Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće (VSTV) Bosne i Hercegovine oglasilo se priopćenjem za javnost, a povodom, kako su naveli, brojnih upita koji se tiču eventualne odgovornosti nositelja pravosudnih funkcija vezane za izvršenje kao posljedice pravomoćne kaznene presude Suda Bosne i Hercegovine u predmetu Milorada Dodika.
Kako su naveli, VSTV je od Ureda disciplinskog tužitelja (UDT) pisanim putem obaviješten da je UDT razmotrio postupanje Osnovnog suda u Banjoj Luci u predmetu formiranom na temelju informacija i zaključka Stalnog povjerenstva za učinkovitost i kvalitetu sudova.
Nakon analize navedene dokumentacije koja je dostavljena Uredu Stalnog povjerenstva za učinkovitost i kvalitetu sudova, te dokumentacije koja je dostavljena Uredu predsjednika VSTV-a BiH, kao i dokumentacije pribavljene od Suda, Ured je zaključio da postupanje sudaca izvanparničnog vijeća Osnovnog suda u Banjoj Luci nema obilježja stegovnog prekršaja, te da se u konkretnom slučaju radi o sudskoj odluci – navodi se u obavijesti UDT-a.
Potom slijedi obrazloženje ovakve odluke:
Analizom dokumentacije pribavljene od Suda Bosne i Hercegovine proizlazi da je presudom Suda BiH, koja je postala pravomoćna presudom Žalbenog vijeća Suda BiH, optuženom, pored izrečene kazne zatvora u trajanju od jedne godine, izrečena i mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravomoćnosti presude. Navedena presuda dostavljena je Središnjem izbornom povjerenstvu Bosne i Hercegovine (SIP BiH) radi evidentiranja izrečene mjere sigurnosti i pravnih posljedica osude te su od Suda BiH pojašnjene i pravne posljedice osude, uz navođenje da iste “…nisu kaznenopravna sankcija, zbog čega se ne utvrđuju, ne izriču i ne unose u presudu te da nastupaju po automatizmu, odnosno po sili zakona, u slučaju kada osuda za kazneno djelo iz članka 203. stavak 1. KZ BiH postane pravomoćna“.
Sud BiH poduzeo je sve mjere i radnje koje se odnose na izvršenje presude, odnosno izvršenje kaznenih sankcija koje su izrečene presudom i to kazne zatvora u trajanju od jedne godine koja je na zahtjev osuđenog, rješenjem Suda BiH, zamijenjena novčanom kaznom, dok je mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravomoćnosti presude, izvršena dostavljanjem pravomoćne presude SIP-u BiH, koji je potom donio odluku o prestanku mandata predsjednika Republike Srpske u odnosu na optuženog. Također, naplaćeni su troškovi kaznenog postupka, uz zaključak da Sud BiH nije nadležan za izvršenje pravnih posljedica osude.
Dana 09.03.2026. godine, po zahtjevu VSTV-a BiH za dostavljanje informacija o poduzetim aktivnostima u pogledu brisanja osuđenog Milorada Dodika kao predsjednika političkog subjekta Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) iz registra političkih organizacija Osnovnog suda u Banjoj Luci, postupajuća sutkinja Suda BiH je 13.03.2026. godine dostavila odgovor u kojem navodi, između ostalog, da je Sud BiH poduzeo sve mjere i radnje u nadležnosti Suda BiH, te da nije nadležan za izvršenje pravnih posljedica osude koje nastupaju po sili zakona i koje treba provesti tijelo kod kojeg je pravomoćno osuđeni upisan kao službena, odnosno odgovorna osoba.
Postupajuća sutkinja je navela da, prema Zakonu o izvanparničnom postupku Republike Srpske, registarski sud može pokrenuti izvanparnični postupak po službenoj dužnosti: “u slučajevima i pod uvjetima određenim ovim ili drugim zakonom”.
U pogledu postupanja Osnovnog suda u Banjoj Luci, odbačen je prijedlog SIP-a BiH kojim je dostavljen podnesak Suda BiH, a kojim je traženo od SIP-a BiH poduzimanje svih radnji u cilju evidentiranja i izvršenja mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude u odnosu na pravomoćno osuđenog Milorada Dodika.
Navedenom rješenju prethodilo je sljedeće postupanje Osnovnog suda u Banjoj Luci: Rješenjem Osnovnog suda u Banjoj Luci, sud je vratio SIP-u BiH na uređenje podnesak radi ispravke i dopune s nalogom da se SIP BiH u roku od osam dana jasno odredi radi li se o prijedlogu tog tijela za pokretanje izvanparničnog postupka za upis promjene podataka upisanih u registar političkih organizacija koji vodi sud, a koji se odnosi na političku stranku SNSD, uz napomenu da će podnesak biti odbačen ukoliko ne bude vraćen sudu u ostavljenom roku ili bude vraćen bez ispravke.
SIP BiH je navedeno rješenje Osnovnog suda u Banjoj Luci dostavio Sudu BiH, na što je Sud BiH odgovorio SIP-u BiH, također dopisom, koji je po svom sadržaju upit je li SIP BiH postupio po nalogu registarskog suda iz navedenog rješenja, uz ponovno pojašnjenje da se pravne posljedice osude ne provode na kaznenom sudu jer nisu kaznene sankcije, nego da svakako postoji osnova da se provedu od strane Osnovnog suda u Banjoj Luci, kao nadležnog registarskog suda.
Po zaprimanju navedenog dopisa Suda BiH, SIP BiH je dopisom Osnovnom sudu u Banjoj Luci dostavio odgovor kojim se poziva na Zakon o političkim organizacijama, te navodi da nije u nadležnosti SIP-a BiH da podnese prijedlog, odnosno da pokrene izvanparnični postupak za upis promjene podataka upisanih u registar političkih organizacija za bilo koju političku stranku. Isti dopis SIP BiH je dostavio i Sudu BiH kao odgovor na zahtjev za dostavljanje informacija o postupanju po zahtjevu Osnovnog suda u Banjoj Luci za uređenje podneska.
Nakon zaprimanja dopisa SIP-a BiH, Osnovni sud u Banjoj Luci donio je rješenje kojim je odbačen prijedlog SIP-a BiH.
U obrazloženju je, između ostalog, navedeno da SIP BiH nema aktivnu legitimaciju za pokretanje izvanparničnog postupka za upis podataka o promjenama upisanih u registar političkih organizacija za bilo koju političku stranku, samim tim ni za SNSD, te da izvršenje pravnih posljedica kaznenih presuda u dijelu prestanka rada unutarnjeg organizacijskog oblika političke organizacije nije u nadležnosti SIP-a BiH niti je primjenjivo u konkretnom slučaju s obzirom na to da je Milorad Dodik stranački dužnosnik, ali nije ni sama politička organizacija niti njezin organizacijski oblik.
Rješenjem je odlučeno i o zahtjevu da se po službenoj dužnosti pokrene postupak brisanja Milorada Dodika kao osobe ovlaštene za zastupanje i predstavljanje političke organizacije SNSD-a iz registra političkih organizacija koje vodi Osnovni sud u Banjoj Luci tako što se Osnovni sud u Banjoj Luci pozvao na Zakon o izvanparničnom postupku kojim je propisano da se postupak pokreće prijedlogom fizičke ili pravne osobe, tijela određenog ovim zakonom, te da je propisano da, iznimno, sud pokreće izvanparnični postupak po službenoj dužnosti u slučajevima i pod uvjetima propisanim ovim zakonom. Takav prijedlog nije podnesen od strane osobe ili tijela propisanog zakonom, niti je Zakonom o izvanparničnom postupku Republike Srpske, Zakonom o političkim organizacijama ili bilo kojim drugim zakonom određeno da sud koji vodi registar političkih organizacija po službenoj dužnosti pokreće postupak za brisanje osobe ovlaštene za zastupanje političkih organizacija iz registra.
Protiv navedenog rješenja žalba Okružnom sudu u Banjoj Luci nije izjavljena.
Osnovni sud u Banjoj Luci zaprimio je podnesak Suda BiH kojim se Sud BiH pozvao na podneske SIP-a BiH prethodno dostavljene registarskom sudu, te su dostavljene prvostupanjska i drugostupanjska presuda Suda BiH. Cijeneći navedeni dopis kao podnesak sudu, a prema dostavljenoj informaciji predsjednice Osnovnog suda u Banjoj Luci po zahtjevu predsjednika VSTV-a BiH, Osnovni sud u Banjoj Luci odgovorio je podneskom Sudu BiH da su poduzete radnje po prijedlogu SIP-a BiH i dostavili rješenje.
Dakle, stajalište Suda BiH jest da pravne posljedice osude nastupaju automatski, po sili zakona, pravomoćnošću presude, da je u konkretnom slučaju Sud BiH kazneni sud koji izriče sankcije, ali nema zakonski mehanizam niti je nadležan da samostalno vrši administrativne upise ili brisanja u registrima političkih stranaka kod nadležnih sudova, te da je postupanje Suda BiH završeno dostavljanjem presude SIP-u BiH. Također se navodi da je navedene presude dostavio i registarskom sudu, a da potpuno provođenje presude treba provesti drugo tijelo (poput SIP-a, odnosno registarskih sudova).
Stajalište Osnovnog suda Banja Luka, mjesno nadležnog registarskog suda koji vodi registar političkih organizacija, jest da se u izvanparničnom postupku za upis promjene podataka u registar političkih organizacija ne može postupati po službenoj dužnosti bez formalnog zahtjeva ovlaštene osobe, da Zakon o političkim organizacijama i Zakon o izvanparničnom postupku ne predviđaju mogućnost da sud samoinicijativno briše dužnosnika, u konkretnom slučaju predsjednika političkog subjekta, na osnovu dopisa drugog suda ili treće strane (poput SIP-a), te da je za promjenu podataka u sudskom registru potreban podnesak same političke stranke.
Prema dokumentaciji i informacijama koje je Ured pribavio proizlazi da niti od Suda BiH, niti od SIP-a BiH pravomoćna presuda nije dostavljena političkoj organizaciji, u konkretnom slučaju SNSD-u, koja u smislu članka 23. Zakona o političkim organizacijama ima svojstvo ovlaštenog predlagatelja za promjenu podataka u registru.
Ured je razmotrio i odredbe o eventualnom sukobu nadležnosti u smislu Zakona o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine i Zakona o kaznenom postupku Republike Srpske, te one upućuju na sukob nadležnosti u pogledu vođenja kaznenog postupka, što u konkretnom slučaju nije primjenjivo.
Pribavljena je i odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine donesena u postupku odlučivanja po apelaciji Milorada Dodika, kojom se odbija i djelomično odbacuje apelacija Milorada Dodika na presudu Suda BiH, te na odluke SIP-a BiH (u kojem dijelu se apelacija odbacuje), u kojoj je Ustavni sud BiH u pogledu primjene članka 203.a KZ BiH naveo: “Iz stanja spisa predmeta navodi se da su redovni sudovi prvi put u apelantovom slučaju primijenili i tumačili članak 203.a KZ BiH, te se stoga ne može govoriti o usporedivim situacijama/presedanima…”.
Dakle, prema stajalištu Suda BiH registarski sud je nadležan za postupanje po službenoj dužnosti u slučajevima izmjene podataka iz registra, dok s druge strane Osnovni sud u Banjoj Luci, pozivajući se na članak 3. stavak 1. Zakona o izvanparničnom postupku, kroz odluku daje drugačije stajalište.
U konkretnom slučaju radi se o odlukama i pravnim mišljenjima različitih sudova u BiH, iz kojeg se razloga, a uzimajući u obzir prethodnu praksu disciplinskih tijela u vezi s ovakvim pravnim pitanjima, ne može tvrditi da je počinjen stegovni prekršaj propisan Zakonom o VSTV-u BiH.
S tim u vezi, imajući u vidu odredbe članka 87. Zakona o VSTV-u BiH, Ured nema nadležnost da razmatra sudske odluke i konačan stav iznesen u rješenju donesenom od vijeća sudaca Osnovnog suda u Banjoj Luci, te da također tumačenje pravnih normi o nadležnosti spada u meritornu sudsku funkciju, koju je u ovom slučaju Osnovni sud u Banjoj Luci dao kroz rješenje na koje nije izjavljena žalba – navodi se u obavijesti UDT-a.
Također se dodaje kako je Zakonom o VSTV-u BiH propisano da sudac ili tužitelj ne odgovara za mišljenje koje daje ili za odluke koje donese u okviru svojih službenih dužnosti.
Prema stajalištu VSTV-a BiH od 18.07.2014. godine: “Članak 87. Zakona o Vijeću propisuje funkcionalni imunitet nositelja pravosudnih funkcija u kaznenom i parničnom postupku i to u odnosu na mišljenje koje daju ili odluke koje donose u okviru svoje službene dužnosti, a što predstavlja jednu od garancija njihove neovisnosti. Dakle, zakonodavac je dao imunitet svim nositeljima pravosudnih funkcija u svakom predmetu u kojem postupaju, bez bilo kakve mogućnosti da Vijeće ili Ured disciplinskog tužitelja, odlukom, odobrenjem ili stavom utječu na primjenu ovog instituta u praksi” – citira se u obavijesti.
Također citiraju i raniju praksu kroz stajalište izraženo u odluci Drugostupanjske disciplinske komisije: “PDK (Prvostupanjska disciplinska komisija) je pravilno utvrdila da tužena prilikom donošenja Rješenja o zaključivanju likvidacijskog postupka nije počinila stegovni prekršaj, s obzirom na odredbu članka 87. Zakona o VSTV-u BiH u kojoj je propisano da sudac ne može biti odgovoran za odluke koje donese u okviru službenih dužnosti, te posebno jer je postojala mogućnost izjavljivanja pravnog lijeka na Rješenje o zaključivanju likvidacijskog postupka, pa ukoliko je eventualno postupajuća sutkinja napravila neki propust to se moglo ispraviti kroz žalbeni postupak na navedeno rješenje…”.
Cijeneći sve navedeno, Ured je donio odluku kojom se odbacuje pritužba primjenom članka 82. stavka 1. točke e. Poslovnika Vijeća – navedeno je.
Istina.media
