Završetkom Općih izbora u Bosni i Hercegovini i proglašenjem izbornih pobjednika, uslijedila je ključna faza postizbornog procesa — politički pregovori o sastavljanju novih koalicijskih vlada.
Fokus javnosti usmjeren je na slaganje vlasti u županijama, entitetima te na državnoj razini, pri čemu su najintrigantniji procesi formiranje Vlade Federacije BiH i Vijeća ministara BiH.
Kombinatorika u Federaciji i pozicija SBiH
U Republici Srpskoj raspodjela vlasti prilično je jasna jer će okosnicu nove Vlade RS-a činiti pobjednički SNSD sa svojim partnerskim strankama. S druge strane, u Federaciji BiH glavne pregovaračke poluge drže SDA i HDZ BiH. Otvoreno je pitanje tko će iz bošnjačkog političkog bloka postati partner SDA. Zbog ostvarenog izbornog rezultata nameće se Stranka za BiH (SBiH), čiji je predsjednik Semir Efendić potvrdio kako do sada nije primio službene pozive na razgovore.
“Stranka za BiH spremna je sudjelovati u razgovorima s onima koji nas pozovu, no sudjelovanje u dijalogu ne znači automatski i ulazak u vlast. I u prethodnom ciklusu razgovarali smo do samoga kraja te jasno poručili kako ne želimo biti dio vlasti koja se uspostavlja kršenjem Ustava”, naglasio je Efendić.
Efendić ističe da bilo kakav sporazum zahtijeva precizno definiran program rada. Smatra kako bi bilo najdjelotvornije da istovjetne političke opcije obnašaju vlast od županijske do državne razine. Podsjetio je i da je SBiH u proteklom mandatu, zajedno sa SDA i DF-om, djelovala kao oporba strankama ‘Trojke’, pa bi nagli preokret i ulazak u razgovore s njima bio nelogičan. Upozorio je i na to da se u proteklom razdoblju na državnoj razini dogodila izražena diskriminacija Bošnjaka na rukovodećim pozicijama.
Uvjeti HDZ-a BiH i raspodjela ključnih resora
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović najavio je za sljedeći tjedan početak preliminarnih konzultacija o uspostavi vlasti u FBiH i na razini BiH. Izmjene Izbornoga zakona i nastavak europskih integracija bit će ključni uvjeti HDZ-a, pri čemu je Čović potvrdio kako su kontakti s pobjednicima u drugim narodima već uspostavljeni.
“Unutar bošnjačkog biračkog tijela SDA je dominantna, dok je SDP blizu. Kod Srba je to SNSD, a kod Hrvata HDZ BiH. Partnerstva ćemo morati tražiti od županijskih vlada, preko entitetske pa do razine BiH. Želja nam je što prije sjesti za stol i pronaći rješenja jer smo već izgubili previše vremena”, poručio je Čović.
Prema višegodišnjem džentlmenskom dogovoru, pozicija predsjedatelja Vijeća ministara BiH u novom mandatu pripada Bošnjacima, dok bi dužnost ministra vanjskih poslova trebao preuzeti hrvatski kadar. Neizvjesnost ostaje oko Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, koje već dva mandata vodi SNSD-ov Staša Košarac, a ranije je njime upravljao SDS-ov Mirko Šarović. Neslužbeno se doznaje kako SNSD planira maksimalno odgađati i razvlačiti uspostavu državne vlasti.
Na entitetskoj razini u FBiH gotovo je izvjesno da pozicija predsjednika Federacije pripada Hrvatima (HDZ), dok će premijersko mjesto pripasti Bošnjacima, uz nastavak tradicije da resorem financija upravljaju kadrovi HDZ-a BiH.
Zahtjevi SNSD-a i Milorada Dodika
Kada je riječ o pozicijama i nastupu iz Republike Srpske, očekuje se da će SNSD na čelu s Miloradom Dodikom na samom početku pregovora izaći s maksimalističkim zahtjevima. Dodik je već u izbornoj noći najavio inzistiranje na “povratku izvornom Daytonu” te povratku niza nadležnosti s državne razine na RS — uključujući oružane snage, oporezivanje i obavještajni sektor. Riječ je o zakonskim rješenjima koja je Narodna skupština RS-a ranije morala povući pod pritiskom i kao uvjet za ukidanje američkih sankcija Dodiku, njegovim suradnicima i povezanim tvrtkama.
Dok se na nižim razinama najavljuje brza uspostava vlasti, političke kuloare potresaju neslužbene informacije o taktici Milorada Dodika i njegove stranke, prema kojima SNSD planira maksimalno odgađati uspostavu državne vlasti koliko god to bude moguće, navodi Oslobođenje.
