Podpredsjednik entiteta Republika Srpska, Ćamil Duraković, uputio je Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine kaznene prijave protiv niza entitetskih dužnosnika. Prijavom su obuhvaćeni Milorad Dodik, Nenad Stevandić, Radan Ostojić, Staša Košarac, Draško Stanivuković, Marinko Božović i Željka Cvijanović.
Kako objašnjava za Radio Slobodna Evropa (RSE), razlog za ovaj potez jest kršenje Kaznenog zakona BiH, točnije članka 145a stavka 6., koji zabranjuje veličanje pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca te poticanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. Duraković naglašava da su navedeni političari prekršili zakonske odredbe otvorenim veličanjem Ratka Mladića. Podsjetimo, Mladić je pred Haaškim tribunalom osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progona i prisilnog preseljenja stanovništva, teroriziranja civila tijekom opsade Sarajeva te uzimanja pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce. Prijave su upućene poštom 31. kolovoza.
„Presude se ne mogu negirati. Zašto vlastiti narod drže u toj omči oko vrata zbog pokušaja nametanja nekog lažnog narativa da vi od presuđenog ratnog zločinca koji je ležao doživotnu kaznu pokušavate napraviti generala heroja. To je nemoguća misija i samo ćete napraviti problem vlastitom narodu ili bar dijelu naroda koji slijepo slijedi vlast”, izjavio je Duraković.
Građanske inicijative i reakcija Tužiteljstva BiH
Sličan postupak pokrenula je i Ivana Marić, koja je nakon Mladićeve smrti u Haaškom tribunalu podnijela prijavu putem internetske platforme Registar 145a.
„Ja ne znam u kojoj mjeri će tužilaštvo uspjeti i do koje mjere i koju jačinu veličanja će oni prihvatiti. Međutim, mislim da imaju sasvim dovoljno sada materijala i ukoliko uspiju kazniti bar ove neke vodeće političare i građane koji su zaista dali sebi oduška u veličanju esejima o veličini Ratka Mladića. Dovoljno bi bilo nekoliko slučajeva koji bi služili kao opomena drugima koji bi to uradili u nekim budućim periodima, jer nije sa ovim završena priča”, kazala je Marić.
Do trenutka objave ove informacije, putem spomenute platforme odaslano je 67.800 kaznenih prijava povezanih s 864 predmeta.
Iz Tužiteljstva BiH navode kako im nadležne policijske agencije s bilo koje razine u BiH u proteklom razdoblju nisu dostavile službena izvješća o počinjenim kaznenim djelima iz članka 145a. Istodobno potvrdjuju da su zaprimili nekoliko tisuća poruka građana s prijavama spornih objava na društvenim mrežama i u medijima, kao i pojedinačne prijave fizičkih osoba te političkih subjekata.
„Sve zaprimljene prijave biće analizirane od strane postupajućih tužilaca i policijskih agencija, te će o rezultatima javnost biti obaviještena naknadno”, priopćili su iz ove pravosudne institucije.
Iznimno visoke tenzije i val prijetnji
Nakon javne objave o podnošenju prijava, i Duraković i Marić izloženi su žestokim prijetnjama i uvredama na društvenim mrežama.
„Dobio sam preko 2.500 poruka, što vrijeđajuće, što prijeteće. Sada je to dosta intenzivnije nego u prošlosti. Nevjerovatno. Dakle poruka Bošnjacima koji su konstitutivni narod i žive u ovom dijelu države je da, čak, ni državno tužilaštvo nije adresa na koju se mi možemo osloniti da nam obezbijedi slobodu i sigurnost”, naglasio je Duraković.
Ivana Marić je na svojoj Facebook stranici zabilježila više od 3.000 komentara, od kojih velik dio sadrži izravne prijetnje.
„Zamislite šta bi se desilo u Njemačkoj da neko kaže bilo šta pozitivno za Hitlera. To bi bilo odmah sankcionisano i tamo su ljudi automatski dobijali otkaze za bilo kakvu naznaku bilo čega drugog osim toga da je on zvijer. Nije u pitanju ubijena jedna osoba, to su na hiljade osoba i to na tako brutalan način, tako da sa osobama koje će veličati bilo šta vezano za njegovo ime nema potrebe razgovarati”, istaknula je Marić.
Reakcija Međunarodne zajednice i poziv na odgovornost
Iz Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini za RSE su poručili kako su zastrašivanja, prijetnje i ciljani napadi na dužnosnike, novinare i njihove obitelji u potpunosti neprihvatljivi.
„One predstavljaju direktan napad na demokratsko učešće, slobodu medija i pravo na život bez straha i zastrašivanja. Nadležni organi moraju brzo i djelotvorno reagovati na prijetnje, zastrašivanje, uznemiravanje ili druge oblike pritiska na novinare i medijske organizacije, uključujući i one u online prostoru. Odgovorni za takva djela moraju odgovarati u skladu sa zakonom”, izjavili su iz OSCE-a.
Predstavnici OSCE-a apelirali su na političke aktere svih razina da odustanu od zapaljive retorike te poduzmu mjere za smirivanje napetosti.
„Pozivamo sve institucije nadležne za javni red i vladavinu prava da djeluju brzo i nepristrasno kako bi zaštitile one kojima se prijeti, te spriječile i sankcionisale svako podsticanje na mržnju ili nasilje. To uključuje postupke poput negiranja presuđenih zločina ili veličanja osoba proglašenih krivim za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine, gdje takvo postupanje predstavlja podsticanje”, zaključili su u OSCE-u.
Analiza struke: Izostanak suštinskog suočavanja s prošlošću
Predsjednik Helsinškog odbora Republike Srpske, Branko Todorović, smatra da društvo u BiH tri desetljeća nakon završetka sukoba nije ostvarilo stvarni napredak zbog izostanka lustracije i uspostave cjelovite strategije tranzicijske pravde.
„To je uključivalo suočavanje sa prošlošću, to je uključivalo mnogo snažniji rad pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini i, naravno, to je uključivalo želju svih aktera u bosanskohercegovačkom društvu, medija, politike, institucija, univerziteta, udruženja da utvrdimo i činjenice, da se distanciramo, da osudimo zločine i da prihvatimo univerzalne civilizacijske i humanističke principe, kako bismo Bosnu i Hercegovinu postavili na neke temelje istine, pravde i solidarnosti sa žrtvama, osude ratnih zločina i ratnih zločinaca”, izjavio je Todorović za RSE.
Todorović napominje da su političke elite iskoristile zamrznuti konflikt za očuvanje vlastite pozicije moći.
„Brzo su shvatili da ne moraju građanima Bosne i Hercegovine ništa davati drugo, već ih hraniti da kažemo mržnjom i strahovima, međuetničkom, međureligijskom mržnjom. I ono što je poražavajuće, da smo napravili obrazovni sistem koji je podržavao, doslovno da kažemo, ratni zločin, da smo napravili politički sistem koji vidimo i danas u Srbiji koji glorifikuje ratne zločince, da smo napravili sistem koji u potpunosti ignoriše žrtve, patnju žrtava. To je zaista katastrofalno”, zaključio je Todorović.
Zakonski okvir i izrečene presude Suda BiH
Kazneni zakon BiH propisuje zatvorsku kaznu do pet godina za javno nijekanje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravomoćnim presudama, kao i za veličanje osoba osuđenih za te zločine.
Sud BiH do sada je izrekao dvije pravomoćne presude na temelju ove odredbe:
- Slučaj Vojina Pavlovića: Predsjednik proruskog udruženja osuđen je na tri i pol godine zatvora zbog nijekanja genocida u Srebrenici i veličanja Ratka Mladića. Odluka predstavlja prekretnicu u bh. pravosuđu. Pavlović je osuđen jer je u ožujku 2023. u Bratuncu postavio transparent s Mladićevim likom i porukom „Srećan rođendan, živi i zdravi bili”, te organizirao skup 11. srpnja s plakatima na kojima je pisalo „11. juli Dan oslobođenja Srebrenice. Hvala Vojsci Republike Srpske”.
- Slučaj Miodraga Malića: U lipnju ove godine Malić je pravomoćno osuđen na tri godine zatvora. Proglašen je krivim jer je u studenome 2022. ispred zgrade RTRS-a u Banjoj Luci, na prosvjedu oporbe, istaknuo fotografije Radovana Karadžića i Ratka Mladića, što je izazvalo uznemirenost kod građanina bošnjačke nacionalnosti.
Iako su ove drugostupanjske presude konačne, iz Suda Bosne i Hercegovine potvrđeno je da ni Pavlović ni Malić trenutačno ne izdržavaju izrečene zatvorske kazne. Iz pravosudnih tijela nisu ponudili obrazloženje zašto kazne još nisu izvršene.
Istina.media
