Iz parlamentarne procedure Vlada FBiH povukla je izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak. Umjesto toga, donijela je Uredbu o isplati pomoći uslijed uvećanih troškova života. Detalji nisu poznati, samo špekulacije. U međuvremenu, sindikalna potrošačka košarica već neko vrijeme prelazi 3.000 KM. Nova godina donosi i novu neizvjesnost.
Od minimalne plaće od 1.000 KM do isplate pomoći
Najprije je propala inicijativa Vlade FBiH da minimalna plaća iznosi 1.000 KM. Zatim su njeni predstavnici, 12. studenog predstavili novo zakonsko rješenje koje bi bilo na snazi godinu dana, a koje bi kroz izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak garantiralo minimalna primanja u iznosu od 1.210 KM. No, umjesto toga, treće rješenje – na zadnjoj sjednici Vlada donosi Uredbu o isplati pomoći uslijed uvećanih troškova života.
Što Uredba, zapravo, predstavlja i na koji način će biti realizirana pitali smo i predstavnike Vlade FBiH, ali odgovor još nismo dobili, piše N1.
Detalje ne znaju ni ministri koje su novinari kontaktirali, ali ni predstavnici Saveza samostalnih sindikata BiH. U međuvremenu je federalni premijer na svom FB nalogu naveo da je s predsjednikom Saveza razgovarao o ovom rješenju.
“Očekujemo da se kroz tu Uredbu ispoštuje ono što je Vlada i obećala. Odnosno da se poslodavcima omogući da isplate minimalna primanja radniku do 1.200 KM. I dalje smatramo da je Zakon o minimalnoj plaći možda najbolje rješenje u ovoj čitavoj situaciji i da taj zakon, definitivno, nema alternativu”, kaže Adis Kečo iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
Minimalna plaća 1.200 KM?
Neslužbeno, plan je da ovo zakonsko rješenje obaveže poslodavce na obavezu isplate radnog učinka, koji, inače, predstavlja promjenljivu kategoriju. Osim toga, Uredba bi trebalo da prethodi povećanju minimalca sa trenutnih 619 na 700 KM, od početka naredne godine. Kada se na taj iznos doda 260 KM za topli obrok, 50 KM za prijevoz i 200 KM za radni učinak, dobiti će se isti iznos koliko je planirano povučenim izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak, odnosno, 1.210 KM.
“Vjerojatno ću kad se to ostvari. To je sve – kad bi bilo, što bi bilo”, jedan je od komentara građana Sarajeva.
Dio struke daleko od optimističnog kako će minimalna plaća iznositi 1.200 KM.
“Jer u svakoj toj promjeni ili zakonu u kojem u obrazloženju stoji ‘ako’ to odmah piši propalo. Čuj ako, zar to postoji? Poslodavcima ništa ne znači tih 200 KM neoporezivo. Neka to neoporezivo povećaju na 500 KM onda nešto bude. (Ali, onda će im zafaliti u budžetu)… E, pa to je problem”, pojašnjava ekonomista Svetlana Cenić.
Jer osim ad hoc, sistemskih rješenja i dalje nema. Povlačenje izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak, znak je da nema ništa ni od dugo najavljivanih fiskalnih reformi, bez kojih, inače, nema ni ozbiljnijeg povećanja minimalca.
“Pod hitno je potrebno da imamo izvanrednu sjednicu i da imamo istinske fiskalne reforme, a to znači sa 41.5 % da spustimo tu zbirnu stopu doprinosa na ispod 30%. Više nitko o tome, unutar Vlade FBiH ne govori”, ističe Admir Čavalić, poslanik U PD PFiIH (SBIH).
Sindikalna potrošačka košarica preko 3.000 KM
U međuvremenu, trend rasta životnih troškova neumoljivo raste. Sindikalna potrošačka košarica za studeni iznosi više od 3.000 KM (3.107,50 KM). Pokrivenost prosječnom plaćom je 44,05%, dok je pokrivenost minimalnom plaćom 19,92%.
“Ne mogu se žaliti, ali ne mogu da shvatim kako svijet izlazi koji nema plaću ni 1.000 KM”, pitaju se građani.
A obećali su davno predstavnici Vlade FBiH da će građani ovog entiteta 2024. godinu dočekati s minimalnom platom od 1.000 KM. Dok je ispraćaju, u novu ulaze s novim nepoznanicama i obećanjima, piše N1.
