Američki predsjednik Donald Trump više je puta govorio o svojoj namjeri za SAD-om da zauzme danski autonomni otok Grenland, odnosno da ga stavi pod kontrolu SAD-a. “Grenland nam treba zbog nacionalne i međunarodne sigurnost”, ponovio je tako i ranije ovoga tjedna novinarima u Ovalnom uredu.
Neki su stručnjaci skeptični da bi se to moglo dogoditi, a političari na Grenlandu i u Danskoj odlučno su odbacili tu ideju, no čini se da američka administracija nije pokolebana.
Amerika će “ići onoliko daleko koliko mora” da preuzme kontrolu nad Grenlandom, rekao je Trump novinarima uoči posjeta američkog izaslanstva predvođenog potpredsjednikom JD Vanceom i njegovom suprugom Grenlandu, odnosno tamošnjoj američkog vojnoj bazi, putovanja koje je danska premijerka Mette Frederiksen opisala kao “neprihvatljiv pritisak” na Grenland i Dansku, prenosi Jutarnji.
Iako se ranije čak pričalo o vojnoj invaziji, postoje i drugi načini na koje bi SAD mogle steći kontrolu nad tim arktičkim teritorijem, poput slobodnog udruživanja, što je mogućnost održavanja samouprave uz dragovoljno i uzajamno partnerstvom sa suverenom državom.
Svaki takav potez imao bi dalekosežne posljedice – na upravljanje Grenlandom i dinamiku obrane SAD-a, ali i na promjenu geopolitike. SAD i Grenland su dio NATO-a, a Arktik ima sve veću važnost u globalnoj sigurnosti zbog plovnih puteva koji se otvaraju topljenjem leda uslijed globalnog zatopljenja.
Povijest američkih odnosa s Grenlandom
SAD su vojno prisutne na Grenlandu od Drugog svjetskog rata, kada je otok još bio danska kolonija, a Dansku je okupirala nacistička Njemačka, navodi u svojoj analizi izgleda da SAD preuzme kontrolu na Grenlandom Newsweek. Godine 1941. Washington je sklopio dogovor s prognanim danskim dužnosnicima o uspostavi vojnih baza na Grenlandu, kako bi se borili protiv njemačkog utjecaja. Washington je izgradio danas svemirsku bazu Pituffik, u to vrijeme nazvanu Thule Air Base, koja je postala ključna strateška lokacija tijekom Hladnog rata za praćenje sovjetskih lansiranja projektila.
Trump nije prvi američki predsjednik koji je iznio ideju o preuzimanju kontrole nad Grenlandom, a primjeri sežu čak do 1867. godine, kada je administracija Andrewa Johnsona razmatrala mogućnost kupnje otoka nakon sporazuma o Aljasci, kojim je Amerika kupila Aljasku od Rusije za 7,2 milijuna dolara.
Najozbiljnija ponuda za uključivanje Grenlanda u SAD napravljena je 1946. godine, kada je predsjednik Harry S. Truman dao ponudu nakon Drugog svjetskog rata da kupi otok od Danske za 100 milijuna dolara u zlatu, što je odbijeno.
Trump je prvi put spomenuo svoju želju za preuzimanjem Grenlanda tijekom svog prvog mandata, 2019., što je Danska odbila, te je ovaj zahtjev stavila u glavni fokus svoje trenutačne administracije.
“Prethodne ponude iz SAD-a bile su ranije u međunarodnom pravu gdje su ti ‘dogovori‘ sklapani između kolonijalnih država, bez obzira na namjere dotičnih ljudi”, kaže Rachael Lorna Johnstone, profesorica prava na islandskom Sveučilištu Akureyri, koja se specijalizirala za polarni zakon i politiku. “Grenlanđane nikada nisu pitali za mišljenje – možda do sada”, rekla je ona za Newsweek.
Koliko je vjerojatno američko preuzimanje Grenlanda?
Pravni znanstvenik William C. Banks, koji se specijalizirao za pravo nacionalne sigurnosti na Sveučilištu Syracuse u New Yorku, opisao je ideju o tome da Grenland postane američka država “gotovo sigurno Trumpovim pustim snom”. “Grenland bi morao zatražiti državnost, što je samo po sebi smiješno daleka perspektiva”, kaže on. “Sukobi s Danskom i EU bili bi golemi, a ako bi SAD pokušale silom zauzeti Grenland, vodile bi nezakonit rat”.
Slično tome, Romain Chuffart, predsjednik i upravni direktor Arktičkog instituta, izjavio je za Newsweek: “Scenarij da Grenland postane 51. država Sjedinjenih Država vrlo je malo vjerojatan”. “Svaka odluka u vezi sa suverenitetom, državnošću ili teritorijalnom integracijom bi temeljno ovisila o demokratskim procesima Grenlanda i zahtijevala bi sveobuhvatne pregovore i odobrenje putem uspostavljenih pravnih i demokratskih mehanizama unutar Grenlanda i Danske”, rekao je on.
Često citirana anketa koju je proveo Verian, a naručili su je danski list Berlingske i grenlandski dnevnik Sermitsiaq, pokazala je da 85 posto Grenlanđana ne žele da postanu dio SAD-a. No, većina Grenlanđana također je za neovisnost od Danske, što je nešto što Trump, čini se, pokušava iskoristiti. “Snažno podupiremo vaše pravo da sami odredite svoju budućnost. I ako odlučite, želimo vam dobrodošlicu u Sjedinjene Američke Države”, poručio je u govoru 25. ožujka.
“Moguće je da će Grenlanđani, nakon što započne razgovor, otkriti prednosti državnosti i da biti dio našeg ustavnog tkiva donosi mnoge prednosti te odabrati to kao konačnu formu suverenosti”, kaže za Newsweek geograf Barry Scott Zellen sa Sveučilišta Connecticut, inače viši suradnik za arktičku sigurnost na Institutu Sjevera.
Ulrik Pram Gad, viši istraživač na Danskom institutu za međunarodne studije, specijaliziran za politiku Arktika, ne slaže se s tim. “Grenlanđani su gotovo jednoglasno – u jedinoj vjerodostojnoj anketi provedenoj na nedavnim izborima, u javnim izjavama svih čelnika političkih stranaka i u javnom odgovoru na planirani posjet bračnog para Vance – odbacili ideju da bi u bilo kojem obliku ili formi bili dio SAD-a”.
Kako bi moglo izgledati američko preuzimanje Grenlanda?
Iako su Trumpove poruke uglavnom bile usmjerene na “stjecanje” Grenlanda, ipak nije isključio poduzimanje vojne akcije. Zellen kaže da bi vojno preuzimanje Grenlanda bilo “brzo i uglavnom bez krvi”, tvrdeći da “budući da je Grenland saveznik s dugom ulogom SAD-a kao svojeg zaštitnika, mogao bi se osjećati prijateljskije i manje se protiviti američkom preuzimanju vlasti”.
U ovom scenariju, “može se, u ovom slučaju, zamisliti stvaranje neke vrste ‘privremene vlasti‘”, nastavio je Zellen, aludirajući na Irak 2003. godine, nakon što je Saddam Hussein svrgnut, a koalicijska privremena vlast preuzela vladavinu, “na čelu s američkim administratorom koji je kultivirao formiranje nove, prijateljske vlade”.
Ipak, drugi sugovornici Newsweeka su manje uvjereni u to, a Gad je ideju o vojnom preuzimanju nazvao “smiješnom”. “Grenland nije teritorij koji je pogodan za vojno preuzimanje – to je golemi komad leda okružen stjenovitim pojasom zemlje ispresijecanim oštrim planinama i dubokim usjecima ispunjenim ledom. Ne postoje dva naselja povezana cestom, nakon što se iskrcaju, osvajači ne bi mogli ići nikamo”, tvrdi Gad.
Također upozorava da će se “svaka invazija na arktički arhipelag morati pretvoriti u operaciju potrage i spašavanja”, upitavši se što bi uopće značilo prisilno preuzimanje. “Šačica američkih marinaca koji preuzimaju policijske dužnosti u svakom selu od 20 do 200 građana? Američke topovnjače koji sprječavaju dovoz kontejnerskih brodova iz Danske? CIA-in operativac prisiljava premijera da potpiše izjavu o vjernosti predsjedniku Trumpu uz prijetnju oružjem?”, nabraja uz ironiju Gad.
“Trumpove tvrdnje o otoku mogu se realizirati samo kršenjem međunarodnog prava, koje su izgradile SAD od Drugog svjetskog rata. Stoga, sve rasprave o hipotetskoj američkoj državnosti Grenlanda zapravo podaju vjerodostojnost lažnoj stvarnosti koja ima za cilj zastrašivanje Grenlanđana da se pokore”, zaključuje Ulrik Pram Gad.
Slično tome, Chuffart iz Arktičkog instituta navodi: “S međunarodnog pravnog stajališta, jednostrana aneksija ili prisilno stjecanje Grenlanda predstavljalo bi jasno kršenje međunarodnog prava, osobito teritorijalnog integriteta i prava na samoodređenje”.
Ipak, većina ozbiljnih razgovora o preuzimanju Grenlanda fokusirana je na neku vrstu dogovora. “Trumpova administracija dosljedna je u svojim porukama u želji da stekne Grenland i u slanju izaslanstava na visokoj razini (iako nepozvanih) tamo da započnu razgovor”, ističe Zellen. “Dakle, jasno je da u Washingtonu postoji želja za pristankom i dogovornim rješenjem koje je dosad nailazilo na veliki otpor među vladajućim elitama Grenlanda i Danske”.
Također kaže da bi strategija mogla biti da Washington “zabije klin između dva domaća sudionika i prebaci svoju potporu s jednog na drugoga u interesu dugoročnog mira”. “Danska gubi suverenitet i na njenom mjestu pojavljuje se neovisni Grenland pod izravnom zaštitom Amerike”, opisuje Zellen.
Pravnik Banks ističe kako bi “hipotetski”, da bi Grenland postao američka savezna država, “Kongres morao donijeti statut kojim bi Grenland bio primljen (u SAD), a predsjednik bi potom potpisao nacrt, čime bi on postao zakon i dodao bi se Grenland”. No, upozorava: “Ako bi se građani i vlada Grenlanda/Danske i dalje protivili, teško je zamisliti kako bi upravljanje tom državom moglo funkcionirati”.
Moguće posljedice američkog preuzimanja Grenlanda
Reakcije su se već pojavile u vidu prosvjeda protiv Trumpa, koji je održan ispred američkog konzulata u Nuuku na Grenlandu ranije ovog mjeseca. prosvjednici su nosili natpise “Yankee Go Home” i šešire u stilu MAGA s natpisom “Make America Go Away”. Geograf Zellen navodi da to “podsjeća na antiameričke prosvjede diljem svijeta tijekom Hladnog rata i globalnog rata protiv terorizma”.
“Svi izabrani predstavnici su više-manje jedinstveni oko poruke da Grenlanđani ne žele da njima upravlja strana sila, bila to Danska, SAD ili bilo tko drugi. Oni žele biti Grenlanđani”, ističe Rachael Lornan Johnstone, koja također predviđa daljnje prosvjede.
No, posljedice bilo kakvih poteza Washingtona da prisili Grenland da pristane na njegove želje, osjetile bi se nadaleko i naširoko. Jim Townsend, bivši zamjenik pomoćnika ministra obrane za europsku i NATO politiku u Pentagonu do 2017., rekao je za Newsweek da se NATO “nikada ne bi oporavio”. “To bi bila samo užasna katastrofa za transatlantske odnose, ili odnose NATO-a ili SAD-a s Europom i ostatkom svijeta”, rekao je Townsend. “To bi donijelo veliku pobjedu Rusiji i Kini”, dodao je.
Na arktičkom forumu u Murmansku u sjevernoj Rusiji, ruski vođa Vladimir Putin, koji također ima goleme interese na Arktiku i stalno jača utjecaj i prisutnost Rusije u toj regiji, upozorio je da bi nastojanja SAD-a da preuzmu Grenland imali globalne učinke. Trumpove je planove nazvao “ozbiljnim” i s “dugogodišnjim povijesnim korijenima”, rekavši da je “duboko pogrešno vjerovati da je riječ o nekakvom ekstravagantnom govoru nove američke administracije”.
“Što se tiče Grenlanda, to je pitanje koje se tiče dvije određene zemlje i nema nikakve veze s nama”, rekao je Putin. “No, u isto vrijeme, naravno, zabrinuti smo već zbog činjenice da zemlje NATO-a kao cjeline sve više oblikuju Daleki sjever kao poprište mogućih sukoba”, dodao je. “Rusija nikada nikome nije prijetila na Arktiku. Ali pozorno pratimo razvoj situacije, gradimo adekvatnu liniju odgovora, povećavamo borbene sposobnosti oružanih snaga i moderniziramo objekte vojne infrastrukture”, rekao je ruski čelnik.
Putin je dao ove komentare dan prije nego što su Vance i njegova supruga trebali stići na Grenland, na putovanje čiji je raspored skraćen tek na jednodnevni posjet bazi Pituffik, navodi na kraju svoje analize Newsweek.
