravne poslove Nađa Milišić, osnivač firme LOK-PIL d.o.o. Adis Mulaosmanović i njegova sestra Edina Džigal, te bivši direktor Sarajevo-šuma Nermin Demirović, dok je nešto kasnije uhićen i tadašnji ministar komunalnog gospodarstva, infrastrukture i zaštite okoliša u Vladi Županije Sarajevo Bojan Bošnjak.
Berilo, Milišić i Mulaosmanović proveli su u pritvoru oko tri mjeseca, dok je Demirović zadržan mjesec dana. Odlukom Županijskog suda u Sarajevu, Berilu je izrečena i mjera zabrane obavljanja dužnosti načelnika Općine Trnovo. On je, inače, na toj funkciji od 2002. godine, a do danas je promijenio nekoliko političkih stranaka.
I bivši ministar Bošnjak u pritvoru je proveo određeno razdoblje. Prema dostupnim informacijama iz istrage, on je osumnjičen da je dao pozitivno mišljenje na strateški dokument o procjeni utjecaja na okoliš koji su njegovi prethodnici odbijali potpisati zbog neusklađenosti sa zakonom. Na taj način je, navodno, otvoren prostor za legalizaciju dijela spornih projekata na Bjelašnici. Dodatne sumnje izazvale su i izmjene pravilnika unutar ministarstva, kojima je odlučivanje o okolišnim suglasnostima centralizirano u jednom sektoru.
Višegodišnja gradnja na Bjelašnici odvijala se na osnovi zastarjelog regulacijskog plana iz 1982. godine, koji nije predviđao intenzivnu apartmansku i komercijalnu izgradnju. Unatoč tome, izdavane su urbanističke i građevinske dozvole, često bez potpunih procjena utjecaja na okoliš.
Institucije su i ranije upozoravale na moguće posljedice takvog pristupa. Još 2021. godine nadležna tijela ukazivala su na rizike po izvorišta pitke vode i infrastrukturu, uključujući kanalizacijski sustav, ali ta upozorenja nisu značajnije utjecala na dinamiku izgradnje. Negativna mišljenja stručnjaka i pojedinih institucija nisu zaustavila realizaciju projekata koji su danas predmet istrage.
Preuzeli 800 predmeta
Slučaj Bjelašnica je samo jedan od ukupno 800 predmeta koje je od županijskih tužiteljstava preuzeo Poseban odjel, a koji su se u trenutku preuzimanja nalazili u fazi prijave ili istrage. Istovremeno, od osnivanja 30. travnja 2025. godine do kraja ožujka 2026. zaprimljeno je ukupno 237 novih prijava građana i drugih subjekata, dok je trenutno u radu oko 1.200 predmeta. U tom razdoblju podignuto je devet optužnica, uključujući i one za visoku korupciju, potvrđeno je iz Posebnog odjela za Istina media.
„Unatoč velikom broju predmeta, kapaciteti Posebnog odjela još uvijek nisu u potpunosti popunjeni i trenutno radi osam tužitelja, dok se imenovanje preostala dva tek očekuje. Dodatno otežavajuća okolnost je činjenica da dio tužitelja nije bio angažiran od samog početka rada odjela, što utječe na dinamiku postupanja u složenim predmetima“, istaknuli su iz Posebnog odjela.
Predmet Bjelašnica je, navodno, od Tužiteljstva Županije Sarajevo preuzet u trenutku kada je optužnica bila napisana.
Z.Đelilović/Istina.media
