Foto: Ilustracija/ instant/ Pexels
Kada se u studenome 2023. godine pridružio ruskoj vojsci na ratištu u Ukrajini, Dario Ristić iz Modriče posjedovao je i rusko državljanstvo, iako Bosna i Hercegovina s Ruskom Federacijom nema potpisan sporazum o dvojnom državljanstvu. Dvije i pol godine kasnije, upravo mu je to državljanstvo omogućilo da izbjegne suđenje u BiH zbog pridruživanja stranoj vojsci. Njegov je slučaj otvorio ozbiljno pitanje: može li BiH, izvan kaznenog postupka, na bilo koji način sankcionirati dobrovoljce u stranim vojnim postrojbama?
Što predviđa zakonodavstvo BiH?
Osim što Kazneni zakon BiH za pridruživanje stranim vojnim snagama propisuje kaznu zatvora do deset godina, prema Zakonu o državljanstvu BiH to ujedno može biti i izravan povod za oduzimanje državljanstva. Unatoč tome, Ministarstvo civilnih poslova BiH navelo je da po toj osnovi u posljednjih deset godina nije oduzeto nijedno državljanstvo, te da trenutačno ne vode nijedan postupak takve vrste.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, deseci državljana BiH pridružili su se ruskim snagama. Dio njih je, poput Ristića, dobio ruske dokumente koje Moskva ubrzano dodjeljuje stranim borcima od rujna 2022. godine. Više osoba iz Srbije i BiH od samog početka invazije regrutira dragovoljce s Balkana, najčešće putem aplikacije Telegram. Te se aktivnosti u javnosti predstavljaju kao prilika za brzo dobivanje ruskog državljanstva, pod uvjetom da se potpiše ugovor s vojskom. Prema dostupnim podacima, dio bh. državljana poslan je na front u Ukrajinu u različitim aranžmanima, dok su neki državljanstvo dobili tek naknadno ili ga tek očekuju.
Administrativne sankcije izvan kaznenog postupka
Pravni stručnjaci ističu da državljani BiH, koji su zbog posjedovanja drugog državljanstva formalno spašeni od kaznene odgovornosti, nisu automatski oslobođeni i drugih mjera, poput gubitka matičnog državljanstva. Zakon o državljanstvu BiH jasno predviđa mogućnost oduzimanja dokumenata osobama koje dragovoljno služe u stranim vojnim snagama unatoč zakonskoj zabrani, piše Radio Slobodna Evropa.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH navode da se svaki predmet razmatra pojedinačno, na temelju utvrđenih činjenica i raspoloživih dokaza. Ističu da se postupak može pokrenuti samo ako su ispunjeni svi zakonski uvjeti, za što im je potrebna pravomoćna presuda ili službene informacije policijskih, sigurnosnih i pravosudnih institucija pribavljene međunarodnom suradnjom.
“Svaka se odluka može donositi isključivo na temelju individualno utvrđenih činjenica i dokaza u upravnom postupku”, priopćeno je iz Ministarstva, uz napomenu da o konkretnim imenima i ruskim dobrovoljcima ne mogu govoriti.
Pravna kolizija i lojalnost državi
Ustavnopravni stručnjaci objašnjavaju da je zakonodavac iz kaznene odgovornosti izuzeo osobe s dvojnim državljanstvom, zbog čega se u slučajevima poput Ristićevog ne može voditi kazneni postupak. Međutim, naglašava se da treba strogo razlikovati kaznenopravne posljedice od onih administrativnih i statusnih. Isključivanje odgovornosti po jednoj osnovi ne znači automatski amnestiju po drugima.
Oduzimanje bh. državljanstva pravno je nemoguće jedino ako bi osoba time postala apatrid (osoba bez ijednog državljanstva), što ovdje nije slučaj. Osobi se oduzima državljanstvo BiH, a ostaje joj državljanstvo one zemlje prema kojoj je iskazala veću lojalnost i odlučila služiti u njezinim vojnim formacijama. Većina uređenih država strogo zabranjuje služenje u stranim oružanim snagama, tajnim službama i policijskim strukturama.
Ustav i zakoni BiH propisuju da bh. građani mogu imati državljanstvo druge države samo ako s njom postoji bilateralni sporazum. BiH takve ugovore ima isključivo s Hrvatskom, Srbijom i Švedskom. Dobivanje državljanstva zemlje s kojom ne postoji sporazum do 2012. godine značilo je automatski gubitak bh. dokumenata, no nakon odluke Ustavnog suda BiH iz 2011. ta je odredba ukinuta, pa se danas svaki slučaj mora dokazivati u posebnom postupku. Kada sporazum ne postoji, dolazi do izravnog sukoba prava i obveza jer dvije različite države traže lojalnost, pa pojedinac ulazi u sukob sa zakonom.
Teško dokazivanje i status Darija Ristića
Pravni stručnjaci i odvjetnici smatraju da se u kaznenim postupcima ne može učiniti mnogo ako je Rusija dodijelila državljanstvo prije potpisivanja vojnog ugovora, ali da nema zapreka za administrativnu intervenciju. Ipak, Ministarstvo ne može samo utvrđivati činjenice s terena, već podatke moraju dostaviti nadležne sigurnosne agencije.
Nakon što je Sud BiH u travnju odbacio optužnicu protiv njega, Dario Ristić je na društvenim mrežama nastavio objavljivati snimke s nepoznatih lokacija, kao i fotografije iz zračne luke u Sankt Peterburgu. Sigurnosni izvori potvrdili su da imaju saznanja o njegovom ponovnom boravku u Rusiji. Ristić nije želio odgovoriti na upite o povratku na front niti o problemu s dvojnim državljanstvom.
Njegova obrana smatra da nakon odbacivanja optužnice nema nikakva pravna osnova za oduzimanje državljanstva BiH. Ističu da ruska vojska za njega pravno nije strana vojska jer je ruske dokumente stekao prije potpisivanja ugovora s tamošnjim ministarstvom obrane.
U posljednjih deset godina BiH je oduzela državljanstvo u 55 slučajeva, no isključivo u postupku revizije statusa osoba naturaliziranih između 1992. i 2006. godine, što se u javnosti uglavnom povezivalo s bivšim stranim borcima iz arapskih zemalja. S druge strane, zakoni u čak 12 država Europske unije omogućavaju ekspresno oduzimanje državljanstva zbog sudjelovanja u vojsci druge zemlje, što potvrđuju i službene analize Europskog parlamenta.
“U slučaju nepostojanja sporazuma među državama, često dolazi do kolizije prava i obaveza jer različite države traže lojalnost. U tom slučaju osoba se mora opredijeliti za jednu državu ili ulazi u sukob sa zakonom jedne od država čije državljanstvo posjeduje”, upozoreno je u analizi pravnih stručnjaka.
Istina.media
