Požari su tijekom prve polovice 2026. godine zahvatili goleme površine diljem Zapadnog Balkana, što jasno pokazuje da je regija bila izložena vatrenoj stihiji i prije samog početka ljetne sezone.
Samo u razdoblju od siječnja do lipnja 2026. godine, požari su u šest zemalja Zapadnog Balkana zahvatili gotovo 40.000 hektara, pokazuju podaci analize Programa za upravljanje požarima na Zapadnom Balkanu.
Najteže je pogođena Bosna i Hercegovina (BiH), u kojoj je izgorjelo oko 20.400 hektara – što predstavlja više od polovice ukupno opožarene površine u svih šest promatranih zemalja.
U Crnoj Gori izgorjelo je oko 9.500 hektara, u Srbij oko 2.800, u Sjevernoj Makedoniji oko 2.100, u Albaniji oko 1.400, dok je na Kosovu opožareno oko 800 hektara.
Prema izvješću Svjetske banke iz 2024. godine, koje se poziva na podatke Europskoga informacijskog sustava za šumske požare (EFFIS), požari su u BiH između 2006. i 2018. godine zahvatili oko 320.000 hektara zemljišta, što čini oko sedam posto ukupnog teritorija zemlje. Od 2019. do 2024. godine izgorjelo je dodatnih 310.000 hektara.
Površina koju zahvaćaju šumski požari u ovoj državi posljednjih se desetljeća neprekidno povećava. U spomenutom se izvješću navodi kako su u razdoblju od 2000. do 2006. godine požari zahvatili 2,2 posto područja, od 2006. do 2012. godine 12,7 posto, dok je između 2012. i 2018. godine taj udio porastao na čak 22,6 posto.
To dodatno ukazuje na hitnu potrebu jačanja kapaciteta za odgovor na klimatske promjene u zemlji u kojoj šume i šumsko zemljište prekrivaju oko 63 posto teritorija.
Službeni podaci o ukupnoj materijalnoj šteti od požara u BiH u protekle dvije dekade ne postoje, ali neslužbene procjene govore o gubicima koji dosežu nekoliko desetaka milijuna dolara.
Četiri godine od plana za flotu u FBiH – letjelica i dalje nema
Bosna i Hercegovina raspolaže helikopterima koji se mogu angažirati u gašenju požara, no nema vlastitu specijaliziranu protupožarnu flotu.
Oružane snage BiH (OS BiH) posjeduju helikoptere UH-1H-II osposobljene za gašenje požara uz upotrebu sustava „Bambi Bucket“. Posade su za te zadatke obučene, a helikopteri OS BiH posljednjih su godina u više navrata intervenirali na požarištima.
U Republici Srpskoj (RS) za gašenje požara rabe se helikopteri Uprave za zrakoplovstvo MUP-a RS-a. Uprava među svojim nadležnostima navodi izvođenje operacija gašenja požara iz zraka, a tijekom ovogodišnje požarne sezone njezine su letjelice bile aktivne na terenu.
Prema pisanju specijaliziranog zrakoplovnog portala Tango Six, Helikopterska jedinica MUP-a Srbije povukla je iz uporabe stare helikoptere Bell 212 te je Republici Srpskoj, na njezin zahtjev, donirala tri aparata AB-212 i jedan Jet Ranger. Kako se navodi na tom portalu, riječ je o letjelicama povučenim iz uporabe u Srbiji, a njihovo tehničko stanje i mogućnost daljnjeg korištenja ovise o procjeni i održavanju.
Federalna uprava policije također raspolaže helikopterom, ali njegova primarna namjena nije specijalizirano gašenje požara.
Spomenute letjelice mogu biti korisne pri intervencijama na požarištima, osobito na nepristupačnim terenima, no ne predstavljaju zamjenu za specijalizirane protupožarne zrakoplove poput Air Tractora ili Canadaira.
Problem je posebno izražen kada požar zahvati minirana ili minski sumnjiva područja. U takvim je slučajevima djelovanje kopnenih snaga onemogućeno ili ograničeno, dok se i uporaba helikoptera mora strogo prilagođavati sigurnosti posade.
Konkretniji plan za nabavu vlastitih protupožarnih letjelica u Federaciji BiH postoji još od 2022. godine.
Vlada Federacije BiH tada je usvojila elaborat o gašenju požara iz zraka koji je predviđao osnivanje pravnog subjekta s vlastitim servisom i flotom od četiri Air Tractora i dva helikoptera.
U proračunu Federacije BiH za 2022. godinu bilo je predviđeno oko 30 milijuna KM za nabavu letjelica. Međutim, ta su sredstva preusmjerena, pa planirana nabava nikada nije realizirana.
Četiri godine nakon usvajanja elaborata vlastita protupožarna flota i dalje ne postoji.
„Mi još od 2022. godine imamo usvojen taj elaborat o gašenju požara iz zraka. Imamo donesen zaključak Vlade iz 2022. godine koji nalaže osnivanje pravnog subjekta koji će imati svoj servis, svoje letjelice, četiri Air Tractora i dva helikoptera – no, evo, četiri godine nakon toga u praksi nemamo ništa“, potvrdio je Aldin Brašnjić, ravnatelj Federalne uprave civilne zaštite.
Zbog toga su pojedine županije u Federaciji BiH bile prisiljene posegnuti za privremenim rješenjima, poput iznajmljivanja zrakoplova.
Grad Mostar i četiri županije za ovu su protupožarnu sezonu iznajmili dva Air Tractora od privatne tvrtke iz Osijeka, za što je izdvojeno oko milijun konvertibilnih maraka.
Pero Pavlović, glasnogovornik Vlade i Stožera civilne zaštite Hercegovačko-neretvanske županije – jedne od najugroženijih požarima – ističe kako takvi troškovi jasno pokazuju koliko bi ulaganje u vlastitu flotu bilo opravdano.
„Svi pokazatelji govore da mi u samo jednoj požarnoj sezoni – kroz uništenu drvnu masu, floru, faunu i narušenu kvalitetu života – izgubimo vrijednost najmanje jedne letjelice koju smo mogli kupiti“, naglasio je Pavlović.
Regionalne usporedbe: Kako se bore susjedi?
Dok se Bosna i Hercegovina bori s kompliciranim sustavom odlučivanja o ključnim pitanjima, pojedine zemlje u okruženju već raspolažu razvijenim protupožarnim kapacitetima.
Hrvatska je za protupožarnu sezonu 2026. pripremila šest Canadaira i šest Air Tractora, uz sustav od više od 200 nadzornih kamera postavljenih na više od 100 lokacija.
Sjeverna Makedonija u svojem zrakoplovnom registru ima tri Air Tractora AT-802A u vlasništvu Direkcije za zaštitu i spašavanje.
Crna Gora već godinama rabi Air Tractore, a njezina je vlada ove godine pokrenula inicijativu za nabavu dva višenamjenska zrakoplova i dva višenamjenska helikoptera koji bi se koristili za gašenje požara, medicinsku evakuaciju, traganje i spašavanje te druge potrebe.
Srbija je tijekom ovogodišnjih požara angažirala dva protupožarna helikoptera Kamov Ka-32, kao i višenamjenske letjelice Airbus H145 i Airbus H215 Super Puma.
Zaštita šuma počinje prije izbijanja požara
Protupožarne letjelice mogu usporiti i zaustaviti širenje vatre, no zaštita šuma ne počinje tek kada požar plani.
Čišćenje raslinja uz željezničke pruge i dalekovode, održavanje privatnih parcela te odgovorno upravljanje zemljištem dio su preventivnih mjera koje mogu smanjiti rizik od izbijanja i širenja požara.
Pavlović ističe kako je upravo preventiva jedan od ključnih elemenata zaštite.
„Preventiva i radnje prije izbijanja požara katkad su puno važnije od same aktivnosti gašenja. Pogledajte samo kako nam izgledaju prilazi prugama, kakvo je stanje ispod dalekovoda i na privatnim posjedima koje ljudi ne obrađuju. Moramo pronaći modele i načine da svatko u skladu s obvezama i Zakonom o zaštiti od požara provede svoje zadaće na kvalitetan način, čime ćemo sigurno smanjiti mogućnost izbijanja požara, ili barem ublažiti njegovo brzo širenje“, istaknuo je Pavlović.
Velik problem leži i u neadekvatnom zakonskom okviru.
Federacija BiH još od 2009. godine nema entitetski Zakon o šumama, nakon što je Ustavni sud FBiH raniji zakon proglasio neustavnim. Upravljanje šumama danas je uređeno isključivo županijskim propisima.
Zastupnica u Domu naroda Parlamenta FBiH Sanela Klarić smatra da takav rascjepkani sustav znatno otežava zaštitu šumskih resursa.
„Bez zakona o šumama ne možemo zaštititi šume od prirodnih nepogoda, a kamoli od ljudskog faktora koji praktički uništava šume bez uređenog zakonodavstva“, upozorila je Klarić.
Sanela Klarić, koja je i članica Odbora za poljoprivredu i šumarstvo, navodi kako Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u protekle četiri godine nije uputilo u parlamentarnu proceduru najavljivane zakone o šumama, vodama i koncesijama.
„Kada govorimo o klimatskim promjenama, sušama i požarima kojima svjedočimo i koji utječu na usjeve, šume, poljoprivredu, vode i zdravlje ljudi, iznimno je važno naglasiti da iz ovog ministarstva u protekle četiri godine nije izišao nijedan propis“, izjavila je Klarić.
Radio Slobodna Evropa uputio je upit Vladi Federacije BiH, no odgovor na ta i druga pitanja nije stigao, izuzev pojašnjenja vezanih uz zaštitu od požara koja su dostavljena iz Federalnog ministarstva unutarnjih poslova.
U tom se odgovoru navodi kako je ministarstvo „izradilo Prednacrt zakona o zaštiti od požara i dostavilo ga Vladi Federacije BiH na razmatranje i usvajanje. Vlada Federacije BiH navedeni propis nije razmatrala niti ga je uputila u parlamentarnu proceduru.“
Dodatni problem u području zaštite od požara predstavlja i manjak profesionalnih vatrogasnih postrojbi. Prema riječima Aldina Brašnjića, ravnatelja Federalne uprave civilne zaštite, u oko 29 općina u Federaciji BiH uopće ne postoji organizirana profesionalna vatrogasna postrojba.
„Možemo reći da dio krivnje snosi i Federalna uprava civilne zaštite koja nikada nije imala inspektora za vatrogastvo. Trenutačno je u tijeku natječaj za prijem inspektora za vatrogastvo jer je zaista krajnje vrijeme da se počne obilaziti teren“, izjavio je Brašnjić.
Ekološke štete ne prestaju gašenjem vatre
Kada šuma izgori, posljedice se ne zaustavljaju na uništenoj drvnoj masi. Požari uništavaju staništa, ugrožavaju biljne i životinjske vrste te dugoročno mijenjaju čitave ekosustave.
U kolovozu 2026. godine veliki je požar zahvatio Specijalni rezervat prirode Deliblatska peščara u Srbiji. Izgorjelo je oko 4.000 hektara od ukupno 35.000 hektara rezervata, koji predstavlja jedno od najvažnijih pješčanih područja u Europi. Požar je, unatoč angažmanu zračnih snaga i različitih tipova helikoptera, trajao danima.
Sličan se primjer dogodio i u BiH, u Nacionalnom parku Sutjeska, gdje je u kolovozu 2024. godine požar ugrozio područje s više od 2.600 vrsta vaskularnih biljaka, uključujući oko 330 endemskih i ugroženih vrsta, među kojima je i Pančićeva omorika.
Tadašnji ravnatelj Nacionalnog parka Sutjeska Zoran Čančar upozorio je da posljedice požara ostaju prisutne i dugoo nakon što se vatra ugasi.
„Divljač koja je uznemirena i doživjela stres uslijed požara migrirala je, pa ćemo tek vidjeti što će se događati u narednom razdoblju. Osim šume koja je izgubila svoju fiziološku stabilnost, to će kasnije vjerojatno dovesti do drugih prirodnih procesa koji će dodatno ugroziti opožareni dio šume“, naglasio je Čančar.
Ulaganje u protupožarne zrakoplove stoga nije jedini segment obrane od požara, ali predstavlja ključan kapacitet koji BiH još uvijek nema. Uz protupožarnu flotu, otvorena ostaju i pitanja preventive, održivog upravljanja šumama, inspekcijskog nadzora te ustroja vatrogasnih službi.
S obzirom na sve veće površine koje guta vatra, posljedice izostanka takvog sustava ne ogledaju se samo u financijskom trošku jedne požarne sezone, nego u dugoročnoj i nepovratnoj šteti za šume i ekosustave.
Istina.media
